KOMENTARI
Nadnas = IZMEĐ MEĐE
NASLOV = Nemoj mene farbati
Podnas = Pa ti objekti, te komunalije, papiri čine takvu farmu, da izrazimo se našim zdravo seljačkim govorom svinjac,skuplji su barem 30 posto. Pa nema veze, sve će to narod pozlatiti. A tu se ipak misli na naše seljake i poljoprivrednike. Rekli bi šišaj ga
Autor: glavni urednik, Damir Rukovanjski, mag.ing.agr.
Ne može kod nas da nešto ne štima. I to tamo gdje se nitko nebi nadao. Odjednom u vrijeme sjetve nema sjemena ječma ni za lijek. Nema pa nema. Na kraju ispalo da nema ni tritikalea. Netko će reći, pa nemojte sijati to. No, ima stočara kojima je upravo ječam i tritikale važna komponenta u smjesama. I u sve kalkulacije, ali i kvaliteta koju postižu u proizvodnji hrane za svoje svinje, ugrađen je ječam proizveden na njihovim poljima i sušen u njihovim kapacitetima, gdje je i skladišten. I vidi vraga. Prođe i idealno vrijeme za sjetvu a ječma nema. No, i tu treba veza. Pa na kraju pronađu ječam, ali malo kasnije. Proizvođači su naviknuti da imaju problema, ali nikako ovako na mjestima gdje to očekuju.
Papirologija i administracija je inače redoviti problem. Jedan bračni par otkaz je u svojim tvrtkama dao još prije dvije godine i od onda su u akciji podizanja novog, suvremenog svinjca. Dvije godine treba jesti, grijati se, udisati zrak. Papir na papir. I dok se nama vrijeme činilo da je proletilo, ipak nas je dotična gospođa podsjetila da je naš prvi kontakt bio još prije dvije godine i da samo ona i suprug znaju kako žive, i kako su živjeli sve to vrijeme. I objekat je tu. Ide oprema, pa dok dođu svinje, odnosno nazimice. A onda dok se počnu prasiti, pa dok prve prasce plasiraju i naplate. Još godina treba. Pa tko voli nek izvoli. Tu je i dvije godine počeka s otplatom. Ajde barem to. Međutim, neka netko kaže da nismo u pravu. Pa ti objekti, te komunalije, papiri čine takvu farmu, da izrazimo se našim zdravo seljačkim govorom svinjac,skuplji su barem 30 posto. Pa nema veze, sve će to narod pozlatiti. A tu se ipak misli na naše seljake i poljoprivrednike. Rekli bi šišaj ga.
Ajde što će nas oderati banke, ali i vlastita administracija. Jedan naš vrhunski svinjogojac podizao je farmu po uzoru na sve one što ih danas imamo po Austriji, Njemačkoj i Danskoj. No, onda su mu oni koji te papire kontroliraju to vratili jer im nešto nije bilo jasno. Zašto na farmi u elaboratu piše da treba hladnjak. I te dileje o kojima ovisi sudbina cijele jedne obitelji ne razumiju da frižider na farmi nije za držanje piva, već radi opreme i čuvanja sjemena. Ili tko me ne razumije sperme nerastova. No, vratili su čovjeku cijeli elaborati nazad. Onda je on nazvao telefonom i pojasnio, pa to i napisao i poslao elaborat nazad. Onda su opet mu vratili i rekli da za kupnju opreme u prostoriji za radnika i veterinara mora točno napisati dimenzije ormara, koje je marke i ponudu za kupnju takvog ormara. I onda je on uzeo metar i izmjerio sve to i napisao im. I onda čekao. Pa je na kraju sjeo u automobil i dok im mamu, maminu, nije u oči sve istresao nije im bilo jasno da čovjeka ne zajebavaju. I kada je sve bilo gotovo iz HBOR je došla specijalna komisija. Došlo je njih desetak strašnih stručnjaka. Cijeli dan su se muvali po farmi. No, postavljali su takva pitanja koja su jasno dala do znanja da se dotična komisija, čije je mišljenje zadnje, u svinjogojstvo razumije kao u lanjski snijeg, te kao slon u ronjenje u moru. I ne stide se čak i pitati gluposti. I zamislite kakav je to osjećaj kada čekate od takvih zeleno svijetlo za početak posla. I prošlo je to. Farma danas postoji. Međutim, taj isti elaborat je htio koristiti i za drugu svoju farmu pored njega. I zamislite, taj projekat je odbačen samo pola godine nakon izgradnje ove. Sada da me vidite pitali bi me da li je čovjek prolupao. Nije. Pa naš seljak je naučio na sve to. A onda kada se on pokuša u toj šumi budalaština pokuša snaći još će mu netko reći da je nešto smuljao. Pa tjeraju nas da smuljamo. Pa moraš makar izmisliti dimenzije ormara. Kada prođe projekat i dobiješ novce za konačnu realizaciju dođeš u salon namještaja po svoje ormare koje si mjerio. I tamo više nema toga ormara visine od 70 cm, već samo onaj od 80 i tip koji ne odgovara prvoj ponudi rađenoj prije dvije godine. I već si napravio prekrašaj i voljenu majčicu zemlju pokušao prevariti.
Mednas = Neki novi ljudi
Imamo i jednu novu pojavu na našem poljoprivrednom nebu. Jedni su otišli, drugih nema, negdje se pojave novi. Očito je recesija mnoge rasturila. I to se nažalost radi o velikima koji su činili i značili nešto. Saga o Đakovštini je svima jasna. No, mnoge više nismo vidjeli na sajmu u Bjelovaru. Nema više StepCO-a iz Velike Gorice. Nestao Stepanić, pa ipak uskrsnuo kod prodavača Massey Fergusona. Otamo je opet negdje u plinski posao otišao Zoran Miškulin. Taj je čovjek bio alfa i omega Masseya u Hrvatskoj od same njegove pojave. Njegov je stav bio važeći za sve. Kada taj rođeni trgovac nije uspio nešto mnogo s Masseyom sumnjamo da će moći i već spomenuti Stepanić. Možda nešto ne štima ni sa samim brandovima kao što su Case, Steyr, Landini, McCormick. Mogli su ti proizvođači ovdje na naše tržište dovesti i japanskog menađera da im prodaje njihove marke traktora. On bi sirotan poludio. Izvršio bi hara kiri. Siromašak bi se vjerojatno ubio. Što možeš sam napraviti. Pa godinama, i godinama na nekom području treba ulagati u promociju, reklamu, kvalitetne stavove i stvaranje javnog mnijenja. Kakav je sad posao pred novim zastupnicima Case i Masseya. Crnački. Ubitačan posao. Ni ne znaju što ih čeka. A ako proizvođači tih mašina ne misle uložiti bar pet puta više sredstava u ovo tržište, nikakav zastupnik ni stručnjak za prodaju mehanizacije neće pomoći. Agronom d.o.o. iz Požege dobio je bez sumnje dobar brand. Case i Steyr. No, tu su ulaganja u servise, ljude, preuzeo je dobar dio kadra iz StepCO-a, ali i iz Novocommerca i Laterana. Da li će se to vratiti. I da prodaja ovih strojeva poraste i 300 posto, teško da se tu može naći računica. A posebno ako te velike korporacije koje u svojim redovima imaju doktore znanosti iz područja promocije, marketina, sociologije, obrade tržišta ne ubrizgaju živu lovu rezultat će biti nikakav. Jedan je rekao da je to tržište. Pa nije to samo tako. Kakva je to reklama za jedan Claas ove sve godine što je prošlo s Eibl&Wondrakom, sudovima, sporovima, promjenama kadra, rotiranja ljudi, ne povjerenja od strane naših seljaka. Marka kombajna Claas je neupitna. Ali kome se sada obratiti u slučaju kvara. Još ako je garancija u roku. Opet se javljati u Austriju. Pa malo sutra. Tko će biti hrabar ove godine kupiti kombajn od njih. Ići iz Osijeka u Nedelišće. Glupost. To našeg čovjeka ne ferma dva posto. Sociologiju, narav i običaje naših ljudi treba znati. Kod našeg čovjeka treba doći njemu na noge, u dvorište, u seosku gostionicu, ući u kuhinju i popiti rakijicu, te vruću crnu kavu. Onu tursku. Sa socom na dnu šalice. I onda te procjeni i gazda, i žena, i njegova mama stara. I možeš tek tada razmišljati nešto mu prodati. On svoju kunu pet puta okrene u glavi prije li ju nekome da.I u startu misli kako je moguće da ćeš ga prevariti. A kako to nisu znali u dosadašnjem prodajnom predstavniku tako su i prošli kako su prošli. Povjerenje je velika stvar. Kako primjerice nekoga nagovoriti da više ne uzima zaštitna sredstava od jednog Bayera, Basf, ili Singente, već da ih uzme od jednog AM Agro iz grupe Agrimatco. Riječ je o jednoj arapskoj tvrtki. Mijenjaju direktore, mijenjaju stavove a moraš s njima raditi. Teško se povjerenje stiče. Oni više nemaju novaca ni za pretplatu za novine. Tu režu troškove. Pa ako neka velika tvrtka na tome može rezati troškove, kako može uspjeti na našem tržištu. Teško će se naš seljak odreći robe iz Švicarske, Austrijse ili Njemačke, ili pak tvrtke iz USA. Ako već hoće netko nešto među njima napraviti on mora napraviti deseterostruko veći napor od ovih tvrtki. Ima razloga i zašto je naš seljak nepovjerljiv i kod kupnje auta. Za njega je Švabo, Švabo. Mercedes je ono što on priznaje. Tako tko god u mehanizaciji želi srušiti stare, već etablirane i pouzdane marke, osim rukava mora zasukati i dobrano svoje novčanike.

EU agro info

02.11.2011., srijeda

Veićeve jabuke su stare ali nisu ostarile

Nadnas = REPORTAŽA:
NASLOV = Veićeve jabuke su stare ali nisu ostarile
Podnas = Stare sorte jabuka na imanju Mirka Veića ponovno kreću u osvajanje dvorišta i voćnjaka. Slobodno možemo reći da doživljavaju novi život i postaju nove sorte i novi okusi na našim stolovima.
- Sve više ljudi želi ispraviti pogreške koje su učinjene u utrci za novim i boljim. Zauvijek su nestale mnoge stare i zdrave sorte voća, a zamijenile su ih nove, sumnjivih i po ljudsko zdravlje upitnih kvaliteta. Nastojanje da se pogreške barem djelomično isprave je sve prisutnije i za svaku pohvalu je da na našim drevnim slavonskim prostorima vidimo povratak već gotovo nestalih dragocjenosti. Nadamo se da će i voće ponovo krasiti slavonski krajobraz koji je plantažnim načinom uzgoja potpuno nestao, piše u svojoj knjizi Mirko Veić iz Mihaljevaca, sela nadomak Požege. Upravo ta knjiga o Starim sortama jabuka bila je ono što nas je nagnalo u Zlatnu dolinu na imanje Mirka Veića.
U svojim voćnjacima on danas ima čak 200 sorti, od kojih su neke stare i po nekoliko stotina godina
Mednas = Skupljanje po selima i dvorištima
- Pokušavam originale sačuvati. Do sorti najčešće dolazim hodajući po selima i Papuku i Krndiji. Kad primjetim nešto zanimljivo popričam s ljudima koji su vlasnici i probam dobiti granu. Obično vidim drvo, a onda u proljeće uzimam uzorke i cijepim. Imate na tržištu danas svakakvih sadnica. Ali niste sigurni da li ste kupili ono što ste htjeli, priča Mirko pokazujući nam u dvorištu jabuku na kojoj je cijepljeno 50 sorti.
Ističe i da je to stablo čuvar genetskog materijala, kalema. S tim je stablom sve na jednom mjestu. Uvijek imam mogućnost uzeti kalem one sorte koja mi se sviđa. Moja je želja da evidentiram sve stare sorte jabuka u Požeštini. Doduše, imam i 20-ak sorti iz sela Sekulinci i područja Voćina. Ja osobno najviše volim sortu “božićnicu" zbog njezine sočnosti i kvalitete. U vrijeme kad nije bilo slatkiša jabuka je puno značila. Za Veića su stare sorte jedno veliko bogatstvo koje se danas, na žalost, dovoljno ne cijeni.
Mednas = Sačuvati Slavoniju i njezine jabuke
- Dio stare Slavonije treba sačuvati i pokazati nekome i ostaviti u zalog, priča Veić. Sačuvali smo ih pod različitim imenima. Često jedna sorta kod nas, ima sasvim drugačiji naziv u Mađarskoj ili Njemačkoj, a već se i po imenu zna razlikovati i u raznim dijelovima Hrvatske. Sorte voća šetaju kroz povijest. I dogodi se da se stvaraju varijeteti istih sorata u raznim klimatima i krajevima. U SAD-u su nastale mnoge sorte zbog proizvodnje alkohola. Tako je nastao Jonagold. A primjerice Idared je NATO sorta koju je stvorila američka vojska jer se dugo i uspješno čuva. Kad je došlo do prohibicije u SAD-u, dakle zabrane točenja alkohola i proizvodnje, stradale su i mnoge kvalitetne sorte. Ali mnoge su stigle i u Europu, ističe naš domaćin koji nas je proveo i svojim rasadnikom.
Kod nas su se jabuke zadržale jer su se koristile i za prehranu. Pekmezi, sirče, kolači, kompoti, rakije, sokovi. Sve je to jabuka u Hrvatskoj. Čuvale su se u žitu, sijenu, pod snijegom, u ambarima, ostavama, korpama, sjenovitim mjestima, ali i na stablu. Ima sorti koje i do proljeća stoje na stablu, ili padnu i tek kad su u snijegu prikupljaju se. U Slavoniji je nekih 600-tinjak sorti i varijanti. Vi danas po šikarama možete naći vrlo kvalitetnih jabuka. Greny Smith je pronađen u Novom Zelandu na smetlištu. A kasnije je križanje i znanost učinilo svoje.
- Danas imam oko 250 sorata i varijeteta jabuka, krušaka, dudova, trešanja, bresaka i oraha. Sve su i za prodaju. Oni koji imaju eko imanja oni žele sve. Ne žele ni jednu prskanu jabuka. Sretan sam kad me ljudi sretnu i kažu kako je ona moja jabuka odlična. Sladori, arome, boje, oblici to je ono što vlada Veićevim slobodnim vremenom, duhom i životom.
Mednas = Čuvaju se i pod snijegom
Neke sorte kada padnu sa stabla mogu još dva mjeseca stajati na podu. Većina se njih bez problema čuva a da nikakve hladnjače ne koriste. Čuva se na starinske načine. Beru se ovisno o sorti, od ljeta do Božića. Baš sorta Božićnica bere se oko Božića. Mnoge sorte nisu registrirane ni zaštićene.
Kako bi i drugima približio stare sorte jabuka izdao je i knjigu o povijesti jabuka i voćarstva u požeškom kraju s cjelovitim popisom svih očuvanih starih sorti koje je uspio prikupiti. Upravo nas je i ta knjiga insipirirala da napravimo ovu reportažu.

"U Požeštini nas ima dosta entuzijasta koji skupljamo stare sorte. Možda oni nemaju toliki broj prikupljenih starih sorti kao ja, no ja imam sreću što radim na terenu pa sam uvijek u kontaktu s ljudima na selu. Bez obzira na sve, rado svi razmjenjujemo informacije i kaleme", kaže Veić.
- Pojedine su stare sorte vrlo otporne i izdržljive. One bez ikakvih hladnjača i posebnih uvjeta uskladištenja zadržavaju svježinu i po nekoliko mjeseci, gotovo od uroda do drugog uroda. Ima i onih koje ubrzo počinju truliti ili se sušiti. Zanima me jednostavno kako se te pojedine sorte jabuka koje nisu tretirane nikakvim sredstvima mogu dugo očuvati, kaže Mirko Veić, inače rođen u Ruševu, selu u općini Čaglin, na drugom kraju Požeštine. Kraj u kojem je proveo djetinjstvo se može pohvaliti tradicijom voćarstva. I od najranije mladosti zaljubljen je u oplemenjivanje i sadnju voća. Tijekom 40 godina bavljenja i proučavanja starih vrsta uspio je evidentirati i sačuvati od nestanka oko 200 vrsta jabuka, 50 vrsta krušaka, vinogradarske breskve i mnoge vrlo dobre vrste trešanja. U toj knjizi Veić opisuje 80-tak starih sorata i bilježi ih slikom.
Mednas = Štajerski Pogačar i Božičnica.
Sorta Božićnica ili drugog naziva Štajerski Pogačar jedna je od veićevih najdražih sorti. Jedna je od kvalitetnijih vrsta zimske jabuke. Krupna, plosnata jabuka krasila je nekada božićne stolove i drvca. Ima čvrstov kiselkasto meso, malo oporo. Dozrijeva krajem listopada a jestiva je tek oko Božića. Zanimljivo je kada padne sa stabla na udarenom mjestu jabuka ne trune. Jako je zanimljiva i sorta Peršićeva. Kod nas je vrlo rijetka sorta jabuke. Jesenska je vrsta koju možemo koristie i već sa stabla. Srednje krupnoće i crvene je bolje. No, ako jako dobro rodi, iduće godine uopće neće biti roda.
Mednas = Funtača, Kanatka...
Funtača primjerice može dostići i težinu ploda od jednog kilograma. Kanatka je znana po tome što dugo ostaje svježa, a moramo istaći i sortu Crvena srčika koja je otporna na hladnoću i dugo stajati uskladištena. U toplom prostoru se ne smije čuvati ni Prutljika. Nekada jako popularna na župnim imanjima. Veić je spasio Paradiju, jabuku koja je bila gotovo nestala. Mala i neugledna odlična je okusa. Damasonski kosmač ili Ledrovka rodi obilno i u grozdovima. Ljubeničarka je zanimljiva što je crvene boje i iznutra, odnosno meso je crvene boje. Do svibnja čak može ostati spremljena i mala jabuka Bobovec. Malinovača, Slavonska srčika, Ljubeničarka, Sovsko jezero, Šaruljika, Šareni Kardinal, Kraljevčica, Rajska ljepota, Grafnštajn, Jagodnjača su neka od imena koja nas podsjećaju na miris jabuka s ormara. Mnogo je zanimljivih karakteristika. Primjerice kada se ubere Vlajna nije baš ukusna, ali kad odstoji doslovce je čarobna. Sniježnica jako mnogo rodi. Kao ni jedna druga sorta, ali je zanimljiva da pod snijegom može dočekati i proljeće pa tek onda se konzumirati. Tvrdokorka je također već zaboravljena stara slavonska sorta. U Gorskom kotaru i Sloveniji od starih sorti dosta je rasprostranjena Voščenka. U grozdovima rodi i sorta Dugata. U južnoj Mađarskoj je dosta popularna Biroška, a nalazimo ju i kod Mirka Veića. Njemački boskop ili Austrougarska monarhija sorta je raširena po zapadnoj Europi. U Bosni i Južnoj Slavoniji često se uzgaja Banovka. U Njemačkoj je bila popularna jako i sorta Irmgard, a iz Ukrajine je stigla sorta Šarlamovski, dok je Astrahan stigla iz Rusije, a iz Francuske Herbertova Reneta.
Autor: tekst i snimci: Damir RUKOVANJSKI


- 23:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Prevencija Mastitisa

Nadnas = KILCOVA NANO TEHNOLOGIJA IMA RJEŠENJE I ZA STALNU OPASNOST KOD MLIJEČNIH KRAVA
Naslov = Prevencija Mastitisa
PODNAS = Aktivna dnevna higijena vimena, koristi poslije mužnje s visokom koncentracijom Lanolina i Glicerina. Preporučuje se korištenje Gold Glycodipa na robotiziranim farmama zbog visoke kvalitete samog proizvoda

Kilco international je jedna od vodećih tvrtki u svijetu koja koja proizvodi i implementira široku paletu proizvoda za higijenu i zaštitu vimena koji zadovoljavaju striktne uvijete kvalitete, te su svi proizvodi prošli ispitivanja i posjeduju dozvole za uporabu od Veterinary Medicines Directorate EU. Prilikom korištenja Kilco proizvodi ne zahtijevaju period karence prije klanja ili uzimanja mlijeka za ljudsku prehranu. Kilco je prva tvrtka u svijetu koja je implementirala revolucionarnu nanotehnologiju za korištenje kod prevencije mastitisa.

MEDNAS = Što je Nanotehnologija;
Nanotehnologija je mogućnost upravljanja materijalima u njihovoj nanoveličini radi stvaranja struktura koja imaju nova svojstva, zbog svoje veličine oblika i sastava – ti su oblici manji od 100 nanometara (nanometar je milijunti dio metra), što je gotovo 100.000 puta manje od presjeka ljudske vlasi i 100 puta manje od veličina koje se danas komercijalno koriste u proizvodnji ili su nam poznate. Organizacijom atoma u strukture različitih veličina, nano veličina – moguće je upravljati različitim svojstvima tj. strukturalnim, električnim, optičkim i fizičkim. U nano veličini svojstva mogu biti bitno različita od svojstava istog materijala, u njegovoj uobičajenoj veličini. Kada se ta tehnologija koristi u stvaranju konačnog proizvoda sredstva u našem slučaju sredstava za prevenciju mastitisa, dobivaju se prednosti jedinstvenih svojstava Nano Strukture.

Mednas = Nano Foam – Prije Mužnje

Aktivna dnevna higijena vimena, koristiti prije mužnje s visokom koncentracijom Glicerina, Lanolina & Ulja peperminta.
Primjena: ručno, uranjanje sisa u posudu s otopinom bez razrjeđivanja. Posudu uvijek držati minimalno dvije trećine ispunjenu s otopinom. Koristi se neposredno prije mužnje, uroniti svaku sisu u otopinu i osigurati da cijela površina sise dođe u dodir s Nano Foam. Korištenjem prije mužnje obrisati vime s papirnom maramicom (koristiti maramicu po kravi).
1.Upotreba direktno iz kanistra, pripremljen za upotrebu.
2.Koristi se prije mužnje.
3.Koristi NANOTEHNOLOGIJU koja poboljšava učinkovitost, te 100% štiti od štetnih UV zraka.
4.Sadržava kloroheksidin za pojačanu aktivnost.
5.Sadrži visoku koncentraciju Glicerina, Lanolina & Ulja peperminta.
Nano pjena ima 24 satnu djelotvornost na sisama, te je isto svojstvo potvrđeno neovisnim labaratoriskim isptivanjima (Neovisno laboratorijsko ispitivanje EN1656)
Na slijedeće uzročnike mastitisa; E.hireae, P.vulgaris, Ps.aeruginosa, S.aureus.
Mednas = Gold Glycodip – Poslije Mužnje

Aktivna dnevna higijena vimena, koristi poslije mužnje s visokom koncentracijom Lanolina i Glicerina.
Preporučuje se korištenje Gold Glycodipa na robotiziranim farmama zbog visoke kvalitete samog proizvoda.
Primjena: ručno, uranjanje sisa u posudu s otopinom bez razrjeđivanja. Posudu uvijek držati minimalno dvije trećine ispunjenu s otopinom. Koristi se neposredno iza mužnje, uroniti svaku sisu u otopinu i osigurati da cijela površina sise dođe u dodir s Gold Glycodip-om. Dopuniti posudu po potrebi.
Poslije svakog novog ciklusa mužnje oprati posudu.
Strojno/Robotizirano, pripremiti otopinu od 25 ml Gold Glycodipa na 2,5 litara čiste vode za piće. Koristite jednokratnu maramicu za svaku kravu (jedna po kravi).
1.Upotreba direktno iz kanistra, pripremljen za upotrebu.
2.Koristi se poslije mužnje.
3.Sadrži visoku koncentraciju Glicerina i Lanolina.
4.Aktivna cjelodnevna zaštita.
Mednas = IODOFILM – Poslije Mužnje
Aktivno dnevno sredstvo, koje formira filmsku zaštitu na sisi. Koristiti se poslije mužnje s visokom koncentracijom Glicerina & Aloe Vere za sjajno stanje sisa.
Primjena: ručno, uranjanje sisa u posudu s otopinom bez razrjeđivanja. Posudu uvijek
držati minimalno dvije trećine ispunjenu s otopinom. Koristi se neposredno iza mužnje, uroniti svaku sisu u otopinu i osigurati da cijela površina sise dođe u dodir s IODOFILMOM. Dopuniti posudu po potrebi.
Poslije svakog novog ciklusa mužnje oprati posudu.
1.Upotreba direktno iz kanistera, pripremljen za upotrebu.
2.Koristi se poslije mužnje.
3.Sadrži IODOPHOR (polyvinylpyrrolidone) - polimer.
4.Stvara zaštitni film na sisis, te omogučava sisama da dišu.
5.Lako se nanosi, bez kapanja
6.Sadrži visoku koncentraciju Glicerina & Aloe Vere.

- 22:59 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kilko je novi adut za higijenu u hrvatskim štalama

Nadnas = NA NAŠE TRŽIŠTE STIGLA JE EUROPA CHEMICA GRUPA I KILC INTERNATIONAL LTD SA SVOJOM NANOTEHNOLOGIJOM
Naslov = Kilko je novi adut za higijenu u hrvatskim štalama
PODNAS = Moderni i visokotehnološki pogoni u Lockerbieu & Belfastu omogučili su nam proizvodnju cjele palete DEFRA odobrenih dezinficiansa koju je podržala Europska Biocidna Proizvodna Direktiva (BPD)
Europa Chemica Grupa generalni je uvoznik i distributer tvrtke Kilc (international) Ltd za područje Republike Hrvatske. Europa Chemica Grupa d.o.o je tvrtka na području distribucije kemijskih proizvoda sa primjenom u higijeni i dezinfekciji Veterinarsk ustanova, Stočarstvu, Prehrambenoj i Mesnoj industriji, te mnogih drugih. Europa Chemica Grupa djeluje kao skup iskusnih i dokazanih stručnjaka, kako u promociji i prodaji proizvoda svjetske produkcije Higijene i dezinfekcije, tako i neposrednoj primjeni ovih proizvoda u konkretnoj implementaciji, vodeći računa o adekvatnoj i pravovremenoj zaštiti, ekonomski prihvatljivim kombinacijama proizvoda i odnosu prema okolišu i eventualnim posljedicama koje nekontrolirana i nestručna primjena ovih sredstava može prouzročiti.
Prateći najnovije trendove, vodeće svjetske tehnologije, a pritom ulagati u stručnost i osposobljenost vlastitih kadrova koji jamče brzu, kvalitetnu, pravovremenu i stručnu uslugu i proizvod, osnovna je vizija i misao vodilja tvrtke. Prodavati kvalitetan i ekonomski prihvatljiv proizvod našim kupcima na hrvatskom tržištu i tržištima susjednih zemalja.
Naša načela poslovanja su se već u kratkom vremenu potvrdila kod kupaca, tako da Europa Chemica Grupa već danas postaje značajan subjekt u distribuciji kemiskih proizvoda s tendencijom uspješnog daljnjeg razvoja i napredovanja, ističe Vjekoslav Perković, direktor hrvatskog zastupnika.
medNaslov = Prvi i najjači u Britaniji
Kilco International je osnovan 1953 godine od strane Gerald McGladery (djede današnjeg vlasnika), današnji vlasnik Gerry McGladery već treću generaciju uspješno vodi obiteljsku tvrtku. Sjedište i tvornica tvrtke nalaze se u Lockerbie, Škotska, UK te s dodatnim proizvodnim pogonom u Sjevernoj Irskoj (Belfast).
Milijuni funti uloženi su u proizvodne pogone, sa ciljem dostignuća dobre proizvođačke prakse (GMP). Moderni i visokotehnološki pogoni u Lockerbieu & Belfastu omogučili su nam proizvodnju cjele palete DEFRA odobrenih dezinficiansa koju je podržala Europska Biocidna Proizvodna Direktiva (BPD). Svi naši proizvodi su visoko inovativni i sofisticirani, te rađeni po najvišim svjetskim standardima; Clean Room Class L (standard potreban za proizvodnju farmaceutskih proizvoda), GMP i ISO9001,
Vodeći su proizvođač u segmentima; Dezinfekcije ( biosecurity), Industriske higijene ( food hygiene), Mliječne higijene (dairy hygiene) i Zdravlja životinja ( animal health). Kilco je tvrtka koja može ponuditi široki asortiman proizvoda njihovim distributerima, i upravo radi toga je No. 1 po prodaji svojih robnih marki u Velikoj Britaniji i Irskoj. Tvrtaka posluje u više od 50 zemalja širom svijeta s tendencijom daljnjeg razvoja i širenja.


- 22:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2011 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Siječanj 2021 (1)
Svibanj 2013 (1)
Veljača 2012 (1)
Studeni 2011 (3)
Listopad 2011 (7)
Svibanj 2011 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Naslov = Najuspješnija Bučijada do sada!

U Ivanić-Gradu je održana 7. Bučijada koju je organizirala Udruga proizvođača bučinog ulja Hrvatske, a koja je okupila desetak eminentnih hrvatskih stručnjaka na tom području. Plod te Konferencije koja je po prvi puta na jednom mjestu okupila čak 15 proizvođača bučinog ulja iz cijele zemlje je i Deklaracija kojom uljari od Vlade i nadležnih institucija traže adekvatne zakonodavne i regulativne mjere koje bi doprinijele razvoju poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju buče i dovele do zaštite regionalnog bučinog ulja, dobivanja oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla, oznaka tradicionalnog ugleda poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda i sl. Ivan Grbić, predsjednik Udruge proizvođača bučinog ulja Hrvatske istaknuo je kako izvoz ulja u Hrvatskoj ima realnu šansu kako zbog toga što EU nema propisane kvote za izvoz buča, bučinog ulja tako i zbog toga što kvaliteta buče, bučinog ulja i koštica u Hrvatskoj je daleko bolja od Austrijskih jer Hrvatska ima kvalitetnije tlo i više sunčani dana što pogoduje proizvodnji.
Auotr: M.D.P.
Slika: 34e-mozaik bučijada.jpg
.........................
NASLOV = Slabiji urod maslina
Ovogodišnji urod maslina bit će manji od prosjeka, a glavni razlozi su ekstremna suša, napadi štetnika te proljetno promrzavanje maslina. No najviše je štete prouzročila suša, jer maslina u takvim uvjetima povlači vodu iz plodova koji se zatim smežuraju i na kraju otpadnu. Ipak, stanje u Hrvatskoj nije bilo svugdje jednako loše jer su u nekim područjima bolji tereni i kvalitetnija zemlja te postoji navodnjvanje.
Slika: 34e-mozaik maslina.jpg
................................
Naslov = Milat – dosta ulja se uvozi
Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede za područje maslinarstva i vinogradarstva te autor nedavno predstavljene knjige »Maslina i maslinovo ulje«, kaže da je u Hrvatskoj više od šest milijuna stabala masline na oko 20.000 hektara. Vinogradi su, usporedbe radi, zastupljeni na oko 15.000 hektara. Godišnje se po stablu u Hrvatskoj proizvede prosječno 10 kilograma ploda maslina tako da se dobije oko sedam milijuna litara ulja. Prema toj računici, uveze se još oko milijun litara jer se godišnje u Hrvatskoj potroši između šest i osam milijuna litara ulja ili oko dvije litre po osobi. No, to je znatno ispod prosjeka u EU koji iznosi četiri i pet litara, ističe Milat, s tim da se u Grčkoj i Španjolskoj troši i više od 10 litara po stanovniku, a te su zemlje i veliki proizvođači.
Dio proizvedenog ulja u Hrvatskoj se prodaje legalno, dio se troši za osobne potrebe, a dio se prodaje na pragu, na što svatko tko je proizvođač ima pravo. Oko 50.000 proizvođača u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima potroši oko 40 litara ulja godišnje za svoje potrebe, ili ukupno dva milijuna litara.
»Nemamo dovoljno ulja za svoje potrebe i dosta uvozimo. Želimo da se površine pod maslinama još povećaju kako bismo imali dovoljno svog ulja«, objašnjava Milat. Zalihe ulja ove su godine prilično male pa je cijena tijekom godine bila u rasponu od 80 do 100 kuna za litru u Istri, u šibenskom i zadarskom kraju od 60 do 80 kuna, a južnije u Dalmaciji od 50 do 60 kuna.
34e-mozaik maslina ulje.jpg
...........................................
Naslov = Farmers Weekly – testiranje raspodjeljivača gnojiva
Ove godine časopis Farmers Weekly obavio je testiranje raspodjeljivača gnojiva.
Testiranje je provedeno u nezavisnom laboratoriju kojeg su prihvatili svi proizvođaći. U prilogu donosimo rezultate ispitivanja kojima se tvrtka Bogballe može ponovno pohvaliti. Rezultati testiranja pokazali su da Bogballe ima najveću preciznost raspodjeljivanja čak i bez dodatnog podešavanja. Koeficijent varijacije za vrijeme testiranja pokazao je zavidno nisku vrijednost od 3,7% dok je koeficijent varijacije za rad na uvratinama također pokazao najnižu vrijednost od CT 16,6%.
Kompletne rezultate pogledajte u prilogu na www.findri.hr