Yes, We Can!

  prosinac, 2008 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

04/2012 (1)
03/2010 (2)
02/2010 (1)
01/2010 (3)
12/2009 (1)
11/2009 (2)
10/2009 (3)
09/2009 (2)
07/2009 (3)
06/2009 (5)
05/2009 (1)
04/2009 (4)
03/2009 (21)
02/2009 (6)
01/2009 (24)
12/2008 (8)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Pretraživanje bloga

Komentari: Da/Ne?
Login



Linkovi

NAJNOVIJE VIJESTI
Blog Network
Web Dizajn
Life Coach
Stari blog
Email






FARMA 2010




Postovi po kategorijama

NETWORKING
Facebook za blogere?Vodič kroz Blog Network

HUMOR
21 Economic Models... as explained with CowsKako izbjeći otkaz?PalacKemijska analiza žene
Citat #1Nema plina? Nema veze!O SokratuBushizmi? Neeee - Stipizmi!!!Nove recesijalne mjere poslodavacaTemperaturne razlike po državamaTeroristi u BeograduDečko vs. MužJedan aktualni :)Jedva čekam OIB!Neponovljivi Pankretić!Psihijatrijski hot-lineKad si žensko u redu je...Sedam vrsta seksaIz dnevnika jedne plavušeKratki tečaj engleskog jezika69 razloga zašto je pivo bolje od ženeAnti-horoskopRabljena vozila: YUGODame vs. prave ženeAnketaSpecifikacija i birokracijaKoliko je pametno tvoje desno stopalo?Dva etička pitanja

POLITIKA, GOSPODARSTVO, KARIJERA

HZZ - Hrvatski zavod za zapošljavanje
Zagrebačka banka - banka za plakanjeHipokrat vs. MilinovićB.net dosegao vrhunac - bezobrazluka!Informatizacija školstvaSramotno pravosuđePeticija protiv organiziranog kriminala i kršenja ljudskih pravaInercija u HrvataCPIN - za 1200 kn do "čistih papira" za nekretninuKako zakonski ne plaćati pretplatu HTV-uObiteljski posao - kako raditi s članovima obitelji bez frustracijaFrustrirani ulagačiZarada putem interneta - mamac za naivne (ili možda ipak ne?)I još jednom: B.net!Čini mi se da se ponavljam... Opet B.net! Al ovaj put u društvu s H1 i T-ComB.net i tehničke poteškoćeNije ni B.net za sve kriv...H1 Telekom: T-Com nije odradio posao ali KORISNIK to mora platiti!Sanader: Moj posao je završenKreditne kartice - blagoslov ili prokletstvo?

OSOBNO
Moja prva frustracijaTraži se web stranicaMojih pet minutaPrijatelj. S vremena na vrijeme.Kad život napiše dramu... Ili bajku?Prisjećanja na ratne daneRazmaženost ili...? Dan oštrih rezovaKad obraz vrijedi 500 kunaUpdateDotakla sam dnoUloge žene u predstavi zvanoj 'Život'

OSTALO
Citat #2Paradoks našeg vremenaNeiskusnaFrustracije Ivana BalićaBilo kuda, Gotovčevi svudaMožda netko već zna... ali vrlo je korisno znati (Nekoliko zanimljivih savjeta)Život bez zbrke i frustracijaFrustracije na poslu?Zaboravite frustracije izazvane krizomFrustracije u spavaćoj sobiPsiho test: Upitnik profesionalnih sklonostiPsiho-test: Jeste li otporni na frustracije?Gotovčevi i FarmaDječja agresija i frustracijeMeđuljudski odnosi, otuđenost i frustracije

O BLOGU
Burza FrustracijaŠto kaže znanost?
 


Frustracije naše svagdašnje

"Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujećivanje, uskraćivanje) stanje je osjećajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoćama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe."
A da mi to malo konkretiziramo? Pogledajmo kako to izgleda u praksi iliti u stvarnom životu...

"Ljudi obično ne zadovoljavaju lako svoje motive. U toku čitavog života oni često dolaze u situacije u kojima ne mogu u potpunosti zadovoljiti svoje motive, ili ih uopće ne mogu zadovoljiti. U takvim situacijama potrebno je uložiti posebne napore i poduzimati različite postupke kako bi se savladale smetnje koje su se ispriječile zadovoljenju tih motiva.
O ponašanju ljudi u takvim situacijama govorimo kao o prilagođavanju. Manje smetnje i manje prepreke relativno se lako savladavaju, no kad naiđu teže onda dolazi do pojave frustracije i do različitih posljedica frustracije.

Frustracijom nazivamo sprječavanje, uskraćivanje zadovoljenja motiva. Psihološko stanje u kojem se nalazi pojedinac kad nešto sprječava zadovoljenje
njegovih motiva nazivamo frustracijskom situacijom.
Ljude možemo razlikovati prema tome da li su više ili manje otporni prema neuspjehu. Otpornost prema neuspjehu označava se u psihologiji frustracijskom tolerancijom (podnošenje, toleriranje frustracije).
Do frustracije može doći iz više uzroka, ukoliko su se pojavile neke objektivne fizičke prepreke ili barijere. Na primjer, gladni smo a nema hrane da utažimo glad primjer je objektivne barijere. Smetnje mogu biti i socijalne prirode a pojavljuju se kad ljudi ili njihova shvaćanja postanu prepreka ostvarenju naših motiva npr. kada roditelji ne dopuštaju udaju za mladića za kojeg se kćer želi udati. Uzrok frustracije može biti i u samoj osobi, kada osoba sebi zada ciljeve a nije ih sposobna ostvariti. Uzroci također mogu biti i sukobi različitih motiva u čovjeku tj. konflikti.

Reagiranje na frustracije

Na frustracije i na konflikte možemo reagirati na dva načina: realistički i nerealistički.
Realistički način reagiranja imamo u situaciji kada netko tko je naišao na prepreku u ostvarenju određenog cilja pokušava ponovno, ulažući ovoga puta veći napor.
O nerealističkom reagiranju na frustraciju govorimo onda kada situaciju koja je izazvala frustraciju pokušavamo riješiti na način da tražimo različite načine kako bismo pred sobom prikrili neuspjeh u ostvarenju određenih ciljeva, lažno, pogrešno ili iskrivljeno prikazujemo pravo stanje i sebi i drugima i na taj način skrivamo doživljeni neuspjeh. Ovakva frustracija ima negativne posljedice.

Posljedice frustracije

Frustracije vrlo često imaju pozitivan efekt. Svaki čovek u nastojanju da ostvari svoje ciljeve nailazi na oderđene prepreke i smetnje, ali one ne moraju nužno dovesti do neuspjeha u aktivnosti niti do drugih negativnih posljedica. One često mogu koristiti razvoju osobe jer prisiljavaju pojedinca da pažljivo procijeni zadatak i da traži najpogodniji način kako će ga riješiti. Stoga se može reći da frustracije predstavljaju uvjet za razvijanje različitih pozitivnih osobina čovjeka; on razvija svoje sposobnosti te upornost u ostvarivanju ciljeva."

Izvor:
http://www.psihologija.autentik.net/
zrelost_frustracije_i_konflikt.php
(prilagođeno na hrvatski)






 
22.12.2008., ponedjeljak

Zagrebačka banka - banka za plakanje


1. dio - 19.12.2008., petak

Dana 09.12.2008. godine (utorak), dakle prije točno deset dana, podnijela sam u svojoj matičnoj poslovnici Zagrebačke banke d.d. zamolbu za ispis uplata na moj tekući račun u 2007. godini. Službenica na šalteru zamolila me da napišem kratak zahtjev i obrazloženje te mi objasnila da će ispis, budući da se mora izvući iz arhive, biti gotov za 2-3 dana te da će me nazvati. Može, nema problema. Iako, čudim se da ne mogu dobiti podatke putem e-zaba usluge, pa čak niti podnijeti takav zahtjev osim osobno u poslovnici. 'Ajde, dobro, birokracija, ni prvi ni zadnji put. Pomislim, preživjet ću.
I tako lijepo meni u čekanju prođe drugi dan, prođe treći dan, prođe i vikend... dođe i ponedjeljak, 15.12., ŠESTI dan po mom posjetu banci, međutim od poziva službenice ni "P". Nazivam banku negdje oko podne - nakon što sam telefonski broj jedva pronašla:
1. na službenoj web stranici www.zaba.hr nalazi se broj koji pripada privatnom korisniku i na koji se javlja neko dijete (svaka čast na ažurnosti!),
2. u HT telefonskom imeniku nalazi se drugi broj na kojem pak dobivam automatski odgovor da je broj promijenjen i da za novi nazovem 988,
3. treći pokušaj pokazao se "trećom srećom", uvjetno rečeno (kasnije ću pojasniti zašto), napokon na nekoj XY web stranici koja nema veze s navedenom bankom, slučajno pronalazim točan broj.
Nažalost, "kolegica" koja je zaprimila moj zahtjev radi u popodnevnoj smjeni i dolazi tek u 14 sati, ali od ljubazne gospodje (ili gospođice) dobijam obećanje da će mi se javiti. Tako je i bilo. Kasno poslije podne zvoni mi telefon, ali KUĆNI, dakle ne mobitel, koji imaju u evidenciji i na koji sam ju zamolila da me kontaktira. Ajde, dobro, pomislim, nema veze, samo nek' ima dobre vijesti. Klinac. Ništa od vijesti, a kamoli dobrih. Kaže, arhiva je zahtjev zaprimila i podatke treba prepisati, što obično traje dan-dva, te da ne moram zvati jer će se ona meni javiti.
Moram li spomenuti da sam, eto, dočekala i slijedeći vikend, još uvijek ne dobivši podatke o J***NIH 12 MIZERNIH UPLATA NA TEKUĆI RAČUN?!?
Koliko jednoj "vodećoj" banci vremena treba da u Excel tablicu upiše 12 brojeva? Ako je danas 19.12., a jest (dakle prošlo je DESET DANA + nadolazeći vikend), i ako uzmemo kao polaznu pretpostavku da su utipkavali jedan broj dnevno, svaki dan osim vikenda, negdje krajem slijedećeg tjedna bih možda mogla i dobiti informaciju o MOM prometu, po MOM tekućem računu... Zaista nemam komentara.
A ima li potrebe spomenuti i da su u međuvremenu bili toliko slobodni poslati mi "podsjetnik" za svoju Prvu stambenu štedionicu, uz, onako, usputnu, čestitku. Ponestalo im gotovine, macani mali. A očito im je ponestalo i papira za ispis prometa po računu klijenta...
Sramota. Banka čiji je klijent cijela moja obitelj još otkad znam za sebe, čiji sam i ja klijent oduvijek bila, sada se ovako sramotno odnosi prema klijentima. Pitam se koliko će još moći tako...
Ma, uostalom, čemu se ja uopće čudim? Stavit ću ovdje samo jedan LINK - daljnja objašnjenja nisu potrebna.
LJUDI, ČUVAJTE SE! Čim dobijem bilo kakav odgovor iz poslovnice, odmah ću to objaviti.

2. dio - 22.12.2008., ponedjeljak

Dan je dvadeset i drugi mjeseca prosinca ljeta gospodnjeg dvijetisućeiosmog. Prošlo je točno trinaest dana, u tome i dva vikenda, od podnošenja moje zamolbe Zagrebačkoj banci (detalji se nalaze u prethodnom postu). Velika banka udostojila se meni, malom smrtniku, ispuniti Božićnu želju i ipak mi izdati obećani ispis. Doduše, sa zakašnjenjem. Doduše, nisu se javili. Doduše, morala sam ja njih zvati. Doduše, unatoč svemu opet su mi naplatili mjesečnu naknadu za Optimum paket u iznosu od 20 kuna. Doduše, u to nisu uračunati troškovi telefonskih poziva koje sam imala ne bih li se domogla toliko mi potrebnog komadića papira. Ne, nisu se javili. Pitam se bi li se uopće ikad javili (konkretno, mislim na službenicu koja je to dvaput obećala i nijednom ispunila, a čije ime, Bogu hvala i na njezinu sreću, nisam zapamtila) da ja njih danas opet nisam zvala. Ljubazni gospodin koji se predstavio kao Matija Bogadi (bravo, gospodine Bogadi, Vi ste jedan od rijetkih ljubaznih zaposlenika koji drži do riječi koju je dao klijentu!) uzeo je podatke i uzvratio mi telefonski poziv za nepunih pet minuta. Takvi ljudi zavrjeđuju da se spomenu imenom i prezimenom (nadam se da mi neće zamjeriti). Namjerno nisam napisala "zaposlenici" ili "radnici", jer, ako kao privatna osoba ne održiš zadanu riječ, kako ćeš je održati u jednom poslovnom odnosu? Dakle, još jednom neprolazna ocjena za Zagrebačku banku i čista petica za gospodina Matiju.
Jurim sad do banke, prije nego što mi zagube ispis. Eto, koliko povjerenja imam u SVOJU banku! I, iz čistog dišpeta, opet ću ulijepiti ovdje jednu sličicu "I believe", i to samo zbog Matije, jer i dalje vjerujem da postoje izuzeci! I ja u njh vjerujem!

3. dio - 03.01.2009., subota

Eto, dragi moji, kao što sam obećala, slijedi detaljno izvješće o nenasilnom rješavanju konflikta s mojom voljenom bankicom.
Lijepo ja dođem tamo, na šalter, i, kakve već sreće jesam, upadnem drito na smjenu - čitaj: čekanje dok se jutarnja službenica odjavi s računala, dok popodnevna preuzme smjenu i prijavi se... I potrajalo je to bome dobrih dvadesetak minuta jer sad već i računalo odbija suradnju i ne dozvoljava službenici da se logira. Moram napomenuti da je referentica s kojom sam prvotno bila u kontaktu elegantno među prvima napustila svoje radno mjesto i vjerojatno već stigla i kući dok sam ja konačno došla "na red".
No, da ne bi bilo sve tako jednostavno, iznenađenja se ne prestaju redati. Najnovije je da se izvod kakav je meni bio potreban naplaćuje 50 kuna!!! WTF?!?!? Jel' vi to mene je***e na suho ili...? Odgovor na moje pitanje zašto me o tome službenica nije obavijestila u trenutku podnošenja zahtjeva glasi: "Pa, trebala je".
- OK, pa zašto onda nije?
- "Ne znam".
- OK, i koji je sad Vaš prijedlog?
- "Pa da dođete sutra u njezinu smjenu i porazgovarate s njom."
- Mooooooolim?!?!? Jel' vi to mene zajebajete? (Ovaj potonji dio sam prešutjela, no trebalo mi je poprilično energije da zadržim pristojnost i kulturu ophođenja iako je sasvim jasno da je ovdje nastupio vrhunac.) mad Ne, hvala, ne mislim da imam o čemu razgovarati s njom. Molim Vas da porazgovarate s voditeljicom smjene ili poslovnice ili čega već jer sam sada već na rubu živaca (i NE POPUŠTAM!!!, pomislih - danas je MOJ dan i odlučila sam istjerati mak na konac!).
I potrajalo tako moje sjedenje u banci nekih 45 minuta, mojoj ljubljenoj Zagrebačkoj banci, koja je prva hrabro odlučila poduzeti korak ka povećanju kamatnih stopa no vrli naš premijer, narodoljubiv kakav već je i zabrinut za egzistenciju običnog smrtnika, ljubazno je zamolio da nas ipak puste da još malo dišemo pa je došlo do odgode. Priznajem, nemalo sam iznenađena njegovom odlukom da se uopće upetlja u takvo što. Pretpostavljam da nam zamazuje oči dok ne izgura reformu zdravstva ili nekakvu drugu pljačkašku piz*ariju.

No, dobro, malo sam se zanijela i skrenula s teme. Uglavnom, u kratkom vremenu pojavljuje se ljubazna voditeljica poslovnice i zaključuje da je vjerojatno zaista došlo do propusta prvospomenute referentice budući da mijenja kolegicu koja je na bolovanju, te mi kao dugogodišnjem klijentu ipak odlučuje ustupiti traženi izvod bez naknade! Believe it or not! Dragi moji bankari, pa zar ste se toliko srozali da niste u stanju niti obučiti svoje osoblje poslu? lud Pa kad uđem u dućan, prvo što vidim je istaknuta CIJENA. Ovdje cijene (čitaj: naknade za izdavanje posebnog izvatka) nije bili niti ju je itko spominjao. Odakle bih ja mogla znati da cijena ne samo da postoji već i da iznosi 50 kn? Priupitala sam isto i voditeljicu poslovnice, no dobila sam nekakav traljavi odgovor da cjenik postoji "kod njih u registratoru". WTF?!? Jel' vi to mene opet zajebajete? "Naravno, klijenti nemaju uvid u taj cjenik već ih je službenik dužan o tome obavijestiti", bijaše njezine riječi, "no klijenti rijetko samoinicijativno pitaju". I opet se slavodobitno vraćamo na prvo pitanje: "Pa zašto nije?" I zašto bih ja trebala pitati za nešto za što uopće ne znam da li postoji?

Krug je zatvoren, izvadak sam dobila i poslala tamo gdje je već trebalo, priča je završena no ostao je gorak okus u ustima i osjećaj gađenja negdje duboko u utrobi. Što je najžalosnije, vjerujem da nisam jedina. Ma, ustvari, 'ko vas je**, ipak je ovo bio MOJ DAN! smijeh
 

 
16.12.2008., utorak

Traži se web stranica


luxury Otvorih oči, obavih svoj dnevni jutarnji ritual i sjedoh za računalo. Pomislim, hajde da bacim oko na vijesti. Već po navici, utipkavam www.vijesti.biz.vi i čekam da se učita stranica s najnovijim vijestima iz svih mogućih i nemogućih kategorija, od politike, crne kronike, preko wannabe celebrity tračeva do seksa i zdravlja. Stranica se osvježava automatski, prikupljajući svakih nekoliko minuta najnovije podatke s nekoliko drugih informativnih portala.
Klinac, dobro mi jutro želi nekakva madr-fakr Biz.Vi Internet Services stranica s ponudom za besplatan hosting. Okej, pomislim, jesam, imala sam svoju FREE (!!) domenu preko njih, ali kuda je nestala? Da li da spomenem da sam preko domene istog servisa imala i poslovnu (i uspješnu!) web stranicu i da je spomenuta također nestala nakon što sam je dobrano izreklamirala po svim mogućim networking, oglasnim i inim web stranicama i puknula isti URL na 500 vizitki koje mi trebaju stići kroz par dana? Sretan mi Božić! Je**m vam mater lopovsku! Pokušavam ponovno registrirati istu domenu, pod istim uvjetima, kod istog provajdera no - guess what! Stranica javlja grešku kod registracije! 'Ajde, strpit ću se još dan-dva prije nego im napišem jedan, onako, sočan mail, na engleskom naravno. Potrudit ću se da mi se ne omakne koja nepristojnost na mom materinjem jeziku, pisana negdje u footer-u u obliku Disclaimer-a, veličinom fonta 7px i svijetlosive, jedva čitljive boje. Ali nije da nisam na korak do toga...

Moja je omiljena izreka "Čovjek uči dok je živ". Tako sam i danas naučila još jednu lekciju: ne vjeruj onima koji ti nude nešto "for free" jer će te većina njih zaje*at. Ne mogu reći da će to učiniti baš svi, ali više je nego očito da sam ovdje popušila jedan dobar komad... nečega, whatever. Stoga u ovaj post, umjesto ovih slatkih bebica koje kažu da vjeruju ("I believe") stavljam screenshot svoje, donedavno besplatno parkirane domene, zajedno sa linkom na stranicu. 'Ko vas je**, snaći ću se ja i bez vas, jel' tako? wink I to ne znači da sam prestala vjerovati, dapače, vjerujem i dalje, baš u inat lopovčinama koje nam kradu što god stignu - u ovom slučaju promet tj. posjetitelje koje sam im dovela na stranicu. Danas, kad netko ukuca moju domenu (ili čak obje koje sam imala!), dobije njihovu stranicu i njihovu ponudu, umjesto da uživa u onome što je zapravo želio kad je utipkao adresu moje stranice. Da, vjerujem i dalje, ali u neke druge stvari... Pozitivne i lijepe, dakako!
 
 

 

Citat #2


"Život je dat da bi čovek ispoljio sebe na najbolji mogući način. Svako ispoljava sebe na sebi svojstven način. Ako uskrati sebi to ispoljavanje, za rad nekog ili nečeg iz okruženja postaje isfrustriran."
(http://forum.aladin.info/u991-čomi)

      Bože daj mi snage da promijenim stvari koje mogu promijeniti
      Bože daj mi mirnoću da podnosim stvari koje ne mogu promijeniti
      Bože daj mi mudrost da razlikujem jedno od drugoga!

                                                        (Stara indijanska molitva)

 
 

 

Citat #1


"Frustracija je stanje kad imaš neku želju a ne možeš da je ispuniš. Stepen frustracije zavisi od intenziteta želje, trajanja želje i broja neuspiješnih pokušaja da je ostvariš. Neki ljudi imaju veću toleranciju prema frustraciji, a neki vrlo malu, nakon čega gube živce i bolje je ne biti prisutan kad se to desi.

1. Jebo bi nešto a nemaš šta.
2. Tražiš daljinski po kući tri sata, a on ko da je u zemlju prop'o.
3. Pokušavaš sklopiti neki komad namještaja po uputstvu koje je napisano samo na danskom, švedskom i norveškom, a pri tome skice ne liče ni našta i ima bar 20-30 dijelova.
4. Subota uveče, mrzi te biti u kući, a svi ortaci izmišljaju kako uče il kako im je ružno vrijeme.
5. Peti put izlaziš na ispit i peti put padaš i to opet zbog neke gluposti."
(http://vukajlija.com/recnik/autori/4996)
 

 
15.12.2008., ponedjeljak

Moja prva frustracija


Eto moje prve frustracije na blogu. Radi se o dizajnu. Ovom dizajnu. So simple like that.
Prvo, ne mogu dodavati elemente na stranicu jednostavnim drag-and-drop sistemom.
Drugo, slike koje želim postaviti strogo su unaprijed definirane dimenzijama i oblikom. WTF?!? Di to ima? Exactly 200x150 px i max 20 kb! Pa koji k**** mi stane u 20 kb? Niti to sa zvjezdicama! Ma daj me mojne... je**t, da, reći ću to na glas. I ne samo to! Ili, kako bi u svima nama dragoj top-shop ili nekoj drugoj sličnoj reklami, rekli: I TO NIJE SVE! - blog.hr ima točno predefiniranu poziciju MOJE slike! Na MOM blogu! Garant je i broj slova po postu unaprijed ograničen. Živjela sloboda izražavanja!

No, ovoj frustraciji dakako ima lijeka: startati na nekom drugom blog servisu koji je malo šire ruke i ne tako uskogrudan po pitanju prostora na serveru, gledati (ili čak uopće niti to!) tuđe reklame i osjećati se slobodnom barem u virtualnom životu, na SVOM blogu. Za ime Boga, pa frcaju mi reklame na sve strane, a ja ne smijem postaviti niti sliku veličine koju ja želim! Sranje. Bezveze. Eto. Moja prva frustracija pretočena u riječi. Servis živi od naguravanja silnih bannera i pop-up prozorčića po našim blogovima ali ne dao Bog da nam dopusti da ga oblikujemo kako želimo. Hmmm.... podsjeća li vas to na nešto? Državne službe ili tako nešto? Možda si samo umišljam...
No, u jedno sam posve sigurna - da nisam jedina.
O premještaju bloga na neki drugi servis još ću razmisliti, a jedino što me navodi na razmišljanje je kratkoća URL-a: nešto.blog.hr.
 
 

 

Što kaže znanost?


Frustracija (lat. frustratio = zavaravanje, osujećivanje) stanje je osjećajne napetosti, neugode, nemira i nezadovoljstva, izazvano zaprekama ili poteškoćama u ostvarenju nekog cilja ili zadovoljenju neke potrebe.

Zapreke na koje nailazimo u našim nastojanjima da ostvarimo naše želje i težnje mogu biti vanjske, koje proizlaze iz prirodne ili društvene okoline, i unutarnje, uvjetovane individualnim osobinama, nedostacima ili sukobom motiva. Vanjske zapreke mogu biti neke nepogode (npr. nestanak el.energije u dizalu), zbog čega smo spriječeni u nekom svom nastojanju. Unutarnje zapreke mogu biti osobine ličnosti, npr. neodlučnost, skromne sposobnosti ili tjelesni nedostaci.
Stanje frustracije najčešće je uzrokovano neskladom između razine težnja i mogućnosti pojedinca. Ako je razina aspiracije prilagođena individualnim mogućnostima, pojedinac će birati ciljeve koje može ostvariti. Tako, na primjer, djevojka izrazito niska rasta neće čeznuti da bude manekenka.
Osim različitih zapreka na koje nailazimo u nastojanjima da postignemo ciljeve koje smo odabrali, svi smo svakodnevno izloženi i nizu pritisaka iz okoline, koji nas, primjerice, nagone da u što kraćem vremenu što više učinimo. Suočeni smo sa zahtjevima kojima teško udovoljavamo, npr. živimo u buci, zagađenom zraku, zaplašeni mogućnostima različitih katastrofa koje ne možemo spriječiti. Svi smo tako izloženi stresu s kojim se, kao i sa frustracijom, nosimo na različite, više ili manje uspješne načine.
Stres je stanje koje nastaje kada su ljudi suočeni s događajima koje smatraju prijetećima svojoj dobrobiti ili koji od njih traže ulaganje posebnih napora kako bi udovoljili zahtjevima koji se pred njih postavljaju. Pritom je za doživljaj stresa odlučujuće kako pojedinac procjenjuje svoju ugroženost u određenoj situaciji, i svoje sposobnosti da se s tom situacijom nosi. Procjena prijetnje pretpostavlja anticipirani gubitak ili povredu, koja može, ali i ne mora nastupiti. Doživljaj prijetnje osniva se na znanju o ugroženosti. Procjena ugroženosti ne mora biti realistična. Tako se mnogi ljudi neće odreći potencijalno opasnih navika, npr. pušenja ili brze vožnje. Nerealistična procjena povezana je s obrambenim mehanizmom (o čemu ćemo još govoriti) koji kaže: To za mene ne vrijedi.

Psiholozi razlikuju primarnu i sekundarnu procjenu. Primarna procjena odgovara na pitanje “što ova situacija znači za mene”, a sekundarna procjena odgovara na pitanje “mogu li se nositi s tom situacijom”. Ako pojedinac, na osnovi takve sekundarne procjene, zaključi da je sposoban svladati neki zadatak, riješiti problem ili promijeniti situaciju u svoju korist, prijetnja se pretvara u izazov. Pojedinac tada zaključuje da će, uz ulaganja dodatnih napora, postići za sebe nešto povoljno.


Vrste stresora

Stresori su unutarnji ili vanjski podražaji, događaji ili situacije koji izazivanju stanje stresa. Razlikujemo:
a) kataklizmičke stresore koji djeluju na cjelokupnu populaciju, npr. rat, nuklearna nesreća, potres i sl.,
b) osobne stresore, koji su također jakog intenziteta, no pogađaju pojedinca, npr. zbog smrti voljene osobe, saznanja o vlastitoj teškoj bolesti i sl.,
c) svakodnevne stresore - dugotrajne repetitivne događaje koji čine dio svakodnevnog života; nisu jakog intenzitetan npr. dnevne trzavice u obitelji, školi, na poslu, u prometu i sl.


Načini reagiranja na frustraciju i stres

Ljudi se razlikuju svojom osjetljivošću na frustrirajuće situacije te reakcijama na stanje frustracije i stresa. One koji mogu mirno podnijeti poteškoće na koje nailaze nazivamo tolerantnima ili otpornima na frustraciju. Osobe koje dobro podnose frustrirajuće situacije uglavnom su i uspješne u načinu reagiranja, tj. uspješno zaobilaze zapreku, uklanjaju poteškoće ili promijene cilj koji se pokazao nedostižnim.
Naročito intenzivno doživljavanje stresa uzrokuju situacije koje nismo mogli predvidjeti i nad kojima nismo imali nikakve kontrole. Intenzitet stresa znatno smanjuje socijalna podrška. U nešto pojednostavljenom obliku, reakcije na stresore mogu se svesti na tri osnovna oblika:
a) tolerantnost, tj. procjena da nas stresor neće ugroziti,
b) kontroliranje, tj. direktan utjecaj na stresor koji nas ugrožava i
c) rezignacija, tj. odustajanje od utjecaja na stresor ili primjena nekog drugog obrambenog mehanizma.
Toleriraju se oni stresori za koje je procjena pojedinca da je manja šteta otrpjeti ih nego se protiv njih boriti.


Prilagođeno i neprilagođeno ponašanje

Prilagođeno je ponašanje ono koje smanjuje stanje frustracije i djelovanja stresora, a ne izaziva nove poteškoće. Primjeri su prilagođenog ponašanja: usmjeravanje na promjenu situacije, rješenje problema, uklanjanje stresora, zamjena nedostižnih ciljeva dostižnima.
Manje prilagođenim ponašanjem smatra se usmjeravanje na promjenu vlastitog doživljavanja (emocija, kognitivnih procjena). Pojedinac takvim ponašanjem ne rješava zapreku ili prijetnju, već samo svoj doživaljaj te zapreke ili prijetnje. Postoje životne situacije u kojima je promjena vlasitog doživljavanja jedino što pojedincu preostaje: npr. konclogor, ili ako izgubimo osobu koju smo voljeli, ili ako nam neka bliska osoba oboli od neizlječive bolesti. Sve što možemo učiniti jest mijenjati svoj doživljaj.
U stanju frustracije i stresa pojedinci uglavnom češće izabiru neprilagođeno ponašanje. U takvim situacijama smanjuje se mogućnost logičkog mišljenja. U rastu osjećajnog uzbuđenja, pojedinac više ne vidi alternativno rješnje. Tako npr. za vrijeme požara ljudi stradaju jer guraju vrata van umjesto da ih povuku unutra.


Anksioznost

Anksioznost (lat. anxius = tjeskoban) je osjećajna reakcija na neku situaciju koja je procijenjena frustrirajućom ili prijetećom, a očituje se u neugodnom osjećaju zabrinutosti, napetosti i straha. Osnovna je razlika između anksioznosti i straha to što anksioznost najčešće nije izazvana poznatim, određenim uzrokom, već pojedinac ima takav osjećaj zbog nejasne predodžbe nečega što bi se moglo dogoditi.


Obrambeni mehanizmi ličnosti i vrste obrambenih mehanizama

Prema Sigmunu Freudu, obrambeni mehanizmi ličnosti nesvjesni su procesi iskrivljavanja realnosti koji pojedinca brane od anksioznosti.
Dakle, radi se o upotrebi različitih kognitivno-osjećajnih strategija pomoću kojih subjekt nastoji smanjiti anksioznost u situacijama koje ne može kontrolitati. Obrambeni mehanizmi uključuju uvijek neki nesvjesni oblik samozavaravanja.

U literaturi je opisano dvadesetak vrsta obrambenih mehanizama. Mi ćemo ovdje navesti devet najpoznatijih.
1. Pomaknuta agresija. Ne napada se izvor poteškoća, već se agresija usmjeruje na neki prikladan bliski cilj. Npr. djevojčicu je naljutila mama, a ona lutki otkine glavu.
2. Racionalizacija. Očituje se kao umanjivanje vrijednosti cilja koji nismo uspjeli postići i pretjerano isticanje vrijednosti cilja koji smo bili prisiljeni izabrati. Npr. netko nije uspio upisati željeni studij, no zavarava se potom da je taj i tako bez veze, a ono što je upisao baš je ono pravo.
3. Supstitucija. To je zamjena ciljeva, tj. novoizabrani cilj će barem djelomično zadovoljiti onemogućenu potrebu. Npr. žena koja ne može imati djecu, odabire posao dječje odgojiteljice.
4. Kompenzacija. To je ulaganje većeg truda i napora da bi pojedinac postigao rezultat u nekom području u kojem je kompetentan te tako kompenzirao područje u kojem je nekompetentan. Npr. dječak koji je neuspješan u sportu, bit će jako uspješan na kompjutoru.
5. Projekcija. Omogućuje pojedincu da se ne suoči s nekim svojim manama jer ih pripisuje drugim ljudima. Npr. neka ružna djevojka lista modni časopis i govori: “Vidi kako je ova ružna.”
6. Regresija. To je impulzivno, neprikladno ponašanje nalik ponašanju djeteta. Stoga se i naziva regresivno, u smislu već prijeđenih faza razvoja. Npr. žena plače i vrišti iako vikom neće riješti svoju situaciju.
7. Fiksacija. To je uporno ponavljanje nekih akcija za koje je očito da neće dovesti do cilja. Npr. nenadarena osoba uporno se, iz godine u godinu, prijavljuje na neki umjetnički studij.
8. Negiranje. To je oblik odbijanja pojednica da se suoči s nekim nedostatkom ili ugrožavajućom situacijom s kojom se ne može nositi. Npr. negiranje je često kod roditelja koji se ne mogu pomiriti sa spoznajom o bolesti svog djeteta. Tada smatraju da se radi o pogrešnoj dijagnozi pa sebe i druge uvjeravaju da će dijete ozdraviti.
9. Rezignacija. To je pasivizacija, odustajanje od cilja koji bi se moglo postići uz ulaganje dodatnog napora.


Kako živjeti sa stresom

Osobe koje se uspješno nose sa stresom, koje su naučile podnositi stresnu situaciju i promijeniti je u svoju korist, izlaze iz stresnih situacija snažnije i otpornije na buduće stresove.
Osobe koje nemaju prikladne načine reagiranja na stresne situacije i osobe koje nemaju socijalnu podršku, mogu se razboljeti.
Već smo spomenuli da naše reakcije na objektivne događaje zavise od naše interpretacije tih događaja. Tumačenja su pod utjecajem očekivanja i vrijednosti pojedinca.
Naša se očekivanja često pretvaraju u proročanstvo koje samo sebe ispunjava. Ljudi koji vjeruju da će uspjeti u onome što rade, najčešće i uspijevaju. Osobe koje očekuju neuspjeh, doista ga i dožive.
Vrijednosni sustav stečen socijalizacijom snažno djeluje na ciljeve svakoga od nas. Motivacija koja se osniva na vanjskim poticajima naziva se ekstrinzičnom motivacijom, a ona koja se osniva na unutarnjim poticajima naziva se intrinzičnom motivacijom.
Uspješnije se sa stresom nose ljudi:
- koji imaju smisla za humor,
- koji se nadaju jer nada je aktivan proces koji, na osnovi realistične procjene situacije, zamišlja bolja vremena koja dolaze: “Sada može krenuti samo nabolje”,
- koji se posvete poslu, ili vjeri, ili nečemu,
- koji novo iskustvo doživljavaju kao izazov, a ne kao prijetnju,
- koji vjeruju da čovjek nije bespomoćan, da može promijeniti objektivnu situaciju ili, u najgorem slučaju, doživljavanje te situacije.


Religioznost

Većina istraživanja pokazuje da su osobe koje sebe opisuju kao religiozne, u prosjeku nešto sretnije od onih koje nisu religiozne.
U jednom istraživanju provedenom u 14 europskih zemlja, 84% onih koji su izjavili da idu u crkvu jednom tjedno bilo je zadovoljno svojim životom, dok je među onima koji su izjavili da nikad ne idu u crkvu takvih bilo 77%.
Evo još nekih zanimljivih rezultata nekih istraživanja:
- aktivni vjernici u Sjevernoj Americi rjeđe postaju delinkventi, rjeđe zloupotrebljavaju drogu i alkohol, rjeđe se razvode i izvršavaju samoubojstvo,
- aktivni vjernici fizički su zdraviji i žive dulje,
- udovice koje su aktivne vjernice zadovoljnije su od udovica koje vjeru ne prakticiraju aktivno,
- duboko religiozne majke djece s poteškoćama u razvoju manje su podložne depresiji,
- vjernici se brže oporavljaju nakon razvoda, nezaposlenosti, ozbiljne bolesti ili gubitka voljene osobe,
- među starijim su ljudima najvažnije stvari za sreću zdravlje i vjera.
I još nekoliko podataka o nekim istraživanjima: religija je više povezana sa srećom kod Amerikanaca nego kod Europljana. Ostali kojima je važnija za sreću jesu: stariji ljudi, samci, umirovljenici, ljudi lošijeg zdravlja te žene.


Kompeticija i kooperacija, zapad i istok

Potreba za eksternom kontrolom značajka je pojedinaca zapadne civilizacije. Istočnjaci smatraju da stres nastaje zbog naglaska na kompeticiji umjesto na kooperaciji, na brzini i pretjecanju prirode, umjesto na pokoravanju prirodi. Istočna kultura tako prihvaća starenje i smrt kao dio života, a zapadna smatra da starenje i smrt nisu dijelovi života te ih nastoji zanijekati.
Oba pristupa pružaju drukčiji oblik kontrole vlastitog života. Kompeticiju i kooperaciju još nazivamo primarnom, odnosno sekundarnom kontrolom. Ljudi koje žele postići primarnu kontrolu, nastoje djelovati na svoju okolinu, promijeniti okolnosti i druge ljude. Pristaše sekundarne kontrole prilagođavaju se datoj realnosti, nastojeći promijeniti svoj doživljaj te realnosti. Zapadna kultura naglašava primarnu kontrolu: ako te nešto smeta, promijeni to. Istočna kultura naglašava sekundarnu kontrolu: lakše ti je noge zaštititi papučama nego cijelu zemlju prekriti tepihom.
Naglasak na primarnoj kontroli potiče samostalnost, a cijena koju se za to plaća jest osamljenost. Sekundarna kontrola omogućuje bliskost s drugim ljudima i smirenost, a cijena je samozatajnost i sporiji napredak.
Možda je tajna uspješnog suočavanja sa stresom u točnom prepoznavanju o kojoj se od tih dviju mogućnosti u pojedinom slučaju radi.

Mr.sc. Dario Miletić, prof.

Izvor: Narodni zdravstveni list (http://www.zzjzpgz.hr/nzl/33/psiho.htm)
 
 

 

Burza frustracija




Ovaj blog zamišljen je kao mjesto za istresanje naših, u prvom redu mojih, svakodnevnih frustracija.
Što me potaknulo na pokretanje bloga? Nastavite s čitanjem i ubrzo će vam biti jasno. Riječ je o tematici bliskoj svakome, glavni lik može biti bilo tko od nas, no ipak će se blog odlikovati pisanjem u prvom licu jer - ovo je ipak MOJ blog! sretan

So - let's the game begin!
 

 

Pravila privatnosti


Koristimo tvrtke za oglašavanje treće strane za posluživanje oglasa kada posjetite našu web lokaciju. Google, kao dobavljač treće strane, koristi kolačiće (cookies) za posluživanje oglasa na našoj web lokaciji. Pomoću kolačića DART Google poslužuje oglase našim korisnicima temeljem njihovih posjeta našoj web lokaciji i drugim web lokacijama na internetu. Korisnici mogu deaktivirati korištenje DART kolačića posjetom pravila o privatnosti Google oglasa i sadržajne mreže http://www.google.com/privacy_ads.html.
 

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se