KOMENTARI
Nadnas = IZMEĐ MEĐE
NASLOV = Nemoj mene farbati
Podnas = Pa ti objekti, te komunalije, papiri čine takvu farmu, da izrazimo se našim zdravo seljačkim govorom svinjac,skuplji su barem 30 posto. Pa nema veze, sve će to narod pozlatiti. A tu se ipak misli na naše seljake i poljoprivrednike. Rekli bi šišaj ga
Autor: glavni urednik, Damir Rukovanjski, mag.ing.agr.
Ne može kod nas da nešto ne štima. I to tamo gdje se nitko nebi nadao. Odjednom u vrijeme sjetve nema sjemena ječma ni za lijek. Nema pa nema. Na kraju ispalo da nema ni tritikalea. Netko će reći, pa nemojte sijati to. No, ima stočara kojima je upravo ječam i tritikale važna komponenta u smjesama. I u sve kalkulacije, ali i kvaliteta koju postižu u proizvodnji hrane za svoje svinje, ugrađen je ječam proizveden na njihovim poljima i sušen u njihovim kapacitetima, gdje je i skladišten. I vidi vraga. Prođe i idealno vrijeme za sjetvu a ječma nema. No, i tu treba veza. Pa na kraju pronađu ječam, ali malo kasnije. Proizvođači su naviknuti da imaju problema, ali nikako ovako na mjestima gdje to očekuju.
Papirologija i administracija je inače redoviti problem. Jedan bračni par otkaz je u svojim tvrtkama dao još prije dvije godine i od onda su u akciji podizanja novog, suvremenog svinjca. Dvije godine treba jesti, grijati se, udisati zrak. Papir na papir. I dok se nama vrijeme činilo da je proletilo, ipak nas je dotična gospođa podsjetila da je naš prvi kontakt bio još prije dvije godine i da samo ona i suprug znaju kako žive, i kako su živjeli sve to vrijeme. I objekat je tu. Ide oprema, pa dok dođu svinje, odnosno nazimice. A onda dok se počnu prasiti, pa dok prve prasce plasiraju i naplate. Još godina treba. Pa tko voli nek izvoli. Tu je i dvije godine počeka s otplatom. Ajde barem to. Međutim, neka netko kaže da nismo u pravu. Pa ti objekti, te komunalije, papiri čine takvu farmu, da izrazimo se našim zdravo seljačkim govorom svinjac,skuplji su barem 30 posto. Pa nema veze, sve će to narod pozlatiti. A tu se ipak misli na naše seljake i poljoprivrednike. Rekli bi šišaj ga.
Ajde što će nas oderati banke, ali i vlastita administracija. Jedan naš vrhunski svinjogojac podizao je farmu po uzoru na sve one što ih danas imamo po Austriji, Njemačkoj i Danskoj. No, onda su mu oni koji te papire kontroliraju to vratili jer im nešto nije bilo jasno. Zašto na farmi u elaboratu piše da treba hladnjak. I te dileje o kojima ovisi sudbina cijele jedne obitelji ne razumiju da frižider na farmi nije za držanje piva, već radi opreme i čuvanja sjemena. Ili tko me ne razumije sperme nerastova. No, vratili su čovjeku cijeli elaborati nazad. Onda je on nazvao telefonom i pojasnio, pa to i napisao i poslao elaborat nazad. Onda su opet mu vratili i rekli da za kupnju opreme u prostoriji za radnika i veterinara mora točno napisati dimenzije ormara, koje je marke i ponudu za kupnju takvog ormara. I onda je on uzeo metar i izmjerio sve to i napisao im. I onda čekao. Pa je na kraju sjeo u automobil i dok im mamu, maminu, nije u oči sve istresao nije im bilo jasno da čovjeka ne zajebavaju. I kada je sve bilo gotovo iz HBOR je došla specijalna komisija. Došlo je njih desetak strašnih stručnjaka. Cijeli dan su se muvali po farmi. No, postavljali su takva pitanja koja su jasno dala do znanja da se dotična komisija, čije je mišljenje zadnje, u svinjogojstvo razumije kao u lanjski snijeg, te kao slon u ronjenje u moru. I ne stide se čak i pitati gluposti. I zamislite kakav je to osjećaj kada čekate od takvih zeleno svijetlo za početak posla. I prošlo je to. Farma danas postoji. Međutim, taj isti elaborat je htio koristiti i za drugu svoju farmu pored njega. I zamislite, taj projekat je odbačen samo pola godine nakon izgradnje ove. Sada da me vidite pitali bi me da li je čovjek prolupao. Nije. Pa naš seljak je naučio na sve to. A onda kada se on pokuša u toj šumi budalaština pokuša snaći još će mu netko reći da je nešto smuljao. Pa tjeraju nas da smuljamo. Pa moraš makar izmisliti dimenzije ormara. Kada prođe projekat i dobiješ novce za konačnu realizaciju dođeš u salon namještaja po svoje ormare koje si mjerio. I tamo više nema toga ormara visine od 70 cm, već samo onaj od 80 i tip koji ne odgovara prvoj ponudi rađenoj prije dvije godine. I već si napravio prekrašaj i voljenu majčicu zemlju pokušao prevariti.
Mednas = Neki novi ljudi
Imamo i jednu novu pojavu na našem poljoprivrednom nebu. Jedni su otišli, drugih nema, negdje se pojave novi. Očito je recesija mnoge rasturila. I to se nažalost radi o velikima koji su činili i značili nešto. Saga o Đakovštini je svima jasna. No, mnoge više nismo vidjeli na sajmu u Bjelovaru. Nema više StepCO-a iz Velike Gorice. Nestao Stepanić, pa ipak uskrsnuo kod prodavača Massey Fergusona. Otamo je opet negdje u plinski posao otišao Zoran Miškulin. Taj je čovjek bio alfa i omega Masseya u Hrvatskoj od same njegove pojave. Njegov je stav bio važeći za sve. Kada taj rođeni trgovac nije uspio nešto mnogo s Masseyom sumnjamo da će moći i već spomenuti Stepanić. Možda nešto ne štima ni sa samim brandovima kao što su Case, Steyr, Landini, McCormick. Mogli su ti proizvođači ovdje na naše tržište dovesti i japanskog menađera da im prodaje njihove marke traktora. On bi sirotan poludio. Izvršio bi hara kiri. Siromašak bi se vjerojatno ubio. Što možeš sam napraviti. Pa godinama, i godinama na nekom području treba ulagati u promociju, reklamu, kvalitetne stavove i stvaranje javnog mnijenja. Kakav je sad posao pred novim zastupnicima Case i Masseya. Crnački. Ubitačan posao. Ni ne znaju što ih čeka. A ako proizvođači tih mašina ne misle uložiti bar pet puta više sredstava u ovo tržište, nikakav zastupnik ni stručnjak za prodaju mehanizacije neće pomoći. Agronom d.o.o. iz Požege dobio je bez sumnje dobar brand. Case i Steyr. No, tu su ulaganja u servise, ljude, preuzeo je dobar dio kadra iz StepCO-a, ali i iz Novocommerca i Laterana. Da li će se to vratiti. I da prodaja ovih strojeva poraste i 300 posto, teško da se tu može naći računica. A posebno ako te velike korporacije koje u svojim redovima imaju doktore znanosti iz područja promocije, marketina, sociologije, obrade tržišta ne ubrizgaju živu lovu rezultat će biti nikakav. Jedan je rekao da je to tržište. Pa nije to samo tako. Kakva je to reklama za jedan Claas ove sve godine što je prošlo s Eibl&Wondrakom, sudovima, sporovima, promjenama kadra, rotiranja ljudi, ne povjerenja od strane naših seljaka. Marka kombajna Claas je neupitna. Ali kome se sada obratiti u slučaju kvara. Još ako je garancija u roku. Opet se javljati u Austriju. Pa malo sutra. Tko će biti hrabar ove godine kupiti kombajn od njih. Ići iz Osijeka u Nedelišće. Glupost. To našeg čovjeka ne ferma dva posto. Sociologiju, narav i običaje naših ljudi treba znati. Kod našeg čovjeka treba doći njemu na noge, u dvorište, u seosku gostionicu, ući u kuhinju i popiti rakijicu, te vruću crnu kavu. Onu tursku. Sa socom na dnu šalice. I onda te procjeni i gazda, i žena, i njegova mama stara. I možeš tek tada razmišljati nešto mu prodati. On svoju kunu pet puta okrene u glavi prije li ju nekome da.I u startu misli kako je moguće da ćeš ga prevariti. A kako to nisu znali u dosadašnjem prodajnom predstavniku tako su i prošli kako su prošli. Povjerenje je velika stvar. Kako primjerice nekoga nagovoriti da više ne uzima zaštitna sredstava od jednog Bayera, Basf, ili Singente, već da ih uzme od jednog AM Agro iz grupe Agrimatco. Riječ je o jednoj arapskoj tvrtki. Mijenjaju direktore, mijenjaju stavove a moraš s njima raditi. Teško se povjerenje stiče. Oni više nemaju novaca ni za pretplatu za novine. Tu režu troškove. Pa ako neka velika tvrtka na tome može rezati troškove, kako može uspjeti na našem tržištu. Teško će se naš seljak odreći robe iz Švicarske, Austrijse ili Njemačke, ili pak tvrtke iz USA. Ako već hoće netko nešto među njima napraviti on mora napraviti deseterostruko veći napor od ovih tvrtki. Ima razloga i zašto je naš seljak nepovjerljiv i kod kupnje auta. Za njega je Švabo, Švabo. Mercedes je ono što on priznaje. Tako tko god u mehanizaciji želi srušiti stare, već etablirane i pouzdane marke, osim rukava mora zasukati i dobrano svoje novčanike.

EU agro info

18.05.2011., srijeda

Berba medalja u Londonu - Novo zlato u ruke hrvatskih vinara
London, Velika Britanija, 18.05.2011.
Nakon 40 Decanterovih medalja koje su hrvatski vinari osvojili na međunarodnom sajmu alkohola i jakih pića u Londonu „London wine fair“, domaći su se proizvođači okitili i nagradama „International wine challenge London“. Dobitnik zlatne medalje ove prestižne nagrade s dugom tradicijom i svjetskim ugledom ove je godine Graševina Principovac 2008. Iz Iločkih podruma.

Hrvatski vinari koji se, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Hrvatske, od 17. do 19. svibnja predstavljaju na sajmu vina "London Wine Fair" ove su godine još jednom potvrdili svoju kvalitetu.

„Rezultati internacionalne strategije i ove su godine potvrdili da vina Croatia imaju kvalitetu, i to ne samo u Premiumu i Ultrapemiumu što stvara imidž imenu Croatia, već su ove nagrade posebno značajne vinarima jer će iz njihova volumena naše gospodarstvo imati najveću korist. Ovo je dobar vjetar u leđa prema cilju kojem smo krenuli, ispisivanju pločice na vinskoj karti svijeta. Nagrade su pokazale da naše lokomotive poput Graševine, Malvazije, Plavca mogu i ostalima osigurati mjesto u I razredu. Ciljevi su dugoročni i pdrazumijevaju i daljnju aktivnost i potporu institucija na projektu „Vina Croatia“ - rekao je tom prigodom Đuro Horvat, predsjednik Uduženja vinarstva HGK.

Dobitnici srebrene medalje „International wine challenge London“ su: Graševina Principovac 2008, Iločki Podrumi; Festigia Castello 2009, Agrolaguna; Festigia Merlot 2009, Agrolaguna; Graševina Ledeno Vino 2009, Kutjevo; Graševina Vrhunska 2009, Kutjevo; Malvazija Istarska Bomarchese Selekcija 2009, Degrassi; Malvazija Istarska Capo 2009, Capo; Pošip Sur Lie 2008, Vinarija Krajančić; Pošip Sur Lie 2009, Vinarija Krajančić; Zlatan Pošip 2009.

Brončanom medaljom nagrađena su slijedeća hrvatska vina: Graševina Principovac 2008, Iločki Podrumi; Festigia Castello 2009, Agrolaguna; Festigia Merlot 2009, Agrolaguna; Graševina Ledeno Vino 2009, Kutjevo; Graševina Vrhunska 2009, Kutjevo; Malvazija Istarska Bomarchese Selekcija 2009, Degrassi; Malvazija Istarska Capo 2009, Capo; Pošip Sur Lie 2008, Vinarija Krajančić; Pošip Sur Lie 2009, Vinarija Krajančić; Zlatan Pošip 2009, Zlatan Otok; Alba Robinia 2006, Vina Matošević; Graševina 2009, Galić; Graševina Belje 2009, Belje; Graševina Ledeno Vino 2008, Kutjevo; Graševina Vrhunsko Vino 2009, Pz Trs; Grimalda Red 2008, Vina Matošević; Ivan Dolac 2007, Badel 1862 - Pz Svirče; Korlat Syrah 2007, Badel 1862 - Vinarija Benkovac; Laguna Histria Malvazija 2010, Agrolaguna; Malvazija Istarska 2009, Roberto Tercolo; Malvazija Santa Lucia 2008, Kozlović Vina; Muškat Žuti Lagradi 2009, Lagradi; Plavac Mali Jako Vino 2009, Jako Vino; Pošip Intrada 2008, Vinarija Krajančić; Postup 2007, I stravi no; Sv. Lucia Dingač 2008, Saints Hills; Terre Bianche Cuvee Blanc 2009, Degrassi; Traminac Izborna Berba Prosušenih Bobica 2008, Pz Trs; Zlatan Plavac Grand Cru 2007, Zlatan Otok;

„International wine challenge London“ preporuku dobili su: Chardonnav Capo 2009, Capo; Dajla Teran 2008, I stravi no; De Gotho Maximo 2008, Kutjevo; De Gotho Pinot Crni 2009, Kutjevo; Dingač 2007, Vedran Kiridžija; Dk Grofovo - Cuvee 2009, Dvanajščak - Kozol; Graševina 2007, Štampar Vinogradarstvo; Graševina De Gotho 2009, Kutjevo; Manzoni Bijeli Lagradi 2009, Lagradi; Modro Jezero Grand Reserve 2007, Vinarija Grabovac; Muškat Žuti 2009, Vina Kunčić; Nevina 2009, Saints Hills; Pinot Sivi 2008, Kronos - Slavko Kalazić; Pošip 2009, Jako Vino; Postup Mare 2008, Marija Mrgudić; Sauvignon Daruvar 2009, Badel 1862 - Vinarija Daruvar; Sv. Vid 2009, Jako Vino; Teran Barrigue 2007, Franc Arman; Terre Bianche Cuvee Rouge 2007, Degrassi; Traminac Ledena Berba 2007, Iločki Podrumi; Traminac Mirisavi 2007, Kocijan Vladimir.

Na površini od 120 m˛ na sajmu "London Wine Fair 2011." izlaže 25 hrvatskih proizvođača vina: Agrokorvina, Arman, Badel 1862, Benvenuti TO, Degrassi, De Georgiis, Galić, Jako vino, Katunar vinarija, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo, OPG Božo Bačić, OPG Šime Škaulj, Roxanich, Saints hills, Suha punta, Trapan vina, Veralda, Vina Matošević, Vinarija Vinski vrh, Vinarija Zdjelarević, Sveučilište u Zadru i Zlatan Otok.

London Wine Fair vodeći je međunarodni sajam vina i jakih alkoholnih pića na kojem se tradicionalno susreću posjetitelji i vodeći svjetski proizvođači i distributeri, a izlagači prezentiraju kompletan pregled svjetskog tržišta. Ova sajamska manifestacija je predvodnik u različitim trendovima i proizvodima što je i glavni cilj ovog središnjeg sektorskog sajma. Ove godine više od 20 000 različitih vrsta vina predstavlja 1500 izlagača iz svih dijelova svijeta.


…………………………………………..


Vinistra 2011.
Poreč, 15.05.2011.
U Poreču je od 13. do 15. svibnja održana 18. izložba vina i vinarske opreme Vinistra 2011. Izložbu je organizirala Udruga Vinistra, a jedan od pokrovitelja je i ŽK Pula koja je i nastupila na izložbi.

Na štandu ŽK Pula predstavljeni su rezultati natječaja za dizajn pakovine vina 2010 koji je raspisao Centar za dizajn HGK. Natječaj je raspisan u cilju promocije hrvatskih vina i podizanja kvalitete proizvođača vina kroz korištenje dizajna kao dodatne vrijednosti proizvoda radi uspješnijeg konkuriranja na domaćem i inozemnom tržištu. Natječaj je bio otvoren za sve registrirane proizvođače vina na području RH, a ocijenjivao se dizajn ukupnog izgleda pakovine bijelih vina te crnih/crvenih vina.

U sklopu izložbe 14. svibnja održan je okrugli stol „Udruženje vinarstva – što dalje: Zakonodavni okvir vinarstva u nastupajućem periodu“ koji je okupio ključne dionike procesa udruživanja vinara na razini RH u cilju pokretanja rasprave i poticanja ideja o budućnosti i zakonodavstvu vinarstva.
Vinari Dubrovačko-neretvanske županije na Vinistri 2011.
Poreč, 15.05.2011.
Na 18. sajmu vina i vinarske opreme Vinistra u Poreču se od 13. do 15. svibnja okupio do sada najveći broj domaćih i međunarodnih izlagača i sudionika u popratnom programu. Nastupilo je 130 izlagača, među kojima su vinari, uljari, pršutari i proizvođači rakije te proizvođači opreme. Niz popratnih događanja bilo je usmjereno promociji vrhunske gastronomije, razmjeni i poticanju ideja u vinarstvu. Izložbu Vinistra organizirala je udruga Vinistra, uz generalno pokroviteljstvo Istarske županije te pokroviteljstvo grada Poreča, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, Hrvatske gospodarske komore i Međunarodne organizacije vinove loze i vina (OIV).

U suorganizaciji Županijske komore Dubrovnik na sajmu su se predstavili vinari Dubrovačko-neretvanske županije: Matuško vina d.o.o. Potomje, PZ Stoviš Ston, PZ Putniković Putniković, PZ Pelješki vrhovi Janjina, PZ Dingač Potomje, PZ Jedinstvo Smokvica i OPG Mato Antunović Oskorušno.

Knjigu „Malvasija – glasovito vino još iz doba Dubrovačke Republike“ predstavio je autor mr. sci. Ivo Orešković uz kušanje prošeka – Malvasije dubrovačke Karaman
………………………………..

Grupacija vinogradarstva i voćarstva ŽK Virovitica u Mađarskoj
Szentlorinc, Mađarska, 14.05.2011.
U organizaciji ŽK Virovitica članovi Grupacije vinogradarstva i voćarstva ŽK Virovitica 14. svibnja bili su na stručnom putovanju u Mađarskoj, gdje su posjetili i razgledali vinograde i podrume u okolici Szentlorinca.
Članove Grupacije u Poglavarstvu grada Szentlorinca primio je dr. Mark Gyorvary, gradonačelnik Szentlorinca, ugledni poduzetnik i predsjednik Mađarsko-hrvatske trgovinsko-industrijske komore, te ih je upoznao sa osnovnim značajkama grada Szentlorinca i radom Gradske uprave. Izrazio je zadovoljstvo zbog realizacije ovog putovanja, koje je korisno i za mađarske i za hrvatske vinogradare i vinare te se nada da će se ova suradnja nastaviti na obostrano zadovoljstvo.
Upoznali su se i sa iskorištenjem obnovljivih izvora energije - geotermičkom energijom, za grijanje poslovno-stambenih objekata uz velike uštede energije, te uzgoj povrća i cvijeća, ribarstvo. Ujedno je predstavljen projekt 90 posto financiran od EU, grijanja i hlađenja Zdravstvenog centra pomoću zemljišne sonde uz uštedu troškova na energiji od 75 posto.
Članovi Grupacije vinogradarstva i voćarstva obišli su i znamenitosti u staroj gradskoj jezgri Pecsa, glavnog grada europske kulture 2010.

U okolici Szentolirnca članovi Grupacije razgledali su vinograde, gdje su dobili informacije o vinogradarstvu i vinarstvu u Mađarskoj, a upoznali se i sa načinom uzgoja i rezidbe u ovom dijelu Mađarske. Posjetili su i arhaični podrum star više od 100 godina te degustirali vina malih proizvođača – hobista i razmijenili iskustva i znanja sa domaćinima.

Na stručnom putovanju, organiziranom s ciljem dobivanja novih saznanja i kompariranja iskustava u vinogradarstvu, vinarstvu i podrumarstvu, bili su predstavnici tvrtki s područja Virovitičko-podravske županije koje se bave tim djelatnostima, članovi Udruga vinogradara i voćara iz Virovitice, Orahovice, Pitomače i Špišić Bukovice, te predstavnici HOK – OK VPŽ i Grada Virovitice.
Na stručnom putovanju bili su i Josip Novogradec, predsjednik Županijske skupštine i predsjednik HOK - OK VPŽ i Ivan Sić, zamjenik gradonačelnika Virovitice.

Uzvratni posjet mađarskih vinogradara dogovoren je za kraj svibnja, odnosno početak lipnja. Bilo je ovo treće stručno putovanje koje je ŽK Virovitica organizirala za članove Grupacije vinogradarstva i voćarstva. Prvo putovanje je organizirano 2009. godine u Hercegovinu (Čitluk, Međugorje, Mostar), a drugo 2010. godine u Istru (Poreč i Vodnjan).
…………………………………………..

Projekt „Hrvatska zemlja maslinovog ulja“
Zagreb, 12.05.2011.
Tema konferencije za medije održane 12. svibnja u Hrvatskoj gospodarskoj komori bila je predstavljanje novog, ambicioznog gospodarsko-turističkog projekta Hrvatska zemlja maslinovog ulja. Osnovni ciljevi projekta su izgradnja imidža Hrvatske kao zemlje izvrsnih maslinovih ulja, edukacija stanovništva o ljekovitim svojstvima maslinovog ulja i kvaliteti hrvatskih maslinovih ulja te u konačnici povećanje prodaje naših maslinovih ulja na domaćem i inozemnom tržištu.

Tom prigodom je predstavnica organizatora Nelija Rudolfi iz Manufakture d.o.o., Split, istakla da će se u sklopu projekta od 17. do 22. svibnja u Splitu na Prokurativama održati Tjedan maslinovog ulja gdje će se prezentirati najbolja hrvatska maslinova ulja te će se održati stručna i popularna predavanja kao i interaktivne radionice za djecu i odrasle koje će im približiti raznolikost i važnost korištenja maslinovog ulja. Tako će Splićani imati prilike kušati kokice pržene na maslinovom ulju, sladoled s maslinovim uljem i kolače u kojima su uobičajene masnoće zamijenjene maslinovim uljem. Nakon Splita manifestacije se sele po čitavoj obali gdje će se kroz projekt Ljeto s maslinovim uljem predstaviti najuspješniji hrvatski uljari, a u svakom gradu naglasak će biti upravo na lokalnim proizvođačima, kazala je Rudolfi. Nakon toga akcija se nastavlja u hrvatskoj unutrašnjosti, a ukupno će obuhvatiti 15 gradova. Prvi inozemni nastup naših uljara u sklopu ovog projekta predviđen za rujan kada će se održati Dani hrvatskih maslinovih ulja u Beogradu, zaključila je Rudolfi.

Vinko Milat, savjetnik u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja je ustvrdio da Hrvatska s oko šest milijuna stabala maslina i oko 30.000 hektara maslinika zauzima 19. mjesto na ljestvici svjetskih proizvođača maslina i maslinova ulja. Objektivna je mogućnost za nekoliko puta veću proizvodnju kao i potrošnju maslinova ulja čime je otvoren trajno siguran plasman i osigurana perspektiva razvoja hrvatskog maslinarstva. U EU se troši prosječno pet litara maslinova ulja po stanovniku dok u Grčkoj ta potrošnja iznosi oko 20 litara. Ulaskom u EU morat ćemo eliminirati sivu ekonomiju u tom području, a poticajna sredstva će se zadržati. Nužno je povećati izvoz koji je za sada nedovoljan. U narednom razdoblju moramo i dalje poboljšavati kvalitetu, te jačati brand naših maslinovih ulja uz povećavanje konkurentnosti, naglasio je Milat.
HGK sutavno promovira kvalitetne i autohtone hrvatske proizvode dodjeljivanjem znakova „Hrvatska kvaliteta“ i „Izvorno hrvatsko“, projektima Drvo je prvo, Kupujmo hravstko te Be CROative, kao i brojnim drugim akcijama, rekla je Valentina Šimić iz HGK. Nedavno je u HGK pokrenuta sustavna akcija afirmacije i poticanja izvoza naših kvalitetnih i vrhunskih vina. HGK sudjeluje u organizaciji nastupa na oko 200 sajmova u svijetu što izravno stimulira povećanje izvoza.

Zahvaljujući realizaciji programa podizanja maslinika godišnje se na području RH sadi više od pola milijuna stabala maslina odnosno tisuću hektara novih maslinika te se sve više obnavljaju i stabla na zapuštenim površinama. Tako je od 2004. do 2010. godine ukupno posađeno više od 5.000 hektara novih maslinika. Najveći dio novih maslina su intenzivni, plantažni nasadi čija je proizvodnja namijenjena tržištu.

Zahvaljujući brojnim zaljubljenicima u ovu proizvodnju u Hrvatskoj postoji značajan broj autohtonih sorata maslina od koji se proizvode prepoznatljiva hrvatska ulja. Hrvatska mora imati najmanje 10 milijuna stabala maslina i proizvodnju veću od 10.000 tona ulja. Potrošnja maslinova ulja je dvije litre po stanovniku. Ukupno je nešto više od 30 hrvatskih sorti, a ukupan broj udomaćenih sorti je preko 60. U zemlji djeluje 180 uljara. Najzastupljenije domaće sorte maslina su: oblica (62 posto), buža (7,55 posto), drobnica (2,8 posto) i lastovka (2,2 posto).

Važnost ovog projekta prepoznale su mnoge institucije poput Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Hrvatske gospodarske komore, a projektu su podršku dale i sve županije i gradovi koji su uključeni u projekt, kao i brojni proizvođači maslinovog ulja poput Zvijezde, Agrolagune i Brachie. Partner projekta je i prva hrvatska oleoteka Uje.
…………………………………………..


Izložba Be CROative na svjetskom prvenstvu u oranju u Švedskoj
Lindevad, Švedska, 10.05.2011.
„Hrvatska ima veliku komparativnu prednost, a to je njezin geostrateški položaj. Nalazi se na razdjelnici Mediterana, Srednje Europe i Orijenta, na sat-dva zračne udaljenosti je od svih središnjih europskih gradova. Ima pet ključnih elemenata i prednosti koje mogu koristiti svima koji s njom posluju: prometna infrastruktura, energetska infrastruktura, voda, čisto tlo i nezagađeno more.“ rekla je Martina Velnić Župić, glavni tajnik Hrvatske gospodarske komore na Hrvatskom danu 10. svibnja u Lindevadu u Švedskoj, gdje je svečano otvorena HGK izložbe „Be CROative“, a u sklopu 58. Svjetskog natjecanja orača (World ploughing competition – WPC).

„Od svih Skandinavskih zemalja, Hrvatska ima najrazvijenije gospodarske odnose sa Švedskom. To je vidljivo kroz pokazatelje robne razmjene, broj švedskih turista, kao i iznos švedskih investicija u Hrvatsku. U 2010. godini hrvatski izvoz u Švedsku iznosio je 45,8 milijuna eura (61 mil. USD) što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje za 40%. Uvoz iz Švedske iznosio je 128,9 milijuna eura (171 mil. USD), što je smanjenje od 9% u odnosu na 2009. godinu, dok je ukupan iznos robne razmjene ostao nepromijenjen u odnosu na prethodnu godinu (174,7 mil EUR). Unatoč tome Hrvatska u međusobnoj robnoj razmjeni sa Švedskom još uvijek bilježi gotovo konstantan deficit vanjsko-trgovinske bilance, što znači da prostora za produbljenje gospodarske suradnje Hrvatske i Švedske ima. Najveće mogućnosti za međusobnu suradnju postoje u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, drvnoprerađivačkoj industriji, energetici, brodogradnji i dr.“ rekla je Velnić-Župić te naglasila da postoje potencijali za izvoz hrvatskih prepoznatljivih proizvoda kao što su vina, maslinova ulja, meso i mesne prerađevine, konditorski proizvodi, te brojni autohtoni i prepoznatljivi hrvatski proizvodi koji bi zbog svoje kvalitete mogli pronaći kupce u Švedskoj i zadovoljiti potrošače, a ujedno i promovirati hrvatski turizam i gastronomiju.

„Upravo zato HGK želi multimedijalnom izložbom BE CROative predstaviti Hrvatsku u drugačijem svjetlu – ne samo kao zemlju prekrasnih prirodnih ljepota i poznatih sportaša, već i kao suvremenu zemlju 21. stoljeća, zemlju znanja i kreativnih ljudi i domovinu kvalitete i kvalitetnih proizvoda,“ zaključila je Velnić-Župić dodavši da je izložba „Be CROative“ samo jedna od aktivnosti koje Komora provodi na području međunarodne promocije hrvatskoga gospodarstva u inozemstvu, unaprjeđenja i povećanja hrvatskog izvoza i stranih ulaganja u Republiku Hrvatsku.

Na 58. Svjetskom natjecanju orača (World ploughing competition – WPC) koje se održava 13. i 14. svibnja 2011. u Lindevadu u Švedskoj, HGK višestruko nagrađivanom izložbom „Be CROative“ od 10. do 14. svibnja promovira kvalitetne hrvatske proizvode, svjetski poznate hrvatske izume i izumitelje, te Hrvatsku kao zemlju inovativnih i kreativnih ljudi. Ovaj događaj od izuzetne je važnosti jer je Hrvatska sljedeće godine domaćin 59. Svjetskog natjecanja orača koje će se održati u rujnu 2012. u Biogradu na moru. Upravo zato su 10. svibnja na Hrvatskom danu, Hrvatsku i njezine potencijale predstavili, među ostalim, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Stjepan Mikolčić, Martina Velnić Župić, glavni tajnik HGK, Tugomir Majdak iz MPRRR i potpredsjednik WPO (Svjetske organizacije orača), Ivan Katalinić, predsjednik Hrvatske udruge za organizaciju natjecanja orača te Paul Šikić iz HTZ Skandinavije.

Izložba je vizualno predstavljena u obliku dvije kocke, te osmišljena na način da simbolički predstavi Hrvatsku. Multimedijalna izložba hrvatskih proizvoda po principu "gledaj, slušaj, osjeti" dočarava Hrvatsku u njenom najboljem izdanju. U staklenim vitrinama izloženi su hrvatski proizvodi nosioci znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta" te svjetski poznati izumi Hrvata, dok se na videozidu prikazuju slike hrvatskih proizvoda popraćene tipičnim zvukovima mora, galebova, cvrčaka i dalmatinskih kampanela.

U sklopu izložbe Be CROative osmišljen je i prostor za najmlađe posjetitelje, pa je tako domaćin dječjeg štanda profesor Baltazar, lik poznatog hrvatskog crtića autora Zlatka Grgića, koji prepričava pustolovine hrvatskih izumitelja.

Komora na izložbi u Švedskoj predstavlja brojne hrvatske proizvode, nosioce prestižnih znakova "Izvorno hrvatsko" i "Hrvatska kvaliteta". Među njima su Podravkina Vegeta, Plivin Sumamed, Badelova šljivovica, Kraševa Bajadera, Paprenjak – tradicionalni hrvatski kolač tvrtke Paprenjak, voćni sirup Amarena i Maraschino iz Maraske, Paška čipka, Paški sir od Sirene-Mala Sirana, kolekcija dubrovačkog nakita i morčića zlatarne Križek, Lepoglavska čipka, Posedarski pršut te Brač fini sapuni od maslinova ulja. Također će biti predstavljena i Gavrilovićeva salama, Baranjski kulen iz Belja, kemijske olovke i nalivpera tvrtke TOZ - Penkala, vino Dingač vinarije Dingač, Pošip Čara vinarije Pošip, Ivan Dolac vinarije Svirče, benkovački i istarski kamen, Bermet Filipec, Dukatov sir Dimsi, Melem tvrtke Neva, vinjak Trenk iz Zvečeva, Traminac Iločkih podruma, Graševina od Kutjeva, Rukatac Smokvica, Zlatna vrbnička žlahtina kvalitetno vino iz Vrbnika, Parketi Galeković, Vrša na sklapanje Obrta Trapula, Radiodifuzni odašiljači RIZ Odašiljača, Vindijini sirevi Caprodur i Ovidur, ekstra djevičansko maslinovo ulje Marco Polo, Programski sustav Telegre topXview. Tom prilikom posjetitelji imaju priliku upoznati i brojne izume porijeklom iz Hrvatske: Penkalinu kemijsku, Vučetićev daktiloskop za otkrivanje otiska prsta, Vrančićev padobran, Lupisov torpedo, Teslinu izmjeničnu struju i brojne druge.

Svih 235 proizvoda nosioca znakova „Hrvatska kvaliteta“ i 116 proizvoda nositelja znaka „Izvorno hrvatsko“ prezentiraju se putem promotivnih spotova koji se prikazuju na videozidovima tijekom trajanja izložbe, te kataloga sa svim nositeljima znakova, od kojih je jedan u obliku već prepoznatljive „Be CROative“ kocke.
……………………………………………….
Europski dan agro i eko inovacija
Višnjica, 05.05.2011.
Na imanju „Pustara Višnjica“ kod Slatine, održan je 5. svibnja „Europski dan agro i eko inovacija“, konferencija međunarodnog karaktera kao i poslovni razgovori koji su u izravan dijalog povezali tvrtke iz Hrvatske, Mađarske i Srbije. Organizaciju cjelokupnog događanja potpisuju Hrvatska gospodarska komora – Europska poduzetnička mreža i Udruga inovatora Hrvatske. Konferencija i poslovni razgovori prateći su događaji 4. međunarodnog sajma inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivredi i prehrambenoj industriji - Agro Arca, koji se održava od 6. do 8. svibnja u Slatini.

Na konferenciji se okupilo stotinjak sudionika, mahom gospodarstvenika, akademskih i javnih stručnjaka te službenika iz područja agrara, obnovljivih izvora energije i inovacija. U uvodnom govoru gradonačelnik grada Slatine Ivan Roštaš istaknuo je zadovoljstvo što se ovakva događanja održavaju upravo u okolici grada Slatine te naglasio kako čitav podravski kraj polako ali sigurno zauzima važno mjesto na hrvatskoj te europskoj karti gradova inovacija, novih tehnologija i naprednih solucija u poljoprivrednim djelatnostima.

Sudionike je također pozdravio i dopredsjednik Udruge inovatora Hrvatske Marko Bubaš, a skup je najavila i moderirala Vesna Torbarina, voditeljica Europske poduzetničke mreže Hrvatske te savjetnica za EU pitanja pri HGK. Na konferenciji je dio sudionika sudjelovao na predavanjima posvećenim agroinovacijama, dok je drugi dio pratio konferenciju posvećenu ekoinovacijama i obnovljivim izvorima energije.

Na predavanju posvećenom agroinovacijama okupili su se stručnjci s Agronomskog fakulteta iz Zagreba te Prehrambeno-tehnološkog fakulteta iz Osijeka. Prof.dr.sc. Zlatko Janječić s Agronomskog fakulteta govorio je o alternativnoj proizvodnji jaja na obiteljskim gospodarstvima, njegova kolegica profesorica Renata Bažok prenijela je iskustva u realizaciji programa edukacije poljoprivrednika o procjeni rizika od kukuruzne zlatice i integriranoj zaštiti kukuruza od štetnika. Prof. dr.sc. Andrija Pozderović s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku govorio je o suvremenim postupcija u tehnologiji vina, dok su njegovi kolege Planinić, Šubarić i Babić govorili o ulozi PTF-a u prijenosu znanja u području proizvodnje hrane. Dr.sc. Klaudija Carović-Stanko i Martina Grdiša s Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorili su o neiskorištenim potencijalima ljekovitog i aromatičnog bilja, dr.sc. Goran Pečurlija predstavio je tehnologiju proizvodnje junadi za tov u sustavu „krava-tele“ na prirodnim travnjačkim resursima, dok je dr.sc. Hrvoje Kutnjak predstavio tehnologiju biljnih pročistača na poljoprivrednim gospodarstvima.

Predavanje koje se fokusiralo na ekoinovacije i obnovljive izvore energije otvorio je dr. sc. Nikola Čupin, direktor industrijskog klastera Grupacija Biotoplifikacija d.o.o. koji je skrenuo pozornost na značaj obnovljivih izvora energije u razvoju gospodarstva RH. Mladen Perkov predstavio je rad i ulogu klastera obnovljivih izvora energije „Inteligentna energija“ te načine na koje spomenuti klaster odgovara izazovima regionalne konkurentnosti. Predavač iz Mađarske Andras Vedres, glavni tajnik Saveza inovatora Mađarske, ocrtao je globalnu sliku izazova s kojima se susreću inovatori i inovacije u današnjem svijetu, dok je Novosad iz Češke predstavio Češka iskustva u korištenju sredstava iz europskih fondova za inovacije.

Nacionalna kontakt osoba za europski program CIP Eko-inovacije u Hrvatskoj pri HGK Kristina Cappucci predstavila je trenutno otvoren natječaj Europske unije koji sufinancira eko-inovativne projekte, dok je jedan od primjera uspješno povučenih sredstava iz spomenutog porgrama predstavio predavač iz Mađarske, gospodin Edward Someus, govorivši o projektu Protector i tehnologiji pretvaranje otpada prehrambene industrije u prirodna gnojiva.

U popodnevnom dijelu radnog dana uslijedili su poslovni razgovori, održani u konjičkom klubu Ergele Višnjica. Ukupno 27 tvrtki iz triju zemalja održalo je više od 50 sastanaka. Gospodarstvenicima je omogućeno međusobno upoznavanje, predstavljanje svojih proizvoda te uspostava prvih poslovnih kontakata. Mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva, poduzeća, klasteri, inovatori i sveučilišni istraživači, na jednom su mjestu imali priliku razmijeniti sve ono što traže i nude, svoje proizvode, usluge, poduzetničke ideje te promicati svoje ciljeve. Prema dosadašnjoj praksi Europske poduzetničke mreže, ovakva događanja često iznjedre konkretne poslovne sporazume i otvore nove kanale poslovnoj suradnji. Razgovori su nagovijestili nekoliko potencijalno vrlo uspješnih poslovnih dogovora između tvrtki sudionica.
………..

- 18:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  svibanj, 2011 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Siječanj 2021 (1)
Svibanj 2013 (1)
Veljača 2012 (1)
Studeni 2011 (3)
Listopad 2011 (7)
Svibanj 2011 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Naslov = Najuspješnija Bučijada do sada!

U Ivanić-Gradu je održana 7. Bučijada koju je organizirala Udruga proizvođača bučinog ulja Hrvatske, a koja je okupila desetak eminentnih hrvatskih stručnjaka na tom području. Plod te Konferencije koja je po prvi puta na jednom mjestu okupila čak 15 proizvođača bučinog ulja iz cijele zemlje je i Deklaracija kojom uljari od Vlade i nadležnih institucija traže adekvatne zakonodavne i regulativne mjere koje bi doprinijele razvoju poljoprivrednih gospodarstava koja uzgajaju buče i dovele do zaštite regionalnog bučinog ulja, dobivanja oznaka izvornosti, oznaka zemljopisnog podrijetla, oznaka tradicionalnog ugleda poljoprivrednog i prehrambenog proizvoda i sl. Ivan Grbić, predsjednik Udruge proizvođača bučinog ulja Hrvatske istaknuo je kako izvoz ulja u Hrvatskoj ima realnu šansu kako zbog toga što EU nema propisane kvote za izvoz buča, bučinog ulja tako i zbog toga što kvaliteta buče, bučinog ulja i koštica u Hrvatskoj je daleko bolja od Austrijskih jer Hrvatska ima kvalitetnije tlo i više sunčani dana što pogoduje proizvodnji.
Auotr: M.D.P.
Slika: 34e-mozaik bučijada.jpg
.........................
NASLOV = Slabiji urod maslina
Ovogodišnji urod maslina bit će manji od prosjeka, a glavni razlozi su ekstremna suša, napadi štetnika te proljetno promrzavanje maslina. No najviše je štete prouzročila suša, jer maslina u takvim uvjetima povlači vodu iz plodova koji se zatim smežuraju i na kraju otpadnu. Ipak, stanje u Hrvatskoj nije bilo svugdje jednako loše jer su u nekim područjima bolji tereni i kvalitetnija zemlja te postoji navodnjvanje.
Slika: 34e-mozaik maslina.jpg
................................
Naslov = Milat – dosta ulja se uvozi
Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede za područje maslinarstva i vinogradarstva te autor nedavno predstavljene knjige »Maslina i maslinovo ulje«, kaže da je u Hrvatskoj više od šest milijuna stabala masline na oko 20.000 hektara. Vinogradi su, usporedbe radi, zastupljeni na oko 15.000 hektara. Godišnje se po stablu u Hrvatskoj proizvede prosječno 10 kilograma ploda maslina tako da se dobije oko sedam milijuna litara ulja. Prema toj računici, uveze se još oko milijun litara jer se godišnje u Hrvatskoj potroši između šest i osam milijuna litara ulja ili oko dvije litre po osobi. No, to je znatno ispod prosjeka u EU koji iznosi četiri i pet litara, ističe Milat, s tim da se u Grčkoj i Španjolskoj troši i više od 10 litara po stanovniku, a te su zemlje i veliki proizvođači.
Dio proizvedenog ulja u Hrvatskoj se prodaje legalno, dio se troši za osobne potrebe, a dio se prodaje na pragu, na što svatko tko je proizvođač ima pravo. Oko 50.000 proizvođača u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima potroši oko 40 litara ulja godišnje za svoje potrebe, ili ukupno dva milijuna litara.
»Nemamo dovoljno ulja za svoje potrebe i dosta uvozimo. Želimo da se površine pod maslinama još povećaju kako bismo imali dovoljno svog ulja«, objašnjava Milat. Zalihe ulja ove su godine prilično male pa je cijena tijekom godine bila u rasponu od 80 do 100 kuna za litru u Istri, u šibenskom i zadarskom kraju od 60 do 80 kuna, a južnije u Dalmaciji od 50 do 60 kuna.
34e-mozaik maslina ulje.jpg
...........................................
Naslov = Farmers Weekly – testiranje raspodjeljivača gnojiva
Ove godine časopis Farmers Weekly obavio je testiranje raspodjeljivača gnojiva.
Testiranje je provedeno u nezavisnom laboratoriju kojeg su prihvatili svi proizvođaći. U prilogu donosimo rezultate ispitivanja kojima se tvrtka Bogballe može ponovno pohvaliti. Rezultati testiranja pokazali su da Bogballe ima najveću preciznost raspodjeljivanja čak i bez dodatnog podešavanja. Koeficijent varijacije za vrijeme testiranja pokazao je zavidno nisku vrijednost od 3,7% dok je koeficijent varijacije za rad na uvratinama također pokazao najnižu vrijednost od CT 16,6%.
Kompletne rezultate pogledajte u prilogu na www.findri.hr