Količina fosilnog goriva koje čovječanstvo danas utroši tijekom jedne godine sačinjena je od organske materije koja je sadržavala 44×1015kg ugljika, što je 400 puta veća količina u odnosu na trenutačnu biološku godišnju proizvodnu kvotu organske materije našega planeta. Ovako velika potrošnja fosilnih goriva dovela je do uvođenja biogoriva kao jednog od alternativnih izvora energije, koje je nužno za smanjenje ovisnosti o fosilnim ugljikovodicima i emisije ugljičnog dioksida u atmosferu. Stoga je Europska unija odredila cilj o povećanju udjela biogoriva na 5,75 % u transportnom sektoru do 2010. godine. Biodizel se često naziva čistim, ekološkim i obnovljivim gorivom ali ako se cijela situacija promatra globalno, biodizel bi se također mogao nazvati i jednim od najopasnijih izvora energije za Zemljin ekosustav. Glavna opasnost od znatnog povećanja korištenja biogoriva dolazi zbog krčenja šuma kako bi se osiguralo neophodno tlo za uzgoj različitih usjeva. Svake godine velike površine tropskih prašuma Jugoistočne Azije i Južne Amerike nepovratno su izgubljene zbog potražnje transportnog sektora za biogorivom. Milijuni hektara šuma zadnjih su godina pretvoreni u plantaže palmi i šećerne trske, ugrožavajući tako ekosustav i opstanak mnogih životinjskih i biljnih vrsta. Krčenje šuma najčešće se provodi izazivanjem požara i isušivanjem prašumskih tresetnih močvara. Izgaranje drveta i oksidacija treseta tijekom sušenja uzrokuje oslobađanje ogromnih količina ugljičnog dioksida u atmosferu, što je u suprotnosti s nazivom biodizela kao ''CO2 uravnoteženog goriva''. Stoga, svaki energetski proces i alternativno gorivo prije globalne uporabe mora biti promatrano i valorizirano kroz 4E princip: ekološki, energetski, ekonomski i edukacijski.