ponedjeljak, 25.02.2008.
RENESANSNA ARHITEKTURA
Novi naglasak na racionalnost, jasnoću i pravilnost dijelova – njihovi omjeri i razmjeri se određuju po matematičkim proporcijama
Glavne karakteristike: upotreba klasičnih redova, geometrijskih oblika i polukružnih kupola
RANA RENESANSA:
Filipo BRUNELLESCHI donosi novi stil u arhitekturi – u Rimu je proučavao klasičnu antičku arhitekturu, i prvi je napravio točna mjerenja (možda tada i otkriva geometrijsku perspektivu – trebala mu je precizna metoda prenošenja izgleda tih građevina na papir)
- uvijek traži nova i praktična rješenja – kupola firentinske katedrale – novi način kojim je napokon omogućeno natkrivanje tako velike površine – kupola ima 2 odvojena kostura (crkva je izgrađena još u gotici)
* kapela Pazzi, Firenza, 1430.
SIMETRIJA, PRAVILNOST – sve se sastoji od kvadratnih jedinica
- preuzimanje rječnika klasične antike Ţ redovi, polukružni lukovi i stupovi – nepromjenjivi elementi
- mjere i proporcije točno određene
- drukčija uloga skulpture – nema zavisnosti – skulptura se oslobađa, a strogo određena arhitektura ne dozvoljava veliku ulogu skulpturi
- kupola ima simboličnu vrijednost – središnji otvor – Krist; 12 prozora – apostoli
- centralni luk uokviruje portal i naglašava kupolu
* S. Spirito, Firenza, 1434.
- sve veličine su određene MODULOM – polumjer polukružnih kapelica – sve stale prostorne jedinice se dobivaju umnožavanjem osnovnog modula
- sve veličine su u odnosu ZLATNOG REZA
Brunelleschi je smatrao da tajna dobre arhitekture leži u davanju «točnih» proporcija svim značajnim mjerama jedne zgrade - aritmetički razmjeri koji određuju muzičku harmoniju moraju vladati i u arhitekturi – oni se ponavljaju u cijelom svemiru i prema tome su božanskog porijekla
RENESANSNA PALAČA: kvadratni tlocrt s unutrašnjim dvorištem - atrijem
- 3-katno rješenje sa završnim vijencem, stupnjevanje obrade od nižeg prema višem – teže Ţ lakše
pr. *Michelozzo: Palača Medici-Ricardi
Leon Battista ALBERTI
- pisao traktate – rasprave «O slikarstvu», «O arhitekturi», «O skulpturi»
* palača Ruccelai, Firenza, 1446 – 51
– obrada pročelja postaje uzor za gotovo sve kasnije renesansne palače
- primjena triju redova – dorski, jonski i korintski pilastri sa istaknutim završnim vijencem – plošna verzija Koloseuma
na pročeljima crkava također upotrebljava klasični rječnik
- u «O arhitekturi» zagovara obnovu centralnih građevina – idealni oblik sakralnih građevina je krug, ili izveden iz kruga – 4-kut, 6-kut, 8-kut
- krug je savršeni i najprirodniji oblik – neposredna slika božanskog razuma
njegovi traktati su imali ogroman utjecaj, tako da u VISOKOJ RENESANSI (1500-1525) centralne crkve postaju uobičajene
Donato BRAMANTE:
Tempietto, S. Pietro in Montorio, Rim, 1502
- trebao biti okružen okruglim dvorištem s kolonadom – povezanost građevine s okolnim prostorom – NOVO!!!
- nova obrada zida – shvaćen kao volumen a ne kao ploha – duboko usječene niše u teškoj masi zida
- 3-stepena baza, dorski red, kupola – vrlo malih dimenzija, ali ima monumentalnu težinu
SV. PETAR, Rim
1. projekt – Bramante, 1506.
- centralna građevina – grčki križ upisan u kvadrat s ogromnom kupolom i 4 jednaka pročelja
- opet koristi skulpturalno obrađen zid – prostor duboko ulazi u masu zida
- ogromnih dimenzija – moguća izvedba samo betonska konstrukcija – ponovno oživljavanje te antičke tehnike
današnji izgled – Michelangelov projekt, 1546.
- pročelje – kolosalni red – naglašava kompaktnost građevine, dramatičnije ističe kupoli
- naglašava glavnu os drugačijom zap. Apsidom i dodaje otvoreni trijem (nije sagrađen)
- kupola – na visokom tamburu s jako istaknutim potpornim stubovima
MANIRIZAM 1525 – 1600
Koristi sve elemente renesanse, ali ih lišava snage i unutarnje koherencije, čudno, varljivo, nemirno, s neočekivanim obratima
Andrea PALLADIO
Villa Rotonda, Vicenza, 1567-70
- centralna, simetrična, s 4 potpuno jednaka trijema
- ne potiče na zadržavanje, tjera nas van, jer je nasuprot svakog ulaza – izlaz
