Stvarna Mata Hari bila je u zabavljačkom biznisu, rođena u Nizozemskoj, živjela u Indoneziji kao kurtizana i plesačica. U Francusku dolazi u doba Prvog svjetskog rata, postaje ljubavnicom mnogih oficira i počinje špijunirati za Njemačku. Njezina uloga postaje legendarnom, a nakon što je otkrivena, biva osuđena i pogubljena.

Dva i pol desetljeća kasnije, špijunski rat postaje značajnim koliko i sami oružani sukobi između Saveznika i sila Osovine. Prevlast Njemačke tokom prvih godina rata bila je praćena preimućstvom u obavještajnoj službi. Tek kad su britanski agenti u svojim podzemnim bunkerima prestigli svoje njemačke kolege u dešifriranju poruka između glavnih komandnih centara, kraj snova o Trećem Rajhu se ukazao. Šifriranje i kodiranje, dešifriranje i dekodiranje. Onaj tko ima informacije, ima i moć.

U šifriranim porukama i pismima, individualna slova i brojevi, po utvrđenoj formuli, daju nove, skrivene poruke. Nekada su mašine korištene da kreiraju kompleksne kodove i šifre. Danas to rade kompjuteri. Svakako, vodeća Agencija u tom "biznisu" je američka NSA (National Security Agency). Posljednji hit u kriptografiji:

- ključ za dešifriranje poruka šalje se neskriveno, zato što u ovom unikatnom sistemu
- pošiljalac poruke može kodirati, ali ne i dekodirati poruku, a
- primalac poruke može je dekodirati, ali ne i nanovo kodirati (ili promijeniti kod/šifru).

Sir Isaac Newton sa smatra prvim modernim znanstvenikom. Newton je prije tri i pol stoljeća formulirao zakonitosti mehanike našeg sunčevog sistema i otkrio silu gravitacije. To je ono po čemu ga mi danas pamtimo. Ipak. prema čuvenom ekonomistu John Maynard Keynes-u ("Essays and Sketches in Biography", 1956), Njutnova opsesija nije bila ni matematika ni astronomija. Iza Njutna je ostalo više od milion riječi ispisanih u rukopisu, a većina njih pripada ezoteričkoj teologiji. Ti tekstovi otkrivaju da je ovaj veliki fizičar vjerovao da u Bibliji postoje skrivena proročanstva o ljudskoj povijesti. Još preciznije, prema Richard Westfall-u ("The Life of Isaac Newton", 1993) on je bio uvjeren da Biblija ima tajni kod koji, ako se dešifrira, može otkriti budućnost. "Biblija je", tvrdi Njutn, "u biti proročanstvo ljudske povijesti".

Njutn je naučio hebrejski i proveo pola svog života pokušavajući da dešifrira tajanstveni kod. On je, prema Kejnsu, tvrdio da je i Biblija i čitav Svemir "kriptogram, napravljen od strane Boga" i pokušavao je da ga "odgonetne, rješavajući rebus prošlih i budućih događaja, božanski predodređenih". Njutn je još uvijek radio na Biblijskom kodu i kad je umirao. Ali njegova životna potraga nije urodila plodom bez obzira koji matematički metod primjenjivao.

Proletimo kroz vrijeme. Nekoliko godina prije doba kada Hitlerova vojna mašinerija postaje brdo neuptrebljivog otpada u Europi, pokušavajući da zatomi židovski narod, u "zlatnom" Pragu, rabin H.M.D. Weissmandel provodi mnoge noći njutnovski tragajući za Biblijskim kodom. I, napokon, prvi znaci uspjeha. Primjetio je da, ako preskoči prvih pedeset slova u "Knjizi Stvaranja" i uzme jedno, onda preskoči novih pedeset slova i uzme slijedeće, i tako pet puta, riječ "Torah" se formira. (Torah je, naravno, naziv kompleksa od svih pet knjiga "Starog zavjeta" i zakona koji omeđuju židovsko filozofsko i religijsko mišljenje.)

Primjenio je identičnu formulu i na druge knjige "Starog zavjeta". Dobio je iste rezultate i u "Knjizi Egzodusa" i "Knjizi brojeva". Ponovilo se to i u petoj knjizi "Starog testamenta", knjizi zakona, "Deutoronomiji".

Česki rabin nije nikad objavio svoja otkrića. Srećom, njegovi studenti su kasnije objavili pregled njegovog rada u limitiranoj nakladi, koja je ponovljena 1958 ("Torat Hemed"). Jedan od njih, rabin Azriel Tauber, pričao je da je Weissmandel u, pre-kompjuterskom dobu, ispisao čitavu Toru na kartice, sa 100 slova na svakoj kartici. Imao je redove sa deset slova i onda tražio riječi koje bi dale značenje putem ekvidistantnog preskoka.

Robert Kass, profesor na Carnegie-Mellon University, proveo je početak devedesetih kao urednik najuglednijeg svjetskog matematičkog časopisa "Statistical Science". Mnoštvo potencijalnih priloga prolazi kroz rigorozne recenzije prije objave. S obzirom da su recenzenti časopisa najugledniji svjetski eksperti, ne dešava se da se ne-znanstveni prilozi provuku do štampe.

U redakciju je, 1993. godine, došao neobičan prilog. Tri izraelska matematičara, na čelu sa uglednim profesorom Eliyahu Rips-om, poslali su tekst sa slijedećim naslovom:"Ekvidistantne slovne sekvence u biblijskoj Knjizi Stvaranja".

"Primjećeno je da kada je "Knjiga Stvaranja" pisana kao dvodimenzionalni red, ekvidstantne slovne sekvence daju riječi sa razumljivim značenjem. Kvantitativna oruđa za mjerenje ovog fenomena su razvijena. Analiza slučajnog uzorka pokazuje da je efekt signifikantan na nivou 0.00002."

(Prevedimo: "Knjiga Geneze" koja je, usput, ključna knjiga "Starog Zavjeta", sadrži u sebi drugi nivo čitanja. Izraelski tim je našao način da taj nivo dešifrira. Provjera njihove teorije pokazuje minimalnu mogućnost pogreške.")

Sama mogućnost da se matematički dokaže da Biblija zapravo predstavlja ogroman rebus koji se može dešifrirati od početka prema kraju, uznemirila je profesora Kass-a. Efekti takvog članka bili bi enormni na civilizaciju. Poslao je ovaj prilog recenzentu. Nakon nekog vremena dobio je mišljenje prvog eksperta. "Matematika je solidna, teze se ne mogu osporiti". Kass šalje prilog drugom recenzentu. Isti odgovor. "Teorija je održiva".

Kass se odlučuje da napravi izuzetak od uređivačke politike. Prilog šalje i trećem recenzentu. Ovaj put to je bio vodeći američki kriptograf: Harold Gans. Dugogodisnji obavještajac i dešifrant NSA (National Security Agency).

Gans je čitav život proveo u pravljenju kodova te dešifriranju tuđih, za američke obavještajne službe. Obrazovan je kao statističar. Naučio je hebrejski. I, u momentu kada je dobio prilog od Kass-a, mislio je da je ridikulozan.

Gans je bio siguran da će lako dokazati da nikakav "Biblijski kod" ne postoji. Napravio je vlastiti kompjuterski program i tragao je za istim informacijama koje su i Izraelci našli. Iznenađenje. Kod je zbilja postojao.

Ipak, Gans je još uvijek bio skeptičan. Odlučio je da traga za sasvim novim setom informacija u Biblijskom kodu. Primjenio je istu proceduru na drugom eksperimentu, pokušavajući otkriti podvalu. Proveo je 440 sati eksperimentirajući. Zaključak ne samo da je podupro teoriju, već je došao do novih informacija koje su potvrđivale vjerodostojnost teorije.

"Biblijski kod" je stvarnost.

"Potvrđujemo da ovi rezultati dokazuju i potvrđuju one do kojih su došli Rips, Witztum i Rosenberg", pisao je Gans u zaključku svoje recenzije.

"U procjeni Biblijskog koda", govorit će Gans kasnije, "pristupio sam na isti način kao dok sam radio na projektima u Ministarstvu obrane. Od početne skepse i želje da razotkrijem podvalu, završio sam svoj rad dokazujući valjanost Koda."

Napokon, u kolovozu 1994, "Statistical Science", volumen 9, broj 3, na stranicama 429-438, objavio je originalni eksperiment koji dokazuje postojanje Biblijskog koda. Naredne tri godine nije se pojavio nijedan znanstveni prilog koji bi osporio ovaj članak.

Naprotiv. Niz uglednih imena potvrdio je da je "matematika savršena, isto kao i kompjuterska znanost, u prilogu".

Na površinu izranja spektakularan zaključak: najčitanija knjiga svih vremena, Biblija, samo je vrh sante leda.

Rips objašnjava da je Biblijski kod slučaj kod kojeg se:

- dodaje svako četvrto, dvanaesto ili pedeseto slovo da se formira riječ,
- preskoči X mjesta, i novih X mjesta, i još jednom X mjesta, i tajnovita poruka ispliva.

Biblijski kod je mnogo više od običnog koda. Idući uzduž i poprijeko znanog teksta Biblije, skrivena ispod originalne hibru verzije Starog testamenta, kompleksna je mreža riječi i fraza, nova Knjiga stvaranja, tumačenja prošlih i budućih događanja.

Tri tisuće godina poslije nastanka Zavjeta, otkriva se da postoji Biblija unutar (ispod) Biblije.

Biblija nije samo knjiga. Ona je i kompjuterski program.

Nekad davno, prva verzija je nastala klesanjem u drvetu, zatim je prebačena na svitke, u modernijem dobu štampana u knjigama. Napokon, kompjuter je preuzeo palicu. I pokazao put kako je čitati.

Da bi pronašao kod, Rips je eliminirao sva mjesta između slova i pretvorio čitav originalni tekst Biblije u kontinuirani niz slova. Ukupno 304805 slova dugačak. Čineći to, on je zapravo restaurirao Toru na način na koji je ona prvotno i nastala. Prema legendi, Mojsije je primio Stari zavjet od "Boga" - "kontinuirano, bez razmaka između riječi".

Kompjuter traži poruke sa imenima, riječima i frazama skrivene u kodu. Započne sa prvim slovom i onda traga za svakom mogućom kombinacijom. Provjerava sve sekvence sa preskokom jednog, dva, tri,... tisuću slova. I tako sve do posljednjeg slova Testamenta.

Nakon što nađe ključnu riječ (recimo ime i prezime političara koje se zadalo u eksperimentu), kompjuter kreće u potragu za relevantnom informacijom (imena, mjesta, datumi). Kada i to pronađe, onda ih dekodira skupa. Kompjuter svodi rezultat između dviju nađenih riječi koristeći dva testa:

- prvo, koliko blizu se oni javljaju jedno do drugog, i
- drugo, da li su sekvence (preskoci) koje dovode do riječi, najkraće (a time i najvažnije za određenje prve ključne riječi).


Primjer prvi:

(Rips): "Pitali smo kompjuter da traga za Sadam Husein-om. Onda smo provjeravali relevantne riječi do kojih je došao i uspoređivali da li matematički korespondiraju. Uz njegovo ime dobili smo ove riječi: Zaljevski rat, Skud i Ruski projektili, te datum početka Zaljevskog rata."

Riječi formiraju puzlu.

Na mnoštvu drugih primjera pokazalo se da se ukriživanjem međusobno vezanih riječi otkrivaju nove (ili potvrđuju znane) informacije. Uz ime Bil Klintona došla je riječ Predsjednik. Uz "spuštanje na Mjesec" bile su riječi "svemirski brod" i "Apollo 11". Sa Hitlerom je nacizam. Uz Kenedija, Dallas.

Eksperiment za eksperimentom. Puzla je pronađena samo u Bibliji. Ne u "Ratu i miru", niti u bilo kojoj drugoj knjizi. Ne ni u deset miliona kompjuterski-generiranih test slučajeva.

Prema Ripsu, postoji bezbrojna količina informacija kodirana u Bibliji. Svaki put kada se novo ime ili riječ otkrije u kodu, novi rebus se formira. A relevantne riječi se javljaju vertikalno, dijagonalno i horizontalno.

Biblijski kod nastavit ću sa istoimenom knjigom Michael Drosnin-a i njegovom analizom prošlih, aktualnih i mogućih budućih događaja.

Ideja da je Biblija (odnosno originalni zapis Tore) zapravo ogroman rebus koji se može dešifrirati, dao je inspiraciju istraživačima da predviđaju buduće događaje. Na slici je teza o atentatu na pokojnog palestinskog vođu Arafata.