|
FORA BLOGOVI;
Finding him self ;)
Florence
Jure
Belićka
Dee Dee
TEME O KOJIMA SAM PISALA;
POMOZITE PSIMA!!!!!
Okapi
Haski
Dingo
Quarter - konj
Australski divlji konj
Planinska zebra
Mali panda
Koala
Veliki panda
Sjeverna lisica
Bengalski tigar
MALO O MENI:
Zovem se Ivana. 91. godište sam. Idem u srednju veterinarsku školu. Volim životinje, i htjela bih pridonjeti boljem životu životinja oko nas. Problem je što sam još premlada i nemam sredstva, ali nadam se da ćemo se mi mladi ljubitelji životinja udružiti, pa makar i ovdje, na našim blogovima, nikad se nezna, možda nešto i postignemo... Prije nisam ni bila svijesna koliko mladih ljudi ovdje ima blogove o životinjama i sl. Drago mi je da nas je toliko... Odlučila sam da na svom blogu neću pisati o sebi, već o životinjama...
Nadam se da ćete mi pomoći u toj nakani, i da ćete mi dati nove ideje i teme o kojima ću pisati...
|
Životinje-moj svijet
srijeda, 31.10.2007.
Okapi - Okapia johnstoni

Osnovne značajke
Veličina
Visina do ramena: 1,5-1,7 m
Dužina: 2-2,1 m
Težina: 200-250 kg
Razmnožavanje
Spolna zrelost: ženke s 2 godine, mužjaci nešto kasnije
Vrijeme parenja: većinom svibanj - lipanj ili studeni - prosinac, a katkad i cijele godine
Trajanje bređosti: 14-15,5 mjeseci
Broj mladunaca: 1
Način života
Ponašanje: živi sam ili u manjim skupinama
Hrana: lišće, pupoljci, paprati, trave, voće, gljive
Glasanje: kašljucanje
Životni vijek: najveća zabilježena starost u zatočeništvu je 33 godine
Srodne vrste
Najbliži srodnik okapija je drugi pripadnik iste porodice, žirafa (Giraffa cameleopardis).

Okapi koji živi u nepristušačnim gustim kišnim šumama Zaira ubraja se u podporodicu šumskih žirafa. Ta iznimno plaha životinja živi vrlo povučeno i skriveno. Ova neobična životinja ponešto sliči zebri, no istodobno ima mnogo zajedničkih karakteristika sa žirafom. To su ponajprije duge noge te rogovi koje na čelu imaju samo mužjaci i nikada ih ne odbacuju.

Okapi je aktivan danju i najradije se zadržava u onim dijelovima kišne šume u kojima je prizemna vegetacija najgušća i najbujnija, gdje se kreće po dobro utabanim stazama. Katkad se pojavljuje i na velikim čistinama, posebice u blizini vode. Ne odgovaraju mu podričja prašume u kojima rastu visoka stabla s gustim krošnjama pa zbog toga nema niske vegetacije. Okapi između papaka ima mirisne žlijezde čijim izlučevinama obilježava svoje područje. Svojom mokraćom katkad obilježava i grmlje. Stoga se pretpostavlja da je opaki teritorijalna životinja. On najčešće ipak obilježava mjesta na kojima spava i odmara se.
Okapiji su uvijek na oprezu kako bi pravodobno primjetli svojeg jedinog neprijatelja - leoparda. Ako ih leopard ipak iznenadi pa ne mogu pobjeći, okapiji će se braniti udarcima svojih papaka.

O razmnožavanju okapija u slobodnoj prirodi vrlo je malo sigurnih podataka. Pretpostavlja se da se te životinje, koje cijelu godinu žive samotnjački ili u manjim skupinama, sastaju samo u vrijeme parenja. Čini se da u to doba ženke spremne za parenje počinju lučiti određeni miris kojim obilježava neko područje. Mužjak također obilježava svoje područje kako bi otjerao svoje suparnike.
Mužjak ženki udvara tako što zabacuje glavu i pokazuje joj svoj bijeli vrat. Ženka se najprije nećka, no nakon nekog vremena ipak pristaje na parenje.
Iako mladunci na svijet mogu doći cijele godine, oni se ipak najčešće rađaju u kišno doba godine kad hrane ima u izobilju.
Ženka se prije poroda povlači duboko u prašumu i ondje na svijet donoso samo jednog maludunca. On samo nekoliko sati nakon poroda već može stajati i u stojećem polođaju sisati majčino mlijeko. U to doba još nema velike sličnosti sa roditeljima. Glava mu je manja, vrat kraći, a noge duže u odnosu na tijelo. Na vratu ima kratku crnu grivu koja kasnije nestaje.
Mladunac se šest mjeseci hrani samo majčinim mlijekom, a zatim postupno počinje jesti krutu hranu. Majka ga i dalje doji još šest mjeseci, a tek se devet mjesec kasnije potpuno osamostaljuje.

Okapiji su jednako kao i žirafe čisti biljožderi. Najradije jedu mlade izboje i lisnate grančice grmlja u kišnoj šumi, a jelovnik upotpunjavaju nježnim pupoljcima i mladim lišćem. Osim toga jedu i razno voće, neke trave i paprati te gljive.
Iako okapi ne može skakati, a niti stajati na stražnjim nogama kako bi se domogao hrane na višim granama, može ispružiti svoj relativno dug i elastičan vrat, a služi se i svojim izrazito dugim jezikom, tako da može dohvatiti i grane do visine oko 3 metra.
Do životno važnoh minerala okapi najčešće dolazi lizanjem zemlje sa sadržajem sumpora i nekih drugih minerala u blizini izvora vode.

Do kraja 19. stoljeća nije se znalo za ovu životinju. Otkrio ju je 1901. godine poznati engleski istraživač Sir Harry Johnston, koji je tada bio guverner Ugande. Kad je stigao u to područje, bio je iznenađen što se pigmejci ne boje konja kao urođenici u nekim drugim krajevima. Oni su mu objasnili da u prašumi love slične životinje i dali mu komad okapijeve kože.
Zoološko društvo u Londonu ispitivalo je taj nalaz i novoj životinji dalo ime Equus johnstoni, Johnstonov konj. Kasnije se, međutim, ispostavilo da te životinje nisu ni u kakvom srodstvu s konjem pa im je dan naziv Okapia johnstoni.
Kako se okapiji u slobodnoj prirodi teško mogu promatrati, jer su zbog svojih šara i boje gotovo nevidljivi i žive vrlo povučeno u zabačenoj kišnoj šumi, moralo se do većine podataka o njihovom ponašanju doći na temelju promatranja u zoološkim vrtovima.

Jeste li znali?
- Okapi je jedna od posljednjih kopnenih životinja koje su otkrili europski istraživači.
- Ime je dobio po nazivu ˝okhapi˝ kojim su ga opisivali Pigmejci iz Konga opisivali istraživačima.
- Jezik okapija dug je 35 cm tako da njime može dosegnuti svoje oči kako bi ih očistio.
- Okapi je vrlo čista životinja i stalno se liže. Tu su njegovu naviku isoristili u zoološkim vrtovima. Da bi mu dali neki lijek, trebalo ga je samo prosuti po njegovim leđima i on bi ga odmah polizao.
- Prvi okapi u zoološki je vrt dopremljen 1918. godine, no tek su pedesetih godina prošlog stoljeća polučeni prvi uspjesi u njegovu uzgoju i razmnožavanju.
- U slobodnoj je prirodi okapi tako dobro maskiran da ga se već na udaljenosti od 25 metara uopće ne može uočiti.

|
|
|