dijagnoza: benzin u krvi...

BLING BLING, POJEDI HAMBURGER I UDEBLJAJ SE!

Gledam i ne vjerujem. Što nam rade? Koji vrag je njemu, vjerojatno se pitate. Na što ciljam? Prije svega htio bih istaknuti kako je zaštita okoliša ono što nam mora biti prioritet. Pa makar to značilo i neka određena odricanja, makar nas ponekad živciralo, jer steći bogatstvo te rastrošno živjeti pod izlikom Bit će bolje mojoj djeci! jednostavno nema smisla kada shvatite da naša djeca neće imati gdje živjeti. I nemojte me krivo shvatiti, podržavam hvalevrijedne akcije Greenpeacea, no postoji nešto oko čega se lome koplja. Čuli ste za moguće odredbe koje bi odredile gornju granicu dozvoljene količine štetnih ispušnih plinova automobila? Da, i ja sam. Riječ je o odredbi Europske komisije koja kao gornju granicu količine CO2 navodi 120 grama po kilometru (g/km). Što to znači? Znači da prosjek ispuštenog ugljikovog dioksida svih modela koje neki proizvođač proizvodi mora biti do tog broja (a ne da svaki auto mora zadovoljavati to ograničenje). To je odlično za male gradske aute koji tako ionako samo zuje gradom te ta odredba nije preteško pala nekome poput Renaulta (jer će Twingači lako nivelirati prekoračenje koje će napraviti Espaceovi), no zamislite pred kojim je iskušenjem BMW. Hoće li možda M3 s 420 konja izvući terenca X5 iz gabule? Ne vjerujem baš... Zbrojili smo 2 i 2? Samo što u ovom slučaju 2 i 2 nisu 4, već crna budućnost svim proizvođačima koji žive od modela s epitetom RS, GT, R type i tako dalje. Koji je izlaz? Ugasiti proizvodnju? Početi prodavati npr. Lamborghini Murcielago LP640 (640 konja, 500 g/km!) s 1.2 motorom od 55 konja? Ma najbolje da mu ugradimo pedale! Taj prosjek od 120 g/km nemoguće je ostvariti, a da se u razvoj ne ulupaju milijuni i milijuni, što nas pak dovodi do drastičnog poskupljenja autiju. Vjerojatno ste čuli za hibride, automobile koji kombiniraju motor s unutarnjim izgaranjem (benzinac ili dizelaš) te neki napredni pogon, npr. električni motor, ili pogon na vodik. Pa Toyota Prius već 10 godina vozi cestama! Kakve veze hibridi imaju s time? Jesu li oni rješenje? I da i ne. Jer razvoj tih tehnologija, sve te silne tvornice i postrojenja više zagađuju Zemlju no što bi auti uštedjeli. Te nas to vodi u circulus virciosus. Mogli bismo reći da je to dugoročna investicija s kratkoročnim gubitcima, no situacija je takva da nemamo mogućnosti dopustiti niti takve kratkoročne gubitke. Predugo bismo čekali da hibridi vrate uloženo. Lamborghini Murcielago LP640, hibrid Toyota Prius, Saab 9-3 s pogonom na etanol, Mini Cooper na vodik * * * * * Postoji rješenje. Vrlo jednostavno. Smršavjeti. Da. Riješiti se mase. Najjednostavnije moguće. Noćna mora svima koji žele brzinu jest masa automobila. Hvala Bogu pa je Bog stvorio umove poput Colina Chapmana (Lotusovog genijalca koji je davno, davno prije znao da sve sportsko mora biti lagano) i Gordona Murraya (drugog genijalca zaslužnog za McLaren F1 - sjetite se posta Need for Speed) koji su i dan danas uzor mnogima. Bugatti Veyron sa svojim 1000 i jednim konjem mogao je okrenuti Zemljinu rotaciju, ali su neki nećuizrećiriječdanebudemprost htjeli da bude težak dvije tone. Auti postaju sve veći, teži, a time i sporiji te okrutniji prema atmosferi. Inženjeri u auto guraju doslovno sve (još malo pa ćemo se i kupati u autu), a povećavaju masu. Iz motora izvuku par konja kako bi izjednačili gubitak izazvan debljanjem i to je to. Na nuli su. Zar je tako teško iščupati sve te drangulije poput satelitske navigacije (KOME TO TREBA?!) i auto učiniti lakšim, bržim, agilnijim, ali i štedljivijim? I nemojte mi pričati o sigurnosti, jer uvjeren sam da tristo i petnaest zračnih jastuka nije potrebno ako se samo malo promisli i izradi auto kojemu je sama konstrukcija najjača zaštita! Eh, na ovo sam čekao vjekovima. Tri slova na koje dobijem tikove. SUV. Sport Utility Vehicle. Ili, jednostavnije, terensko vozilo namijenjeno svemu osim terena. Krajnji doseg zaostale američke nacije, koji su između ostalog i jedni od najvećih zagađivača. A sporazum u Kyotu, sjetimo se, nisu potpisali. Gamad. Sramotno je samo što smo i mi koji smo inteligencijom miljama daleko od onih preko bare potpali pod njihov utjecaj. Navedite mi jednu prednost SUV-a. Prohodnost terena? Aha, posebno oni s pogonom samo na prednje kotače, kromiranim felgama i cestovnim gumama koji bi zapeli i na makadamu. Još kad mi navedu i pojam crossover, nešto kao križanac između klasa, poludim. Uzmite primjer Nissan KašKaja (Qashqai). Da razjasnimo, nije uopće loš. Ali je crossover SUV-a i kompakta. SUV je zato jer je podignut i izgledom asocira na nešto što bi moglo prijeći malo blata, kompakt zato jer su ga tako nazvali. Ti moderni terenci ni za što ne služe osim za podizanje ega. Veći su od prosječnog automobila, teži, više troše i VIŠE ZAGAĐUJU, a u gradu su (gdje ih ima najviše) okretni poput doubledeckera. Spomenimo samo da skoro ni jedan ne osjeti ništa od terena. Sjećam se Autoklubovog osvrta na jedan SUV: Pogodan za gaženje tratinčica ispred HNK-a. Priznajem, ne volim SUV-ove. Njihovu odraslu braću, prave terence više preferiram sve dok im netko ne nakalemi značku Sport. Audi Q7 V12 TDI s 500 konja jest impresivan, ali pokušava biti ono što nije. Porsche Cayenne Turbo također. Znam, osigurati takvu brzinu u nečemu što je tako golemo jest uspjeh, ali u startu nema smisla. Tužno je što je terenska prohodnost postala obilježje tek neznatnog broja terenaca, dok je šminkeraj upao u prvi plan. Lada Niva, Land Rover Defender, Mercedes G, Jeep Wrangler i ostali koji stvarno idu terenom, svaka čast što niste postali bling bling smeće! A vi krosSUVsportultra terenci - ostavite sport onima koji su zato i tu i kojima opraštamo što su debelo prekoračili 120 g/km- sportskim automobilima. Kad smo kod kupanja u autu..., Nissan Qashqai, impresivan Audi Q7 V12 TDI, vječna Lada Niva