srijeda, 08.06.2011.

Svjetski graditelji i umjetnici



Andrija Buvina
Autor čuvenih pozlaćenih vrata splitske katedrale iz 13. stoljeća sa scenama iz Kristova života, koja se smatraju jednim od najvažnijih spomenika europske romaničke umjetnosti.

Majstor Radovan
Najznačajniji kipar hrvatske srednjovjekovne umjetnosti, koji nam je u nasljeđe ostavio jedinstven portal na trogirskoj katedrali svetog Lovre iz 13. stoljeća.

Franjo Vranjanin
Jedan od najpoznatijih europskih renesansnih kipara, rodom iz Zadra a koji je živio u 15. st. Djelovao je u Italiji i Francuskoj a njegova čuvena poprsja rese sve velike svjetske muzeje.

Juraj Julije Klović
Jedan od najvećih europskih minijaturista – slikara malih slika, koji je u 16. st. stvarao za posljednjeg budimskog kralja Ladislava i niz talijanskih kardinala, od kojih ga je Alessandro Farnese prozvao Michelangelom sitnoslikarstva. Slavni El Greco ga je uzdigao među najveće velikane renesansnog slikarstva, zajedno s Michelangelom, Rafaelom i Tizianom.

Lucijan Vranjanin
Najveći hrvatski renesansi arhitekt, rodom iz Zadra. Djelovao je u Italiji, gdje je izgradio velebna zdanja, poput tvrđave u Pesaru (Rocca Costanza) ili palače vojvode Federica u Urbinu.

Ivan Duknović
Jedan od najvećih umjetnika renesanse, koji je u 15. st. radio za najuglednije naručitelje – od papinske kurije u Rimu do kraljevskog dvora u Budimu. Rodni Trogir je zadužio prekrasnim djelima a njegov reljef krasi i grob pape Ivana Pavla II.

Juraj Dalmatinac
Jedan od najslavnijih graditelja i kipara iz 15. stoljeća koji je Hrvatskoj i Europi ostavio niz remek djela, uključujući „glave građana i istaknutih povijesnih osoba“ na katedrali u Šibeniku.

Federiko Benković
Jedan od najvažnijih zastupnika kasnobaroknog slikarstva u sjevernoj Italiji i srednjoj Europi, čiji je boravak u Beču utjecao na slikarstvo majstora austrijskog rokokoa.

Vjekoslav Karas (Karlovac, 1821–Karlovac, 1858)
Vodeći hrvatski slikar prve polovice 19. stoljeća.

Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855–Prag, 1922)
Jedan od najpoznatijih hrvatskih slikara, osobito portreta, mediteranskih pejzaža i povijesnih motiva. Stvarao je diljem Europe, ostavivši iza sebe opus od oko tisuću radova.

Miroslav Kraljević (Gospić, 1885–Zagreb, 1913)
Slikar jedinstvene osobnosti, koji je udario temelje hrvatskog slikarstva 20. stoljeća. U hrvatsku je umjetnost unio duh francuskih slikara Maneta i Cezannea.

Ljubo Babić (Jastrebarsko, 1890 – Zagreb, 1974)
Hrvatski umjetnik, koji je za svoju scenografsku djelatnost dobio Grand Prix na Exposition Internationale des arts decoratifs et industriels modernes, 1925. u Parizu, što je najveće međunarodno priznanje hrvatskoj scenografiji u svijetu.

Ivan Meštrović (Vrpolje, 1893–South Bend, SAD, 1962)
Najpoznatiji hrvatski i jedan od najpoznatijih svjetskih kipara dvadesetog stoljeća, čija djela krase hrvatske i američke gradove. Svjetsku slavu je stekao nakon izložbe u Victoria and Albert Hallu u Londonu 1915.

Antun Augustinčić (Klanjec, 1900–Zagreb, 1979)
Predstavnik hrvatske moderne u skulpturi, čiji se spomenik Peace nalazi ispred zgrade UN-a u New Yorku.

Ivan Generalić (Hlebine, 1914–Sigetec, 1992)
Samouki slikar, najpoznatiji predstavnik hrvatske naivne umjetnosti, koja je zahvaljujući njemu stekla međunarodno priznanje i ugled.

Vojin Bakić (Bjelovar, 1915 – Zagreb, 1992)
Najznačajniji je umjetnik hrvatske skulpture sredine 20. stoljeća, široj javnosti poznat po svojoj dojmljivoj monumentalnoj plastici.

Edo Murtić (Bjelovar, 1921–Zagreb, 2005)
Predstavnik europskog apstraktnog smjera u slikarstvu, koji je izlagao na svim kontinentima. Jedan je od najvećih hrvatskih modernih umjetnika koji je apstrakciju unio u hrvatsku umjetnost na velika vrata.

Julije Knifer (Osijek, 1924–Pariz, 2004)
Svjetsku je slavu stekao slikajući čak četiri desetljeća helenistički motiv meandra s devizom „Crno i bijelo istodobno su minimum i maksimum“. Jedan je od začetnika konceptualne umjetnosti i umjetnosti ponašanja.

Dušan Džamonja (Strumica, 1928–Zagreb, 2009)
Jedan je od najuglednijih europskih skulptora, čija su djela izložena u parkovima i galerijama svjetskih metropola.

Dušan Vukotić (Bileća, BiH, 1927–Zagreb, 1998)
Jedini hrvatski redatelj koji je dobio nagradu Oscar te tako privukao svjetsku pozornost na hrvatsku kinematografiju. Oscar je dobio za crtani film Surogat. Prvak je čuvene Zagrebačke škole crtanog filma.

M.G. i M.Š.

- 22:00 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< lipanj, 2011 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Srpanj 2011 (2)
Lipanj 2011 (8)
Svibanj 2011 (1)

Opis bloga

Dragi posjetitelji,

na ovom blogu moći ćete pronaći različite i raznovrsne materijale vezane uz hrvatski jezik, književnost i kulturu. Već sam naslov bloga, pomalo neobična, ali indikativna naslova upućuje na bogatstvo hrvatskoga jezika, njegovih narječja, dijalekata i funkcionalnih stilova. Ako vam naslov možda nije posve jasan, pogledajte što sve riječ "rad" u hrvatskom jeziku znači. To možete učiniti u Anićevu ili Klaićevu rječniku ili u internetskom rječniku http://hjp.srce.hr/.

Ovaj je blog pokrenulo četvero studenata kroatologije Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu - studija koji obrazuje buduće nastavnike hrvatskog jezika i proučava sve aspekte hrvatske kulture - od temeljnih filoloških disciplina do hrvatske umjetnosti, filozofije, povijesti i znanosti. Naglasak je prvenstveno na hrvatskom jeziku i književnosti, stoga se naš blog najviše baviti upravo tim područjima. Informirat ćemo vas o povijesti jezika, jezičnom razvoju i teorijama, ukazivati na jezične pogreške u masovnim medijima, donositi prikaze relavantnih istraživanja, odgovarati na vaša pitanja. Budući da studiramo i novinarstvo, snimat ćemo i video materijale, reportaže, zvučne zapise i različite druge formate u cilju popularizacije i afirmacije hrvatskoga jezika i kulture. Naš je cilj analiziranje, propitkivanje, istraživanje i afirmiranje svih područja hrvatske kulture i jezika na zabavan i pristupačan način. Možda nećemo promijeniti svijet, ali učinit ćemo ga pismenijim.

Goran Galić
Marina Glavaš
Martina Špigelski
Tamara Žiger