ponedjeljak|26.01.2009.

BUNGEE JUMPING

Sport nabijen adrenalinom, a preporuča se samo najhrabrijima. No ipak, mnogi koji su probali tvrde da oni koji nisu probali bingee nisu probali život. Sezona bungeeja u hrvatskoj traje od 1. srpnja do 1. rujna, cijena jednog skoka iznosi 220 HRK. Za takav doživljaj se definitivno isplati, ali novac ovdje ne igra veliku ulogu. U ovom je sportu bitna granica izdržljivosti i ''ludosti''. Mi vam u nastavku posta donosimo kratku povijest bungee jumpinga, sve (malobrojne) opasnosti i način na koji skok utječe na ljudski organizam. Uživajte, a mi vam preporučamo da i isprobate...

Mogućnost teških ozljeda nastalih kao posljedica bungee jumpinga nije zanemariva, a lakše ozljede i poremećaji se javljaju kod gotovo 50% skakača. Provjera bungee opreme i certifikata instruktora danas je dobrovoljna i proizvoljna, te bi trebalo postati obveza. Također bi trebalo ograničiti visinu skakanja i ohrabriti korištenje zračnih jastuka.
Bungee jumping je rođen kada su 4 člana udruge Oxford University Dangerous Sports Club skočila s mosta Clifton Suspension Bridge u Bristolu 1979.

Bungee jumping je naziv za skakanje s mostova ili platformi kranova visine 50-120 metara, dok su noge osigurane elastičnim užetom. Kako ovaj sport postaje sve popularniji, potrebno je upozoriti i na moguće zdravstvene posljedice.
Kako uopće bungee jumping djeluje na organizam?
U istraživanju iz 1994. godine proučavano je 12 osoba koje su prvi put isprobale bungee jumping u svrhu provjere utjecaja akutnog fiziološkog stresa na razinu kortizola (hormon stresa) u slini, beta-endorfinske imunoreaktivnosti kao i broja leukocita u perifernoj krvi. Praćena je i frekvencija srca, krvni tlak kao i procjena ispitanika o njihovu emocionalnom stanju.

Kompjuterski je praćena povezanost između ocjene raspoloženja i prethodno navedenih bioloških markera. Kao što je i očekivano, subjektivna ocjena anksioznosti je bila povišena prije skoka i značajno snižena nakon skoka. Razina kortizola u slini bila je povećana nakon skoka, a smanjila se na normalnu razinu u tijeku jednog sata nakon skoka.

Nasuprot, razina euforije je bila značajno povišena nakon skoka i ostala je na visokoj razini tijekom slijedećih pola sata. Aktivnost beta-endorfina (prirodni tjelesni opijat) nakon skoka je porasla 200%. Nasuprot razini kortizola, koncentracija beta-endorfina nakon skoka bila je signifikantno povezana sa subjektivnom ocjenom euforije, što ukazuje na njihovu međusobnu povezanost. Povećanje broja leukocita, frekvencije srca i krvnog tlaka pokazuje kako su različiti sustavi organizma značajno pogođeni iznimnim stresom koji uzrokuje bungee jumping.
Moguće zdravstvene posljedice bungee jumpinga
- prednje iščašenje glave nadlaktične kosti
- ozljeda vratne kralježnice. Posljedica ozljede je tetraplegija - oduzetost svih udova, koja je kirurški riješena.
- istraživanje provedeno na 100 profesionalno nadziranih skakača koji su koristili uže oko članaka noge i skočili jednom s platforme ukazalo je kako su 42 skakača imala ukupno 59 manjih medicinskih pritužbi ili simptoma nakon skoka. Trenutni simptomi su bili mišićno-koštani bolovi u člancima nogu, vratu, leđima i prsima te neurološki simptomi - zbunjenost, glavobolja i zamućen vid. Zbunjenost je bila najčešći simptom, a neurološki simptomi češći od mišićno-koštanih. Sve pritužbe su prestale tjedan dana nakon skoka, osim razderotina kod jedne osobe koja je pokušala zgrabiti platformu dok je skakala.
- ozljede prsa i trbuha nisu česte, ali kad se dogode, posljedice su katastrofalne ako se odmah ne prepoznaju i ne liječe. Za razliku od sportskih ozljeda drugih dijelova tijela, ozljede prsa i trbuha (torakoabdominalne ozljede) nastaju zbog brze deceleracije ili udara visoke energije na prsa i trbuh.
- gubitak sluha
- paraliza peronealnog živca (nervus peroneus) kod profesionalnog bungee skakača - akutni zastoj venskog krvotoka glave koji se očituje kao oteklina kože, točkasto krvarenje po licu i očnim spojnicama, vrtoglavicom, zbunjenošću te u jednom slučaju prolaznim poremećajima vida. Povećanje promjera i smanjenje elastičnosti užeta uzrokuje da deceleracija, dok je glava prema dolje, dovodi do zgrušavanja u krvnim žilama i kapilarnog krvarenja.

Najčešće opisivani su poremećaji vida i cirkulacije oka
Tako je opisan orbitalni emfizem, odnosno nakupljanje zraka u području očne koštane šupljine - orbite. Nakon skoka s mosta visokog 50 m, skakač je uronio u vodu što je dovelo do povećanja tlaka zraka u nosu i paranazalnim sinusima, loma kosti lubanje (koji nije zamijećen na RTG snimci) i prodora zraka u orbitu. Bolesnik je liječen antibioticima, a nakon 5 dana nije više imao nikakvih pritužbi, a oftalmološki pregled nije pokazao nikakve smetnje.

Opisane su i promjene na mrežnici (retina) oka, u obliku krvarenja iz krvnih žila mrežnice. Oštećenja oka ponekad je tako opsežno da uzrokuje gubitak vida.
Uzroci poremećaja zdravlja nakon bungee jumpinga
Poremećaji zdravlja i ozljede kod bungee jumpinga nastaju zbog prirodnih sila, udara, tehničkih pogrešaka, nedostataka opreme te zbog ponavljanog stresa ako se radi o većem broju skakanja. Skakanje s visine od 50-120 metara te povlačenje natrag nosi sa sobom određenu količinu neizbježnog i, gotovo poželjnog, rizika.

Mogućnost teških ozljeda nastalih kao posljedica bungee jumpinga nije zanemariva, a lakše ozljede i poremećaji se javljaju kod gotovo 50% skakača. Stoga je potrebno informirati javnost o mogućim rizicima, jer osobe koje skaču obično ne doživljavaju skok kao zdravstveni rizik. Provjera bungee opreme i certifikata instruktora danas je dobrovoljna i proizvoljna, te bi trebalo postati obveza. Trebalo bi ograničiti visinu skakanja i ohrabriti korištenje zračnih jastuka.