Zvone Radikalni

Prije nekoliko dana umro je Šime Đodan.
I kako to već biva, dobio je nekrolog na Dnevniku. U kojem su o njemu jako lipo pričali. Ko nije pratio zbivanja u Hrvatskoj 90-tih, rekao bi da je čovik bio neki svetac – hrvatski proljećar, politički zatvorenik, sa standardnom transformacijom u uglednog HDZovca i saborskog zastupnika 90-tih – jednom rječju, velikan hrvatske povijesti, ma uz bok Franji stoji na Olimpu hrvatskih veličnika.

Je je, stvarno su lipo o njemu pričali. Valjda po onoj „o mrtvima sve najbolje“.

Ipak, ja ga najviše pamtim po legendarnoj sintagmi koju je izbacio u kontekstu neke priče koliko je važna pamet/znanost/obrazovanje a u kojoj je (otprilike – citiram po sjećanju) rekao „kilo mozga jednu marku (DEM, op Z.R.) – mozak vrijedi dvije marke“ (očekivao sam da će Google točan citat izbaciti k'o od šale, ali začudo, bio sam neuspješan u traženju – pomoć je uvijek dobrodošla ;-).

U svakom slučaju, to je bila LEGENDARNA IZJAVA !!!!!!!!!!!!

Za antologiju hrvatske gluposti !

Jest da je to poduža antologija, ali ova definitivno spada u sam vrh. Živući (dobro, ne više) dokaz koliko pametan čovik može biti glup. Al', to je ipak bilo „drugo vrijeme“ kad je posjedovanje mozga u Hrvatskoj definitivno predstavljalo samo uteg na bilo kakvim aspiracijama za sudjelovanjem u javno-političkom životu. Doba Velikih Hrvatina i Velikih Lopova. I doba Pravih Heroja, ali oni su ionako popušili. Tako je to valjda u životu ...

I ne bi taj nekrolog Zvonu Radikalnog potaknuo na pisanje posta, ma nema šanse, da me cijela ta litanija hvale, ušminkanog i steriliziranog iznošenja povijesti nije onako pošteno „ubola u oko“ .

Jer, sjetio se Zvone Radikalni još jednog velikana hrvatske povijesti. Koji, doduše, nije djelovao politički (barem ne izravno!), ali je bio neosporna ikona moderne hrvatske (a svakako i bivše jugoslavenske !) kulture.

Ali, on u Dnevniku nije dobio riječi hvale i zahvale za svoje djelovanje. Nije dobio čak ni nekrolog. Jer kad je tog 25. listopada 1995. umro Miljenko Smoje, sve što je voditelj Dnevnika na kraju emisije rekao je bilo „Danas je u Splitu umro Miljenko Smoje“.

I to je bilo to. Odjavna špica i ćao đaci.

SRAMOTNO !!! Koliko smo samo beštima tada izrekli ćaća i ja ... I puno puta nakon toga ...

Autor scenarija za antologijske hrvatske tv-serije „Naše malo misto“ i „Velo misto“ nije „zaslužio“ više od toga. Jer, po mjerilima Tuđmanovog režima, čiji je jedan od najoštrijih i najbritkijih kritičara bio upravo Miljenko Smoje sa svojim kolumnama u Feral Tribuneu, bilo je „dovoljno“ samo obavijestiti svekoliko pučansto da je Miljenko Smoje, eto, umro.

Stvari su se odonda ipak (dosta ?) promijenile, „Velo misto“ je izvađeno iz cenzorskih bunkera i prikazano na televiziji, uostalom, sad imamo i „privatne“ televizije koje HTVu pušu za vrat, i sve je to nekako bolje ...

Ali, Zvone Radikalni dugo pamti ...

A isto tako pamtim da je nekako baš u to vrijeme na HTVu harala upravo današnja glavna urednica, Hloverka Novak-Srzić. Neustrašivi i nepokolebljivi apologeta Tuđmanove politike, i njegovog cjelokupnog lika i djela. Ko tada nije gledao emisije koje je vodila, ne može znati o čemu pričam :-)))). Pravi „režimski novinar“.

Heh, ljudi se mijenjaju !?

Ako ništa, danas barem zvuči drugačije :-). A hoće li Informativni program HTV-a pomaknuti u pravom smjeru, profesionalizirati ga i učiniti ga (koliko toliko) neovisnim od političkih utjecaja ?

Sumnjam. Ali, dok mi ne dira Šprajca, ja koliko-toliko zadovoljan ;-)

U svakom slučaju, da je Miljenko Smoje poživio još desetak godina, vjerujem da bi, bez obzira na Hloverku, danas u Dnevniku dobio nekrolog kakav zaslužuje. Što čovjeka ipak nekako čini zadovoljnim ...

A Zvone Radikalni će samo reći – počivao u miru Miljenko Smoje, i hvala ti od srca ...


UPDATE: Greška, grješka, grješka ... Potkrala se. Naime, autor izjave o "dvije marke za mozak" NIJE Šime Đodan, već Ivan Milas Veličanstveni, nadaleko poznati "čuvar državnog pečata" (toga više nema, jel'da ;-). Tješim se izrekom koju sam jednom pročitao na blogu kod Daniela Drezdnera: "Nikad od tebe bloger, ako nisi spreman da ponekad i pogriješiš". Osim toga, ovo je u stvari post o Miljenku Smoji, pa mi, nadam se, nećete previše zamjeriti.


P.S. I još jedan (zadnji !) poziv svim zainteresiranima za hrvatsko obrazovanje i pitanje školarina da se odskrolaju dva posta dolje i odgovore na anketu o modelu financiranja hrvatskih fakulteta. Još par dana će biti on-line, a onda slijedi „obrada“ rezultata. Da je admin naslovnice blog.hr-a pokazao malo više sluha i potpore :-(, mogla je biti i masovnija, ali što je tu je ...