neverinov blogneverinov blog

Staza starih bogova (Trebišća, 22.06, 10:30)



s radošću Vas pozivamo na prvu ovogodišnju planinarsku turu po "Stazi starih bogova"* (Mitsko-povijesna staza Trebišće-Perun) sljedećeg četvrtka, 22.06 s početkom u 10:30 kod rotora na ulazu u Mošćeničku Dragu.





Slikovit i napušten zaseok u u dubini Potoške drage** skriva tajnu o vječnoj bitki između Peruna i Velesa.

U planinarskoj ruti u trajanju od 6 do 7 sati (ovisno o raspoloženju polaznika) nudi se stručno vođenje kroz Potošku valu i priču dolaska naših slavenskih predaka na ovo područje.



Na putu do dva zaseoka na samoj litici kanjona, Detani i Potoki, čeka Vas objašnjenje o dolasku Slavena, njihovoj kulturi, dolasku i mitološkom svijetu, plod znanstvenih istraživanja o slavenskim narodnim pjesmama.




Nakon kraće stanke i punjenja boca s čistom vodom nastavlja se do Trebišća gdje nas dočekuje Teatar Perunika sa svojim mitološkim igrokazom. Zatim sljedi okrijepa s domaćim namirnicama i pićem te slobodno vrijeme za uživanje u prirodi i slapovima, druženju, posjeti interpretacijskom centru, punjenju boca sa živom vodom profiltriranom kroz mahovinu i vapnenac.





Kotizacija je po promotivnoj cijeni od 100 kn po osobi (malodobna djeca besplatno)

Povratak po dogovoru kako presudi većina sve do Sv.Petra gdje je istoimena i najstarija crkvica gdje se završava priča sa pokrštavanjem Slavena/Hrvata dva stoljeća nakon dolaska.

POLAZAK 10.30
DOLAZAK 17.30-18:00 (ili po dogovoru)

Poziv ture se nalazi u prilogu. S toga, zaokružite 22.06. sa Starim bogovima.

Nadamo se Vašem odazivu! Molimo Vas da proslijedite ovaj poziv.

*Turistička ponuda "Staze starih bogova" je plod suradnje Općine Mošćenička Draga, Javne ustanove PP "Učka", LAG "Terra liburna", TZ Mošćenička draga, Ekomuzej Moščenička draga, Katedra čakavskog sabora Mošćenička Draga i udrugom Dragodid te će se kandidirat na podmjeru 7.4 Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

** Potoška vala je zaštičena arheološka zona pri Ministarstvu kulture RH

https://www.facebook.com/events/1923619497918649/?active_tab=about


https://vimeo.com/198553646?ref=fb-share&1

Oznake: Staza starih bogova, Mošćenička Draga, Trebišća, Perun, Veles, Mokoš, Jarilo, morana

Post info
17.06.2017. (18:17)
8 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Izvješće jednog vođenja na Trebišća





Netko je bio pitao da postam opis ture pa ćemo i tom svatu udovoljiti.

Srećom da je bio Nikica Karas kao fotograf i poštedio me posla dolumentiranja jer nisam bio sposoban za takav oblik multitaskinga nakon noći provedene lumpajući vanka. Znači sve fotke su njegove.

Primjetio sam da je najzabavnije tu noć prije sutrašnje obaveze pa se tako poklopio Student day u Rijeci (Postolar Tripper, SARS, Darko Rundek, Pendulum) i sutrašnja obaveza vođenja i komunikacije sa dragim i znatiželjnim ljudima kojima sam htio što bolje predstaviti značaj mitsko-povjesnog krajobraza u okolici Peruna.




Špilja Druška peć. O ovoj peći postoji predaja da su u njoj živjeli "grčki fratri", a to je prežitak sjećanja o tome kako su se gore sklonili redovnici vjerni patrijarhu u Carigradu u nemirnim vremenima. U njoj postoje tragovi čovjekova boravka iz kasnoantičkog-ranosrednjevjekovnog razdoblja.




Prvi natpis kojemu znamo godinu pisanja nalazi se u špilji Druška peć, iznad Mošćenićke drage na Učki. Na taj je natpis upozorio Branko Fučić4, koji je natpis precrtao. O špilji su pisali Ivan Vajkard Valvasor i Mirko Malez,5 ali natpisa nisu vidjeli. Mirko Malez ga je spomenuo na temelju teksta Branka Fučića. Zainteresirani Fučićevim tekstom špilju su posjetili članovi Speleološkog odsjeka Planinarskog društva "Željezničar" iz Zagreba te ga 1997. fotografirali6. Ovaj se natpis ne nalazi u samoj špilji Druškoj peći već u teže dostupnoj špiljici, desetak metara desno od Druške peći, u nastavku strme, visoke pukotine koja nakon desetak metara uspona pravi malu pukotinsku špilju. Tu se, uz danje svjetlo, može

vidjeti natpis "LR 1637" pisan dijelom glagoljicom (slova LR) i dijelom arapskim brojkama (1637). Brojčani dio natpisa pisan je kao glagoljicom, tj. između brojki stavljene su točke kako se glagoljicom stavljaju točke između slova koja označuju brojke. Slova LR vjerojatno su inicijali glagoljaša koji je ovo pisao, a brojka 1637 vjerojatno je godina pisanja. Svaka čast glagoljašu koji se popeo u ovu špiljicu i uklesao ovaj natpis.


Vladimir Božić, Stari natpisi u nekim hrvatskim špiljama, Senjski zbornik 33, 27-44 (2006).

S druge strane Druške se nalazi Podosojna peć koja nam nije vidljiva radi bujne vegetacije (355 m). Lokalitet je izuzetno važan jer je bio nastanjen na kraju eneolitika, ranog (1850-1700 pr.Kr.), srednjeg (1450-1300 pr.Kr.) i kasnog brončanog doba te ranog željeznog doba (11 st.)




Do Trebišća sam objašnjavao kako je stara vjera naših predaka preživjela u pjesmama, tužbalicama i ostalim žanrovima usmene predaje u istočnim, zapadnim i južnim slavenima. Predaja je kodirana radi toga što Crkva nije gledala blagonaklono na fenomen dvovjerja (formalnog preuzimanja kršćanske vjere sa natruhama poganskih rituala, nešto nalik vudu).



Nema baš puno arheoloških ostataka jer nisu gradili monumentalne hramove poput grka i rimljana u stijeni. Ali po pjesmama možemo shvatiti da su si zamišljali svijet poput stabla usred mora, na isti način nordijske mitologije. I s toga pjesma iz Šipana (pored Dubrovnika) zapravo govori o ustroju svijeta kakvog su ga vidjeli Slaveni:


"O javore, zelen bore, lijepo ti t'je ukraj vode! Iz stabra ti voda teče, iz grana čele lete, a vrhom ti biser rađa. Lopće vodu kuničica, čele kupi lisičica, biser bere djevojčica."

"O javore, zelen bore, lijepo ti t'je ukraj vode! Iz stabra ti voda teče, iz grana čele lete, a u stabru tvoga duba sjedi jato od goluba. I ostale sve grančice napunjaju drobne tice; na vrhu ti orle sjedi, a daleko očim gledi, a kad orle krilim trese, zlatne rese sve potrese."


U mojoj nekoj romatničnoj viziji (ako je Perun orao, a Veles u drugim verzijama zmija ili kuna) pčele su ljudi iako to nitko od jezikoslovaca ne potvrđuje :)

Isto tako sljedeći stihovi:

"Na ravnom polju je jabuka, pod tom jabukom je gnijezdo od runa crnog ovna; a u tom gnijezdu je zmija."

"Na ravnom polju, na sinjem moru stoji dub široka lišća. Pod tim su dubom stare ovce, ovce od prošle godine, crna vuna. Na toj vuni leži zmija zmijska."


Ako netko želi malo produbiti.




Jednom gore tu istu priču prikazuje teatar Perunika uz glazbala, glumu i recitiranje.




Ima nekoliko lokacija u zaseoku poput mosta, kapelice i potoka koji su prikladni za takvu sugestivnu priču.
















Sonja i Romina kao Mokoš i Morana.




Nives plaše na svili.




























I nakon igrokaza vrijeme je za okrijepu. Maneštra za sveždere i penne s povrćem i gljivama za vegose. Malvazija i žetica za sve. Najdraže mi je bilo čuti dojmove familizije iz Švicarske, kako su rekli it is so mystical. I što je najbolje svaki put je drugačije jer ima masu improvizacije pa ne dosadi niti meni koji sam odradio već nekoliko izleta.

Kako je partila lijepa sezona pokušat ćemo organizirati jedna izlet svaki tjedan tako da se svakako informirajte i rezervirajte kod AnnaLinee.



Oznake: Perun, Veles, slavenska mitologija, Potoška vala

Post info
02.06.2014. (15:08)
11 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

Najava ture po mitsko-povjesnoj stazi Trebišće-Perun (31.5)






Slikano sa puta Mala Učka - Poklon.



Prvi vrh s ljeva je Perun, udolina sa njegove desne strane su Petrbišća, ljetni pašnjaci sa ostacima pastirskih dvorova i gumna. U dnu je Potoška vala sa Trebišćima, gdje prolazi mitsko-povjesna staza koja počinje od rotora u Mošćeničkoj Dragi.




Mitsko-povjesna staza je kulturni sadržaj kojeg su priznala Ministarstva Kulture i Turizma RH, no to je tek samo početak. U želji nam je sa lokalnom samoupravom, privatnim sektorom i udrugama stvoriti tematski park u zaštićenoj zoni Parka Prirode "Učka".

Tematski park će se osim proučavanja i populariziranja nepravedno zapostavljene slavenske mitologije baviti raznim radionicama koje će poštovati principe održivosti u prostoru. Želja nam je da da vas upoznamo sa bogatom slavenskom sakralnom kulturom, ustrojstvom njihovog svijeta i običajima, netaknutom prirodom Potoške vale i njenih živih izvora.



Uspon od Mošćeničke Drage traje 2.30 do 3 sata (ovisno o vrsti grupe) uz stručno vođenje i poučne table. Bit će isto riječi o arheološkim lokalitetima u Podosojnoj i Druškoj peći.

Proći ćemo kroz Detane, zaseok u kojem vladaju perunike, cvijetovi božanskog gromovnika.




Stići ćemo na Trebišća u kojem su još uvijek napuštene kuće iz 2.Svjetskog rata i od kojih želimo napraviti interpretacijski centar slavenske kulture i mitologije. Tamo teče Potok i skače sa pitoresknih slapova.



Tamo će vas dočekati teatar Perunika sa žrecom Markom i naratorom Riccardom, božice Morana i Mokoš.

Nakon igrokaza koji će se odvijati na sugestivim lokacijama u selu (kapelica, slap, most, žrečevo vatrište) i obilaska lokalne zbirke koju tek imamo urediti sa multimedijom, dobit ćete obilan ručak, vino, rakije i sokove za djecu.

Nakon što budete zadovoljno podrignuli prolazimo mostom na ljetnu, osunčanu stranu Potoške vale i sa njenih, nekada vinorodnih terasa, hodamo sve do Sv.Petra gdje se nalazi istoimena najstarija crkvica u općini i koja je prilika za priču o pokrštavanju Slave/Hrvata i kraja naše poganske vjere. Nakon čega je razlaz.

Sve u svemu šetnja traje sve zajedno oko 7 do 8 sati.


Stručno vođenje, okrijepa i igrokaz su uključeni u cijenu od 70 kuna. Prijaviti se možete na stranicama turističke agencije AnnaLinea ili na fb stranicama mitsko-povjesne staze.


Polazak je u ove subote (31.5) 10.30 sati, kod rotora u Mošćeničkoj Dragi. Vidimo se mah


Oznake: Perun, Veles, slavenska mitologija, klopa na pol puta, domaća rakija, igrokaz.

Post info
27.05.2014. (17:10)
28 komentara
komentiraj
ispis
permalink
Komentari

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se