POVIJEST ŽUPE SLADOJEVCI

utorak , 11.11.2014.

POVIJEST ŽUPE SLADOJEVCI
Rimokatolička župa Sladojevci osnovana je 1762. g. kad je odvojena od župa Sopje.
Tada su pod župu Sladojevci pripadali:
Slatina, Kozice, Donaj i Gornja Bukovica, no matične knjige su se do 1767. g. vodile u Sopju.
Crkva je sagrađena 1806.g. zaslugom pokrovitelja kneza Schaumbarg - Lippea, a posvećena je sv. barbari, djevici i mučenici.
Crkva je jednobrodna građevina, dugačka 30 m, a široka 10 m i evidentirana je kao spomenik 2. kategorije. Visina Lađe je 10m, a zvonik je visok 35 m.
Na glavnom oltaru nalazi se slika sv. Barbare, a pokrajni oltari posvećeni su sv. Antunu Padovanskom, B.D. Mariji i žalosnoj Gospi s Isusom.
Iako ej svetac zaštitnik sela sv. Barbara, Sladojevci su najglasovitije proštenište sv. Antuna Padovanskog u cijeloj okolici.
Cijeli srednji strop crkve ispunjen je slikama sv. Antuna Padovanskog.
Glavna slika prikazuje sv. Antuna u slavi nebeskoj pred Majkom Božjom i malim isusom.
Na zemlji ljudi raznih staleža i potreba zazivaju ga, a on prima njihove molitve i preporučuje ih Isusu i Majci Božjoj. Uz slijepe i hrome tu su seljaci, obrtnici, gospođa koja moli za izgubljene stvari, suprug koji vodi nesretnu suprugu, majka koja moli za bolesno dijete i svećenik koji moli sv. Antuna za svoj narod.
Gornja slika svećenika je portret upravitelja župe koji je dao crkvu oslikati (1927. g), a Sladojevčani su u prikazanim likovima mogli prepoznati svoje suseljane. Slike u uglovima prikazuju zgode iz života sv. Antuna, a u pozadini je slika Sladojevaca gledana sa željezničke pruge.
Osim slika sv. Antuna na stropu je i slika "Posljednja večera", a nad korom "Sudnji dan".
U uglovima je slika sv. Florijana i sv. Cecilije, a ispod hora slika anđela Mihaela.
Sve slike u crkvi izveli su 1927. g. ruski emigranti Vsevold Guljević i Nikola Mališkon.
iz spomenice Župe Sladojevci vidimo da je po smrti župnika Antona Rodića, koji je tu službovao od 1869. do 1874. g. , administraturu preuzeo Alojzije Jerić do travnja te iste godine, kada je župa bila predana novoimenovanom župniku Marku Lončariću, dr. bogoslovije, dotadašnjem župniku u Špišić Bukovici i bilježniku kotara virovitičkog.
Crkva je u to vrijeme bila u vrlo lošem stanju, a krov od šindre je prokišnjavao već dugo godina i crkva je tražila potpunu obnovu. U obnovi crkve pomogao je tadašnji pokrovitelj župne crkve knez Adolf Georg Schaumburg Lippe. te godine ustrojeno je i novo groblje za Sladojevce i Gornje Meljane, na rudini Sad, koje je vlastelinstvo ustupilo crkvi.
Dr. Marko Lončarić je 1875. g. bio prvi put izabran za zastupnika u sabor Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije za Slatinski kotar.
Dr. Lončarić je 1877. g. Bio ponovno izabran u Hrvatski sabor, a na Saboru je izabran za zajednički hrvatsko-ugarski sabor u Budimpešti, gdje je bio izabran i za bilježnika za iduće razdoblje.
Pod predsjedanjem sladojevačkog župnika ustrojilo se u Slatini 1880. g. Društvo katolika slatinskih kojima je bio cilj sakupljati milodare za izgradnju crkve u slatini. I sam sladojevački župnik je među saborašima sakupio veći iznos novca. Sredstva su prispjela i iz dijacezanskog fonda, a sav novac je uložen u Slatinsku štedionicu.
U tim godinama posvećena su i nova groblja:
1877. g. U Radosavcima,
1885. g. U Gornjem Miholjcu, u Španatu -za spajinsku družinčad iz Španata, Višnjice, i Ciganke i groblje na pusti Golenić.
Novo groblje u Sladojevcima posvećeno je 1888. g. Svake godine na Spasovo išla je procesija od crkve na groblje u spomen na prvu posvetu groblja u Sladojevcima.
Crkva je izvana i iznutra uređena te iste godien, velikom pomoći vlastelinstva Schaumburg-Lippea u Slatini.
Nabavljena je ispovjedaonica i pozlaćeni su oltari sv. Antuna, sv. Marije, sv. Andrije i "prodekaonica" i nabavljena je nova slika na platnu sv. Barbare, patrona župe Sladojevci.
Iste godine ustrojena su groblja u Lukavcu i Bistrici, a sljedece godine i u Gornjem i u Donjem Kusonju.
Meljančani su 1890. g. Nabavili novi križ na groblju i posvetili ga na Spasovo.
Dr. Marko Lončarić je 1890. g. Imenovan premilostivim kanonikom magistrom na prvostolnom Kaptolu zagrebačkom.
Ustoličenje je bilo 27. lipnja iste godine u zagrebačkoj katedrali. Nakon 16 godina župnikovanja napustio je Sladojevce , a župu je preuzeo kapelan Ivan Miličević.
1890. g. Imenovan je za župnika Dragutin Dauer, dotadašnji župnik u špišić Bukovici.
On je bio župnik do 1899. g. Kad je u Sladojevcima i umro. Župnik dauer je ukinuo lukno u naravi i uveo novac. Poslije njega bio je administrator župe Vladimir Vrbanić i to je ostao do dolaska novog župnika Josipa Zbierzchowskog. Za vrijeme njegovog župnikovanja sve češće se služila misa u Slatinskom zvoniku, a u cilju poticanja želje Slatinčana za vlastitom crkvom. I to je potaknulo izgradnju crkve u Slatini, tako da se 1912. g. Slatina odvojila od sladojevačke župe i osamostalila.
Od 1954. g. I Ivanbrijeg je pripao Slatini, a 1960. g. Od Sladojevaca se odvojio i Slatinski Lipovac i pripojio Slatini.
Kapelani u sladojevcima su bili:
1874.-1875. Vinko Kurjaković
1875 – 1877. Stjepan Ninković
1877 – 1880. Mijo domitrović (postao župnik u Našicama)
1880 – 1881. Vilim urner (otišao za župnika u Gaj)
1881 – 1883. Andrija Ciprijanović (postao župnik u N. Bukovici)
1883 – 1885. Petar Agjić
1885 – 1887. stjepan Kovač (otišao za župnika u Voćin)
1888 – 1890. Josip Grubić
1890 – 1892. Ivan Miličević
1892 – 1893. Stjepan Jagarac
1893 – 1896. Andrija Posavac (poslije otišao u Rovišće)
1896. Josip Gjurišević (otišao u Bogićevac)
1896 – 1898. Josip Milković (župnik u Staroj Gradiški)
1900 – 1902. Franjo Tuli (otišao u Jasenovac)
1902 – 1905. Vladimir Kos
1905 1906. prof. Đula Barišić (otišao u Maju)
1906 – 1916. Slavko Fišter (postao župnik u Kalinovcu)
1916 – 1917. Blaž Runtak ( pozvan u vojsku)
1917 – 1919. Miroslav Vernik (bio poslije župnik u Gradacu)
1920 – 1923. Franjo Pipinić (bivši orahovački kapelan)
1923 – 1924. Tomo Carić
1925. Petar Gjipalo (upravitelj župe uz župnika)
Crkvena zvona iz Sladojevaca, Radosavaca i Bakića rekvirirana su u vrijeme 1. svjetskog rata.
Nova su crkvi nabavljena 1922. g.
U Sladojevcima veliko zvono je posvećeno sv. Barbari , a malo Majci Božjoj.
Doseljavanjem su nastala i nova sela.
Tako je i 1921. g. Osnovan i Sladojevački Lug.
Župnik Josip Zbierzchowski umirovljen je 1928. g. , a na njegovo mjesto je postavljen dotadašnji upravitelj župe Petar Gjipalo. On je ostao do 1940. g. Umro je te godine u Gracu. Nakon njega je postavljen Dragutin Jesik koji je ostao samo dvije godine, do 1942. g. Kad je bio prisiljen ostaviti Sladojevce.
Naslijedio ga je prečasni Ivan Franjetić. Tih godina često su se mjenjali sladojevački župnici.
Franjetić je ostao do 1945. g. Kad je morao pobjeći iz Sladojevaca. Župljani su skrivali njegove stvari u Sladojevcima i Bakiću.
1945. g. Došao je za župnika Poljak Ljubin tadej, ali je 1946. g. Otišao u Poljsku.
Naslijedio ga je Josip Igrec, a iste 1946. g. Je, neopravdano optužen, morao otići iz Sladojevaca.
Nekoliko mjeseci se sladojevačkom župom upravljalo iz Slatine, a na Antunovo došao je župnik Ivan Novak.
S narodom je preživio teške ratne godine, godine siromaštva, oskudice, ali i napada na crkvu.
No ipak je uspio i obnavljati crkvu i 1949. g. Je postavljen novi oltar sv. Antuna, a 1951. g. Novi oltar B. D. Marije.
Veliki oltar je 1961. g. Pozlaćen i obnovljen. Ivan Novak je ostao skoro 20 godina do 1964. g. I organizirao je proslavu 200. godišnjice župe Sladojevci.
Za novog upravitelja 1963. g. Je došao Vinko Viljevac, koji je 1983. g. Umro i sahranjen u rodnoj Brezovici kod Gradine. Župnik u Sladojecima je bio do 1975. g.
Poslije njega je došao Branko Bukvić i ostao do 1981. g.
Stjepan Hlevnjak je bio župnik u Sladojevcima od 1981. g. Do 1993. g. kada je otišao u Popovaču, a 1. rujna 1993. g. Došao je župnik Ivan Torbar, rodom iz Krašića.......

Oznake: radio sladojevci, radio župa sladojevci, župa sladojevci, zupa sladojevci, radio zupa sladojevci, sladojevci