Peđa Grbin

< travanj, 2018  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Travanj 2018 (1)
Listopad 2017 (1)
Kolovoz 2017 (1)
Lipanj 2017 (2)
Travanj 2017 (1)
Ožujak 2017 (3)
Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Dobrodošli na moj blog! Budući su me prijatelji i kolege upozorili da mu mi postovi na fejsbuku predugi, na ovim ću stranicama pokušati malo opširnije pisati o temama o kojima kao političar govorim.
Moje dnevne komentare možete pronaći ovdje Peđa Grbin - fejs gdje mi možete ostaviti i poruke!

Linkovi

06.04.2018., petak

Smiju li vladajući ukinuti jednakost bračne i izvanbračne zajednice?


Danas je, 6. travnja 2018. godine, u javnost izašla informacija da je pripremljen prijedlog Obiteljskog zakona kojim bi se, između ostaloga, trebala ukinuti potpuna jednakost bračnih i izvanbračnih drugova, u pogledu svih prava i obveza, uvedena novim Obiteljskim zakonom iz 2014. i 2015. godine. Iako je u međuvremenu ministrica Murganić reterirala i izjavila da je ono što je izišlo u javnost uglavnom netočno, opreza radi ću u ovom tekstu ukazati zbog čega bi takva izmjena Obiteljskog zakona, kojom bi se dokinula jednakost bračnih i izvanbračnih zajednica danas, u 2018. godini, neustavna.

Izvanbračna zajednica kao zakonom uređena životna zajednica dvije osobe u hrvatskom pravnom poretku nije novost, ona je uvedena još Zakonom o braku i porodičnim odnosima krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a u međuvremenu je doživjela evoluciju da bi Obiteljskim zakonom iz 2015. godine bilo određeno da: „Izvanbračna zajednica … stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.“, odnosno da: „Nepovoljno postupanje prema izvanbračnim drugovima u pogledu pristupa koristima, povlasticama, ali i obvezama zajamčenim bračnim drugovima koje ne može biti opravdano objektivnim razlozima te koje nije nužno za ostvarenje istih predstavlja diskriminaciju temeljem obiteljskog statusa.“. Takvim je odredbama Obiteljskog zakona iz 2015. godine izvanbračna zajednica, po svom pravnom položaju i učinku u potpunosti izjednačena s bračnom.

Naravno, Hrvatska ne bi bila Hrvatska da je to odmah počela primjenjivati na sve životne situacije te je tu odredbu trebalo ugraditi i u druge zakone, primjerice u Općem je poreznom zakonu izrijekom navedeno da su bračna i izvanbračna zajednica u poreznim stvarima izjednačene, odnosno, jezikom OPZ-a: „Odredbe ovoga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju se i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera.“. Dakle, odnos između braka i izvanbračne zajednice i njihova izjednačenost u pravnom položaju više nije samo materija Obiteljskog zakona, već je kroz praksu, kako zakonodavnu tako i provedbenu, postala dio ukupnog pravnog poretka Hrvatske i ne može se iz njega izbaciti jednostavnom izmjenom Obiteljskog zakona.

Da je tome tako, drži Ustavni sud, koji je ovakvu praksu gradio niz godina.

Primjerice, još je 2007. godine u Izvješću broj U-X-1457/2007 Ustavni sud rekao sljedeće: „U Republici Hrvatskoj obitelj je pod osobitom zaštitom države, pa predstavlja zaštićeno ustavno dobro. S druge strane, brak i izvanbračna zajednica su Ustavom priznate zajednice. U odnosu na obitelj, Ustav ne čini razlike između bračne i izvanbračne zajednice. Obje vrste zajednica Ustavom su priznate i obje vrste uređuju se zakonom. Polazeći od članka 61. Ustava koji priznaje dvije zajednice obitelji (bračnu i izvanbračnu), a uvažavajući pravnu narav i svrhu obiteljske mirovine u sustavu mirovinskog osiguranja (v. točku 1. ovog Izvješća), Ustavni sud utvrđuje da bi ZOMO-om trebale biti uređene i pretpostavke za stjecanje prava na obiteljsku mirovinu ne samo bračnim udovicama, odnosno udovcima, već i izvanbračnim udovicama, odnosno udovcima.“. Dakle, još je 2007. godine Ustavni sud ukazao na potrebu izjednačavanja pravnog položaja bračne i izvanbračne zajednice, što je, u konačnici, učinjeno ObZ-om iz 2015.

Nakon donošenja toga zakona, Ustavni je sud 21. veljače 2017. godine u model-predmetu U-III-3034/2012 usvojio ustavnu tužbu podnositelja i jasno ukazao da: „U tim okvirima, Ustavni sud primjećuje da u konkretnom slučaju nadležna upravna tijela ni Visoki upravni sud nisu ni pokušali sagledati učinke svoga tumačenja odnosno primjene prava na podnositeljev slučaj u svjetlu ustavne i konvencijske zabrane diskriminacije odnosno u svjetlu dotadašnjeg razvoja zakonodavnog poretka u Republici Hrvatskoj u smjeru otklanjanja razlika između bračnih i izvanbračnih drugova kad je riječ o imovinskim pravima i o nasljeđivanju imovine.“,
odnosno: „Polazeći od toga da su u zakonodavnom poretku Republike Hrvatske nastupile bitne promjene u pristupu izvanbračnoj zajednici u smislu izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status, a postoje i načelna pravna stajališta Ustavnog suda o članku 61. Ustava, Ustavni sud ne može više prihvaćati administrativnu i sudsku praksu uskog i mehaničkog tumačenja pojma "bračni drug" u primjeni ZoPPN/97. Ustavni sud ne nalazi ni jedno objektivno i razumno opravdanje za različitost postupanja prema podnositelju, kao izvanbračnom drugu, prilikom primjene odredbi o oslobađanju od plaćanja poreza na promet nekretnina.“. Iako se u predmetnom slučaju radilo o konkretnoj situaciji vezanoj uz pitanje oporezivanja, jasno je da ovo stajalište Ustavnog suda treba gledati šire od konkretnog predmeta jer se odnosi na ukupan položaj izvanbračne zajednice, dakle, na njenu punu izjednačenost s bračnom kada su prava i obveze u pitanju. Također, posebno je važno ukazati da ovakva odluka nije samo posljedica izmjene ObZ, već i načina na koji Ustavni sud sagledava i tumači članak 61. Ustava, a što je izraženo već 2007. godine, u prethodno citiranom izvješću, čime je Ustavni sud jasno dao do znanja da predmetna jednakost ne proizilazi samo iz zakona, odnosno ObZ-a već i iz samog Ustava.

Takvo je stajalište Ustavni sud ponovio više puta, primjerice u odluci U-III-466/2015, U-III-6416/2012, a posljednji puta prije malo više od mjesec dana, u odluci U-III-842/2017, od 1. ožujka 2018. godine, gdje navodi: „Ustavni sud ističe kako se zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj postupno razvijao u smjeru izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status te je danas, osobito u odnosu na imovinskopravne učinke izvanbračnih i bračnih zajednica, razlikovanje po ovoj karakteristici otklonjeno.“ te da: „Polazeći od mjerodavnih odredaba Zakona citiranih u glavi IV ove odluke Ustavni sud drži razvidnim kako u pravnom poretku Republike Hrvatske ne postoje okolnosti koje bi opravdavale različiti tretman u poreznoj politici između bračnih i izvanbračnih drugova. Na takav zaključak upućuju i odredbe sadržane u člancima 14. stavku 2., 48. stavku 1. i 61. stavku 2. Ustava“. Za one koji ne znaju, a za ovaj je slučaj to izuzetno bitno, članak 14. stavak 2. Ustava glasi: „Svi su pred zakonom jednaki.“.

Ustavni je sud time pokazao da je jednakost bračne i izvanbračne zajednice danas sastavni dio hrvatskog pravnog i ustavnog poretka te da ona ne proizilazi samo iz zakona već i iz našeg Ustava. Posljedično bi i svaki pokušaj vladajućih da jednostavnom promjenom Obiteljskog zakona takva prava umanje bio – protuustavan!

Odluke Ustavnog suda možete pronaći na sljedećim linkovima:
Izvješće iz 2007. ovdje
Odluku iz 2017. ovdje
Odluku iz 2018. ovdje


- 16:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.