Postek...:)

12 kolovoz 2007

Dobar dan vama svima ako vas ima. Evo da i ja napisem nekvoga posta, dugo ga nije bilo, predugo. Jucer je bil koncert na trgu, nadam se da vam je dobar bil. Nemam vam bas nekve inspiracije, skola se bliži sve brže i brže za tri tjedna smo opet u školskim klupama, :). Za kraj budem vam ostavil jednoga novoga sastavka, ocekujem bar tri komentara...hah...do citanja...
Strahovit vjetar nanosio je kišu kroz polu zatvoren prozor dnevne sobe. Gledao je kroz prozor kad je grom udario u stablo koje je bilo udaljeno od njega dvadesetak metara. Jačina je prepolovila stablo čiji su se ostaci zapalili ali su brzo bili ugašeni novim jakim naletom kiše.
Bio je prestravljen, cijeli se prekrio debelom dekom čekajući da oluja popusti. Bio je sam samcat u stanu, a baka je u prizemlju čvrsto spavala. Bio je sklon paranoji, pa mu se svake sekunde pričinjavalo da čuje nešto. Već je skoro utonuo u san kad je na televiziji počeo film kojeg je odlučio gledati. Bila je to repriza filma kojeg je već gledao mnogo puta ali nije ga se mogao zasititi. Na sreću ili žalost to je bio horor, jedan od onih gorih. Vani oluja nije jenjavala, a pošto je televizija ostala bez kabelske, jedino što mu je preostalo je bilo gledati kroz otvoren prozor grmljavinu. Gledao je kroz prozor dobrih pola sata, kad je najednom, ugledao crnu spodobu kako hoda po mokroj travi dvorišta. Od straha je umalo pao s kreveta na kojem je sjedio. Brzo je panično otrčao do ulaznih vrata te okrenuo ključ po drugi put. Nije vjerovao da će se lako smiriti pa je otišao do ladice s lijekovima i uzeo sedativ. Kad ga je prvi napadaj panike napokon prošao osjećao se dovoljno hrabrim da ponovno pogleda u dvorište, naravno tamo nije bilo ničeg. U tom trenutku grom udari u električni stup te je nestalo struje u cijeloj ulici. Ostao je prestravljen a najgore od svega je bilo što mu se učinilo da je čuo tresak na ulaznim vratima. Za nekoliko trenutaka tresak se ponovio, sada puno jači. Na brzinu je uzeo najveći nož kojeg je našao te se polagano spustio po stepenicama. Na vratima je stajala osoba sva u crnom treskajući svoj snagom po vratima. Jedan dio njega želio je pobjeći čim dalje dok je drugi svom snagom htio otvoriti vrata. Drugi dio je prevladao te je on okrenuo ključ i svom snagom otvorio vrata. Zabio je snažno nož u tu crnu spodobu, koja se s krikom srušila na hladan, vlažan mramor. Koliko je mogao vidjeti u mraku, zabio je nož spodobi točno u srce. U tom trenutku vratila se struja, kad je ugledao lice te osobe shvatio je da je to njegov otac, tata kojeg je toliko volio.

<< Arhiva >>