srijeda, 22.01.2014.

Zgor potoka - tekst i akordi

Oznake: Zgor potoka - tekst i akordi

- 20:34 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 20.01.2014.

Korenta 19.01.2014

>>>cijela galerija

Pregled jučerašnjih oborina sa istramet.com


Pregled oborina 19 i 20.01 na postaji Pazin - Kolodvorska (izvor: istramet.com)




Oznake: Korenta 19.01.2014

- 15:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 12.01.2014.

Poplava 1894

O nevremenu koje je pogodilo Pazin 07. svibnja 1894 čitamo u Ljubljanskim dnevnim novinama od 11.05: (Laibacher Zeitung, Nr. 107, str 913) (izvor www.dlib.si)


"(- Tuča u Pazinu) - 07. (ovog mjeseca op.pr) oko 3 popodne je grad Pazin i okolicu pogodilo strašno nevrijeme praćeno tučom. Tlo je bilo prekriveno sa deset centimetara debelim slojem grašice, koji je ponegdje dosezao i 30 pa i do 45 cm. Nevrijeme je trajalo nesmanjenom žestinom punih tri četvrt sata. Potok u dubokoj Pazinskoj jami rastao je velikom brzinom te je za dva sata dubina vode u Jami iznosila 30 metara. Na selu je situacija bila otužna. Nastala je vrlo velika šteta." (preveo R.S)

Oznake: Poplava 1894

- 23:55 - Komentari (0) - Isprintaj - #

četvrtak, 09.01.2014.

Poplava 2011

Vremenska situacija koja je prethodila poplavi:



Iz medija:
Ipazin


Fotografije: Radenko Sloković

Oznake: Poplava 2011

- 21:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Poplava 2000

Vremenska situacija koja je prethodila poplavi (izvor: ogimet.com):



Iako je te godine suša u potoku trajala od lipnja sve do prvih dana studenog (?!), već je prvih nekoliko jačih kiša prouzročilo začepljenje sifona i poplavu, nešto manju od one 1998.

Oznake: Poplava 2000

- 10:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 08.01.2014.

Zgor potoka - originalni tekst

Evo, izvuka san od nekud originalni tekst Zgor potoka, napisan u ožujku 1998, u noći nakon one eko akcije na Zarečkon krovu. Tekst koji je kasnije simio Pazin underground se malko razlikuje od originala, jer su svi pjevači (osim Feđe) sebi malko prilagodili i tekst, i ispalo je još bolje.

Ovako je međutim glasio original, (odnosno originalni prepjev, jer sadržaj u potpunosti slijedi tekst Bruce Springsteena, osim zadnje kitice) :


Rojen san zgor potoka, zgor potoka di je grad
skega mladi su bižali, kako vajka tako i sad
i da nisan sreti Mariju kad finila je šesnajs let,
da nisan ša šnjon do Potoka sad bin bi ki zna kade...

Šli smo dole do potoka Marija i ja,
sami, dole do potoka, kad fešta je finila...

I bilo je ča je bilo, a ča je drugo moglo bit:
još tega leta, prvo Sih svetih rivali su nas uženit.
Njena mat je poznala popa, on nanka šolda ni te zet,
ma ke kunfeti, ke cukerančići, kakovi svati, kakov Motel...

Šli smo dole do potoka Marija i ja,
sami dole do potoka, ja san je trdo, trdo drža...

Sreća bi je taj njek kunjado ča na delo me je ze.
Pokle smo skupa slagali grote valje svragon preko granice.
I sve ča san zna, sve ča ča-to valja, sve je Jama požrla...
Sad se činin da se ne domišljan, a Marija već ne bacilja.

Ma ja još čujen potok kako pod nami beži,
ona ni tela zut postole pa san ja je nosi.
I ćeš da se nisan zdrsa i pa skupa šnjon,
malo je falilo da finimo va Zarečki krov.
I se zvezde ča sad hi gledaš tu noć su oči zaprle...
Forši bolje da niš ne znaju, 'šoma, kad ne gre ne gre...

Dole zgor potoka, Marija i ja,
sami dole zgor otoka, fešta je finila


Rojen san zgor potoka, zgor potoka bit ću zakopan.
Mariji san to već reka: pod onon dračon, najdolenji pjan,
da ga čujen, ku još tu je, kad je korenta, kad je daž,
ne rabi križ, ne rabiju slova, ni črni mramor ni prazan važ.

Tamo dole zgor potoka Marija i ja,
sami dole zgor potoka - fešta je finila.



Oznake: Zgot potoka - original

- 19:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 04.01.2014.

Bratos

Porodoca Bratoš imala je svoje izdanke i u Pazinu i na Starom Pazinu.

Oznake: Bratos

- 16:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Dorcich

Izvor karte: Državni arhiv u Trstu, "Situations-Plan Des von Bogliuno uber den Passberg durch das Novaker-Thal bis Mitterburg" (1793.) - detalj

Nekadašnji zaseok Dorčići, nazvan po porodici koja ga je zasnovala i koja je u njemu živjela, danas je potpuno uklopljen u istočni dio Pazina i tek ga najstariji pazinci pamte pod tim imenom. Dio je to današnje ulice Dubravica. Sa desne strane ceste koja iz pravca Rijeke dolazi u grad primjetit ćemo skupinu starijih kuća, djelomično u ruševnom stanju, okruženih voćnjacima. Tu je nekada bilo raskršće puteva gdje se sa glavne prometnice odvajala cesta prema Lindaru. Još je uvijek sačuvana rustikalna kapelica iz ...

nastavit će se...

Oznake: Dorcich

- 16:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Vellan


Izvor karte: Državni arhiv u Trstu, "Situations-Plan Des von Bogliuno uber den Passberg durch das Novaker-Thal bis Mitterburg" (1793.) - detalj

Najstariji zapis u pazinskim matičnim knjigama koji upućuje na prezime Velan u pazinskoj župi potječe iz druge polovine 17. stoljeća i nosi datum 29.03.1668. Toga je dana u pazinskoj župnoj crkvi Svetog Nikole kršten Marcus Velam (?) od oca Stephanus –a i majke Agnetis. Natpis je prilično teško čitljiv i možda se uopće ne radi o prezimenu Velan, jer je taj dio najnečitljiviji, ali ga ipak radi sigurnosti ovdje iznosim. Niti se jedan od spomenutih članova te porodice više ne spominje dalje u knjigama, pa to produbljuje moju sumnju.
Pet godina kasnije u pazinskoj je crkvi, odmah dan nakon rođenja, krštena Katarina Velan (Catharina Vellan) od oca Bernarda i njegove žene Ivane (Joanna). Bilo je to 18.11.1673., a jedna od dvoje kumova bila je i plemkinja Margarita Rampel (+1688.) žena Gašpara Rampela. Porodica Rampel, Rampelli ili Rampelius je u to doba bila u Pazinu doslovno gospodar «neba i zemlje»...

nastavit će se...

Izvor: Matične knjige Župe Pazin u DAPA

Oznake: Vellan

- 15:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Bellassich

Moćna pazinska porodica ženidbenim vezama srasla s najutjecajnijim porodicama svog vremena. Nisu imali status plemstva, ali su visoko kotirali u ondašnjem pazinskom društvu. U Pazinu se spominju od 1622. do 1764., te su bili nosioci raznih administrativnih javnih funkcija. Ivan Belašić se još 1654. spominje kao zamjenik pazinskog kancelara i titulira kao Dominus – gospodin, a dvije godine kasnije kao “Magnificus Dominus”. Josip Belašić, vjerojatno njegov sin, (Josephus Patricius Bellassich) je bio pazinski javni notar i kancelar Pazinske knežije , te je u toj funkciji 1717. preveo Istarski razvod sa hrvatske glagoljice na talijanski, te to ovjerio svojim notarskim pečatom. Taj je talijanski prijevod objavio povjesničar Pietro Kandler u Codice diplomatico Istriano. Kuća Josipa Belašića, a možda i notarska kancelarija nalazila se u današnjoj uličici Vincenta iz Kastva, gdje je još sačuvan kameni portal iz 1702, sa njegovim imenom na zaglavnom kamenu. Joannes Lucius Bellassich se 1744 spominje kao kancelar Pazinske knežije “Cancelarius Comitatus Pisinensis”, a ženi plemkinju Francisku, udovicu Andrije plemenitog Rapicija.

Oznake: Bellassich

- 15:04 - Komentari (0) - Isprintaj - #

srijeda, 01.01.2014.

Pazinci ili Pazinjani?

Anđelo Dagostin mi je nedavno skrenuo pažnju na moja "glasna razmišljanja" na tu temu na Ipazin portalu prije par godina. Budući da i danas više - manje isto mislim, ajde da prenesem to i ovdje, na blog, a link na originalni članak na Ipazinu je ovdje.

RadenkoS u 03.01.2010. at 09:26 kaže:

Pazinci ili Pazinjani? Odlična tema. Htjedoh je prebaciti u forum ali, zaboravio sam login :). Moj je dojam slijedeći:
“Pazinac” – uvriježeni izraz na hrvatskom književnom jeziku.
“Pazinjan” – kolokvijalni izraz, odnosno “po domaće”.

Ako s nekim govorim čakavski osobno ću uvijek reći “Pazinjan” jer mi je to jednostavno u krvi i ne mislim da je uopće krivo. Uvjek smo govorili i Porečan, Puležan, Labinjan, Buzećan, Gračišćan, Zarečan…Ako govorimo “hrvatski” reći ću pak “Pazinac”.

Neki će čakavci sigurno upotrijebiti i “po domaće” izraz “Pazinac”. Npr. vjerojatno će Žminjac upotrijebiti verziju “Pazinac” jer liči na njegov vlastiti izraz “Žminjac”. Beramac i Tinjanac vjerojatno isto. A Trvižan?

U Našoj slogi (od 1870) na dalje koristi se najčešće pravilan hrvatski izraz Pazinjan, ali ima i bogme oblika “Pazinčani”(29.06.1911).

Vladimir Nazor u svom Oraču Dragonji kaže “Pazinjani”. Vjerujem ipak da je u njega naglasak na drugom slogu.

Ča je pravilno kako se mi sami zovemo ili kako nas drugi zovu?
Porečani su svojevremeno vodili sličnu bitku, ali u vezi naglaska na prvom ili na drugom slogu.

Bilo bi zanimljivo naći neki dokaz o tome kako su hrvatski stanovnici Pazina sami sebe zvali tamo negdje prije 1870. Za talijane znamo – “Pisinoti”. Za sada sam pronašao da su se stanovnici Vranice nazivali “Vraničari”, stanovnici Hrestenice “Hresteničari”, stanovnici danas nepostojećeg sela Kras “Krašani” itd.

Neobičnu priču sam čuo baš prije par dana i slikovito nam opisuje problem: Stanovnici sela Brajkovići kod Trviža sebe zovu “Brajkovičari”. Analogno tome su stanovnike susjednog mjesta Škropeti zvali “Škropetari”, što su ovi doživljavali kao uvredu jer su oni za sebe uvijek govorili da su “Škropećani”.

Pazin je u zadnjih 150 godina upeterostručio svoje stanovništvo. Došlo je tu ljudi od svakuda. Svatko je sa sobom donio svoj jezik, narječje itd, tako da je teško danas utvrditi što je izvorno. Samo je dvadesetak prezimena danas u Pazinu koje su tu bile i prije 1804. Možda je u pravu i Tugomil Ujčić. Potječe iz porodice koja je u Pazinu (uglavnom u Starom Pazinu) barem 400 godina. Ali i moja je pa steši ću ostat Pazinjan dok mi netko ne dokaže suprotno.

I nagradno pitanje za kraj: kako je hrvatski puk na Pazinštini izvorno nazivao kažune, dok nije pred pedesetak godina konačno prevladao današnji potalijančeni izraz?

P.S. molim admine da ovo prebace u forum ili neka mi pošalju login.

- 14:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se