ŽELIM ŽIVOT - blog Zaklade Ana Rukavina

Našu turneju po Jugu zasad smo završili akcijom u PU zadarskoj. Uz sunce, more i šarmantne Zadranke i Zadrane, 17. je zajednička akcija MUP – a i Zaklade bila gotova i prije nego što smo željeli, uz prikupljena 124 uzorka. Djelatnicima MUP –a pridružili su se pripadnici Javne vatrogasne postrojbe Zadar, Udruge specijalaca Domovinskog rata „Poskoci“ – Zadar, Udruge Prvi hrvatski redarstvenik Zadarske županije, županijske HVIDRE, djelatnici Državne uprave za zaštitu i spašavanje (DUZS) Područnog ureda Zadar, predstavnici brojnih medija i građani.

Hvala svima koji su se odazvali ne želeći se oglušiti na potrebe svojih bližnjih!

Još je davnih dana gospodin Adrijano Friganović, predsjednik Hrvatskog društva medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije, pozvao Zakladu i pokrenuo pripreme za realizaciju akcije prikupljanja uzoraka za Registar, u sklopu Međunarodnog kongresa kojeg je organizator Društvo, a kojem je na taj način želio dati i humanitarni karakter. Sjajno organiziranoj akciji u hotelskom naselju Solaris u Šibeniku, priključena je i akcija MUP – a za PU šibensko – kninsku, pa je ovom prilikom prikupljeno novih 96 uzoraka. Akciji su se priključili djelatnici gradskog i županijskog poglavarstva, pripadnici DVD Tisno, brojni zaposlenici hotela Ivan, predstavnici medija i naravno brojne sestre koje su sudjelovale na Kongresu, ali i našle vremena da pomognu našoj Dijani oko vađenja krvi.

Hvala svim dragim ljudima koji su se priključili Registru!

Triptih akcija s Hrvatskim autocestama d.o.o. završen je u Đakovu, sjajnom akcijom na kojoj je prikupljeno 26 uzoraka. Još jednom zahvaljujemo Hrvatskim autocestama d.o.o. na humanoj odluci da doniraju sredstva za tipizaciju u visini potrebnih sredstava za tipiziranje onog broja uzoraka koji su prikupljeni na ove tri akcije.
Hvala svim dragim ljudima koji su se odazvali!

Druga akcija s Hrvatskim autocestama d.o.o. održana je pored tunela Mala Kapela. Naša ekipa je imala zadovoljstvo „pregaziti“ tunel s gornje strane i doći na njegovu suprotnu. Tako smo prikupili 16 novih uzoraka za tipizaciju. Sigurno bi ih bilo i više, ali umorni dečki iz noćne smjene koji su čistili tunel nisu mogli dočekati naš dolazak, pa njihov odlazak na spavanje u potpunosti podržavamo.
Hvala svim dragim ljudima koji su se odazvali i došli sa svojih radnih mjesta iz bliže i malo dalje okolice kako bi darivanjem uzoraka postali dijelom našeg Registra darivatelja!

U ugodnom ambijentu prostora ustanove „Zlatne ruke“, pod prekrasnim cvjetnim trijemom gdje nas je dočekala srdačna ekipa ustanove predvođena gđom. Vesnom Plavšić, uz brdo kolača, sokova, originalnu istarsku muziku kojom je akciju pratio sastav Magnolija, uz mnoge novinare i dosta kiše, akciji se priključio 51 novi darivatelj. Zahvaljujemo gđi. Plavšić, Irini, ali jednako tako i svim ostalim ljubaznim i susretljivim curama koje su i svojom pomažući našoj Dijani pri uzimanju uzoraka i svojom neposrednošću i toplinom ovu akciju učinile nezaboravnom.
Hvala svim dragim ljudima koji su, dajući uzorak u želji da pomognu bližnjem u nevolji, tim činom sigurno takli dio onog božanskog u sebi!

U ime Zaklade Ana Rukavina ponovno apeliramo da se mail za krvnu grupu AB+ i pomoć oboljelom Tomislavu Miletiću Poruka za pomoć koju su poslali Tomislavovi prijatelji, a u koju se uključila i Zaklada bila je aktualna prije par mjeseci.
Od srca zahvaljujemo svima koji su nam se velikodušno javili u želji da pomognu oboljelom Tomislavu.

Sjajno uigrana ekipa „Mladi za Marof“ organizirala je odličnu akciju održanu jedinog kišnog dana od zadnjih pet najavljivanih televizijskom prognozom vremena. Ipak, ekipa se nije dala smesti, pa je uz dobro raspoloženje u čas posla prikupljeno 69 uzoraka za tipizaciju. Od srca zahvaljujemo na volontiranju sestrama i bratu koji su vadili krv našim potencijalnim darivateljima!

Hvala svim dragim ljudima koji su se odazvali!

Akciju prikupljanja uzoraka u poduzeću Hrvatske autoceste d.o.o. popratila je odluka Upave tvrtke da uplati iznos potreban za tipizaciju za svakog od svojih zaposlenika. Zahvaljujemo im od sveg srca na razumijevanju, humanosti i podršci u radu Zaklade koju su ovako nesebično iskazali!
Dogovoreno je da akcija bude održana na tri lokacije, kako bi na taj način obuhvatili što veći broj zaposlenih raštrkanih po Hrvatskoj. Na prvoj od tri akcije, održanoj u Zagrebu, prikupljeno je 33 nova uzorka.
Hvala svima koji su se odazvali!

Na 15 zajedničkoj akciji MUP – a i Zaklade održanoj u Bjelovaru prikupljeno je novih 197 uzoraka.
Djelatnicima PU bjelovarsko-bilogorske pridružili su se pripadnici Vatrogasne zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije, Udruge specijalne policije "OMEGA", Udruge hrvatske policije branitelja Daruvara 91, Kluba policijskih ratnih veterana „Tihomir Vrdoljak“ Bjelovar, Udruge dragovoljaca i veterana iz Domovinskog rata Bjelovarsko-bilogorske županije, Udruge liječenih hrvatskih branitelja od PTSP-a, pripadnici Topničko raketne pukovnije Bjelovar i Topničke bojne Gardijske oklopno-mehanizirane brigade te djelatnici Uprave za obranu Bjelovar i djelatnici Županije bjelovarsko-bilogorske i mnogi građani.

Hvala svim dragim ljudima koji su ovom humanom gestom povećali nade oboljlih!

Nakon stanke zbog ispitnih rokova i izbora na Sveučilištu nastavljena je dogovorena suradnja sa Studentskim zborom akcijom na Medicinskom fakultetu. Priznajemo da smo bili više nego zadovoljni znanjem i informiranošću studenata, kao i njihovim interesom za rad Zaklade i način tipiziranja.
Registru se priključilo 79 novih studenata, na čemu im, u ime oboljelih, najsrdačnije zahvaljujemo!

Danas je u Požegi, u prostorijama PU požeško – slavonske, održana 14. zajednička humanitarna akcija Ministarstva unutarnjih poslova i Zaklade s ciljem proširenja Registra. Akciji se odazvala 171 osoba, a djelatnicima PU pridružili su se pripadnici Vatrogasne zajednice županije Požeško – slavonske, Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata „Trenk“, Udruge Prvi hrvatski redarstvenik Požeško – slavonske županije te pripadnici udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Požeško – slavonske županije.
Naravno, akciji su se priključili i građani i mediji na čemu im zahvaljujemo.

Hvala svim dragim ljudima na humanosti i želji da pomognu!

Hrvatska akademska udruga Split - Čovjek nadasve dodijelila je nagradu za "Osobu dijaloga - osobu godine 2007" Zakladi Ana Rukavina.

HAU Split ovo priznanje dodjeljuje od 1995. godine želeći promovirati duh tolerancije i ideju slobodnog i ravnopravnog dijaloga, kao bitne pretpostavke izgradnje građanskog društva u Hrvatskoj. Do sada su to priznanje između ostalih dobili Ivan Supek, Ševko Omerbašić, XIV Dalaj Lama, sestra Elvira.

Po prvi put od ustoličenja ove nagrade ona će pripasti pravnoj osobi - Zakladi Ana Rukavina.



U ime Zaklade Ana Rukavina i u ime svih potencijalnih darivatelja koštane srži i matičnih stanica, od srca se zahvaljujemo "HAU Split - Čovjek nadasve" na dodjeli ovog vrijednog priznanja.

Piše: doc. Mirando Mrsić,
dr. med. specijalist internist, hematolog, Zavod za hematologiju Klinika za unutrašnje bolesti, KBC Zagreb

Leukemija je maligna bolest koštane srži i limfnih čvorova. Riječ leukemia na grčkom znači bijela krv. U Hrvatskom narodu uobičajen je opis leukemije kao bolesti u kojoj se krv pretvara u vodu. U većini slučajeva maligna pretvorba događa se u bijelim krvnim stanicama, premda se može dogoditi i u drugim stanicama koje sudjeluju u stvaranju krvi. Bijele krvne stanice, leukociti, sudjeluju u obrani organizma od mogućih infektivnih i drugih patogenih organizama. Stvaranje i razaranje stanica koštane srži strogo je kontroliran proces u kojem sudjeluje više mehanizama od kojih neki ni do danas nisu poznati.

U leukemiji dolazi do poremećaja mehanizama regulacije, što se očituje prekomjernim rastom i bujanjem bijelih krvnih stanica i njihovih stanica prethodnica. Maligne bijele krvne stanice ne izgledaju normalno niti izvršavaju svoju normalnu funkciju. Zbog nekontroliranog bujanja malignih stanica dolazi do potiskivanja normalnih stanica u koštanoj srži, što posljedično uzrokuje njihovu manju proizvodnju te nedostatak u perifernoj krvi. Nedostatak normalnih stanica krvi uzrokuje nastanak simptoma koji nisu karakteristični samo za leukemiju. U bolesnika s leukemijom najčešće se opažaju simptomi navedeni u Tablici 1.

Tablica 1. Najčešći simptomi u bolesnika s leukemijom:

* zimica, temperatura ili tresavica
* slabost i nemoć
* učestale infekcije
* gubitak teka i težine
* spontana pojava sitnih crvenih točkica po tijelu veličine glave pribadače (petehije)
* spontana pojava modrica po tijelu
* bljedilo kože i sluznica
* brzo umaranje pri naporu
* bezbolno povećanje limfnih čvorova
* povećanje slezene i/ili jetre
* noćno znojenje
* bolovi u kostima.

Većina simptoma ovisi o broju malignih stanica leukemije te gdje se primarno nalaze. Leukemija se pojavljuje u svakoj životnoj dobi, praktički od rođenja pa do smrti.
Klasifikacija leukemija

Leukemije se primarno dijele u dvije velike grupe. Jedna grupa su akutne leukemije, a druga kronične. Svaka od tih grupa dijeli se u dva tipa. Ovisno o vrsti stanica koštane srži koje su zahvaćene malignom pretvorbom leukemije se dijale na limfocitne i mijelocitne.

Akutna i kronična limfocitna leukemija događa se u limfocitima krvi i koštane srži te u stanicama limfnih čvorova. Ta bolest karakterizirana je povećanjem onih organa koji sudjeluju u radu imunološkog sustava čija su glavna komponenta limfociti. U bolesnika s akutnom ili kroničnom leukemijom može doći do povećanja limfnih čvorova, slezene ili tonzila.

Akutna i kronična mijelocitna leukemija zahvaća stanice koje tvore granulocite, stanice koje brane naš organizam od bakterija, gljivica ili drugih infektivnih čimbenika. U tih bolesnika u pravilu nema povećanja limfnih čvorova ili tonzila. U bolesnika s kroničnom mijelocitnom leukemijom karakterističan je znak povećanje slezene koje je u nekim slučajevima prvi znak bolesti i dovodi bolesnika k liječniku.


Slika 1.
Koštana srž (MGG, 1:1000): akutna limfocitna leukemija, ALL-L1


Slika 2.
Koštana srž (MGG, 1:1000): akutna mijelocitna leukemija, AML-M2


Slika 3.
Periferna krv (MGG, 1:1000): izrazito povećan broj leukocita (granulocita) u perifernoj krvi bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom


Slika 4.
Periferna krv (MGG, 1:1000): brojni zreli limfociti u bolesnika s kroničnom limfocitnom leukemijom

Uzrok

Uzrok leukemija je nepoznat, ali je uvijek povezan s oštećenjem deoksiribonukleinske kiseline (DNK). Ta oštećenja mogu biti nevidljiva na razini gena ili uzrokovana promjenama u cijelom kromosomu ili u njegovu dijelu. Za sada se zna da je maligna pretvorba uzrokovana aktivacijom gena koji djeluju promotorski na dijeljenje, tzv. onkogeni, ili ukidanjem djelovanja gena koji smanjuju snagu dijeljenja, tzv. supresorski geni. Pogreška u radu jednog ili oba gena dovodi do nekontroliranog rasta stanica u koštanoj srži. Još uvijek nije poznato što uzrokuje promjene u DNK, ali je poznato da primjena citostatika ili nekih kemikalija može uzrokovati razvoj leukemije.
Rizični čimbenici

Rizik nastanka leukemije raste s dobi, osim u akutne limfocitne leukemije gdje se bilježi najveća učestalost u dječjoj dobi. Drugi rizični čimbenici su: primjena kemoterapije, izlaganje određenim kemikalijama ili zračenju, razvoj oštećenja koštane srži - mijelodisplazija (raniji naziv preleukemija), neke genetske bolesti kao što je npr. Downov sindrom.
Dijagnostičke procedure

Dijagnoza leukemije postavlja se na temelju pregleda razmaza periferne krvi, nalaza punkcije koštane srži, imunofenotipizacije stanica periferne krvi i/ili koštane srži te citogenetskog nalaza.

Koštana srž punktira se nakon lokalne anestezije kože u području sternuma ili zdjelice. U nekim slučajevima uz punkciju koštane srži potrebno je učiniti i biopsiju kosti. Osim tih specifičnih pretraga potrebno je učiniti rutinski pregled biokemijskih nalaza, EKG-a te Rtg srca i pluća. U slučaju povišene temperature bolesnicama se uzimaju hemokulture čime se utvrđuje je li došlo do prodora bakterija ili gljivica u krv. U bolesnika s akutnom limfocitnom leukemijom rutinski se radi lumbalna punkcija radi utvrđivanja prisutnosti malignih stanica leukemije u središnjem živčanom sustavu. Kako citostatici ne prodiru kroz krvno-moždanu membranu, u bolesnika s akutnom limfocitnom leukemijom profilaktički se primjenjuju citostatici izravno u likvorski prostor.
Podjela leukemija

Akutne leukemije dijele se u podtipove.

Na tablici 2 i 3 prikazani su tipovi akutne mijelocitne i akutne limfocitne leukemije prema važećoj klasifikaciji.

Tablica 2. Podjela AML-a

* AML s povratnim citogenetskim translokacijama
o AML s t(8;21)(q22;q22) AML1(CBF-alfa)/ETO
o Akutna promijelocitna leukemija (AML s t(15;17)(q22;q11-12) i varijantama, PML/RAR-alfa)
o AML s eozinofilijom u koštanoj srži (inv(16)(p13;q22) ili t(16;16) (p13;q11), CBF-beta/MYH11X)
o AML s 11q23(MLL) promjenom
* AML sa znacima mijelodisplazije
o AML iz prethodne mijelodisplazije
o AML bez prethodne mijelodisplazije
* AML i MDS - sekundarne nakon terapije
o Nakon alkilirajućih tvari
o Nakon epipodofilotoksina (neke ALL)
o Ostale AML
* AML koje nisu drugdje uvrštene
o AML minimalno diferencirana (AML-M0)
o AML bez sazrijevanja (AML-M1)
o AML sa sazrijevanjem (AML-M2)
o Akutna mijelomonocitna leukemija (AML-M4)
o Akutna monocitna leukemija (AML-M5)
o Akutna eritroidna leukemija (AML-M6)
o Akutna megakariocitna leukemija (AML-M7)
o Akutna bazofilna leukemija
o Akutna panmijeloza s mijelofibrozom
* Akutne bifenotipske leukemije


Tablica 3. Podjela ALL-a

* Prekursorske B-stanične ALL-e
* (citogenetske podskupine)
o t(9;22)(q34;q11); BCR/ABL
o t(v;11q23); preustroj MLL
o t(1;19)(q23;p13); E2A/PBX1
o t(12;21)(p12;q22); ETV/CBF-alpha
* Prekursorske T-stanične ALL-e
* Akutna leukemija Burkittovih stanica

Liječenje

Liječenje akutne leukemije dijeli se u tri faze. U prvoj fazi, tzv. indukcijskoj ili uvodnoj primjenjuje se više vrsta citostatika radi zalječenja. Kako se primjenjuju visoke doze citostatika, padaju obrambeni mehanizmi te otiču sluznice, posebice usta i probavnog trakta.

Padom broja leukocita nastaje faza neutropenije u kojoj je bolesnik izložen infekcijama iz okoline, a posebice s kože i iz vlastitog probavnog trakta. Infekcije u tih bolesnika vrlo su rizične i ako se odmah ne započne s antibiotskom terapijom mogu biti smrtonosne u roku od 24 sata. Faza neutropenije traje različito od bolesnika do bolesnika, odnosno prosječno oko 2 - 3 tjedna. U toj fazi bolesnik je osim rizika od infekcija izložen riziku nekontroliranog krvarenja zbog nedostatka krvnih pločica (trombocita) i/ili poremećaja zgrušavanja krvi. Stoga bolesnici u toj fazi osim pojačane njege i skrbi imaju povećane potrebe za transfuzijama krvi i krvnih derivata.

Nakon faze neutropenije dolazi faza oporavka kada se oporavlja koštana srž. U oko 60 - 70% bolesnika oporavi se zdrava koštana srž te se postigne stanje koje nazivamo remisija. To je stanje u kojem se normalizira nalaz krvne slike, a u koštanoj srži ima manje od 5% blasta, tj. malignih leukemijskih stanica. Ako se bolesnik dalje ne liječi, bolest bi se zakratko ponovila te je potrebno nastaviti liječenje. Indukcijska ili uvodna terapija traje oko mjesec dana. U bolesnika u kojih se postigla kompletna remisija nastavlja se liječenje tzv. konsolidacijskom ili potvrdnom terapijom. U bolesnika u kojih se ne postigne remisija bolesti liječenje se odmah nastavlja tzv. salvage ili "spasonosnom" terapijom. Nažalost uspjeh liječenja u ovom drugom pokušaju nije tako dobar te samo 20 - 30% bolesnika ipak postigne remisiju bolesti.

Nakon uvodne ili indukcijske terapije liječenje se nastavlja konsolidacijskom terapijom s istim ili različitim citostaticima, odnosno dozama kao i u početnoj terapiji.

U bolesnika mlađih od 45 godina prije početka konsolidacijske terapije uzme se krv radi HLA tipizacije da se utvrdi ima li bolesnik davatelja koštane srži unutar obitelji. Ako se ne utvrdi davatelj unutar obitelji, nastavlja se liječenje vlastitom transplantacijom koštane srži. Stanice za vlastitu transplantaciju prikupljanju se u fazi izlaska iz neutropenije tijekom konsolidacijskog liječenja.

Transplantacija koštane srži ili hematopoetskih matičnih stanica treći je dio liječenja bolesnika s akutnim leukemijama. Ako bolesnik ima HLA (engl. Human leukocyte antigen ili veliki sustav gena tkivne snošljivosti) identične antigene s bratom ili sestrom, liječenje se nastavlja tzv. srodnom transplantacijom. Kad se ne nađe HLA identičan srodnik, liječenje se nastavlja transplantacijom vlastite koštane srži. U bolesnika mlađih od 35 godina za koje se utvrdi da imaju velik rizik od povrata bolesti, a nemaju HLA identičnog srodnika unutar obitelji, pokreće se postupak za pronalaženje tzv. nesrodnoga podudarnog donora.

Uspjeh liječenja akutnih leukemija u odraslih primjenom transplantacije koštane srži danas iznosi oko 50%.
Liječenje kroničnih leukemija

Kronične leukemije, kao što sam naziv kaže, sporog su tijeka i ne zahtijevaju tako agresivno liječenje kao u bolesnika s akutnim leukemijama. Kronična mijeloična leukemija danas se uspješno kontrolira primjenom imatiniba tako da se već sada govori o eri prije i nakon imatiniba. U onih bolesnika u kojih se ne uspije kontrolirati bolest liječenje se nastavlja transplantacijom koštane srži od brata ili sestre ako imaju podudarnog srodnika unutar obitelji. U bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom mlađih od 35 godina koji ne reagiraju na imatinib, a nemaju HLA identičnog srodnika unutar obitelji pokreće se postupak za pronalazak HLA identičnoga nesrodnog donora. U bolesnika s kroničnom leukemijom transplantacija vlastitih stanica koštane srži nije terapija izbora.

Kronična limfocitna leukemija je mahom bolest starije životne dobi i obično je sporog tijeka. Danas se liječi različitim lijekovima, ali je još uvijek lijek izbora klorambucil kojim se postiže dobra kontrola bolesti. U mlađih bolesnika u kojih se registrira nestabilnost ili pogoršanje osnovne bolesti u obzir dolazi transplantacija koštane srži od brata ili sestre.
Drugi oblici liječenja

U bolesnika s akutnom promijelocitnom leukemijom M3 lijek izbora u uvodnoj terapiji je kombinacija citostatika idarubicina i all-transretinoične kiseline. U tih bolesnika nakon primjene citostatika dolazi do otpuštanja tzv. prokoagulantnih tvari u krv što uzrokuje velika i nekontrolirana krvarenja. Prije ere all-transretinoične kiseline oko 50% bolesnika umiralo je u uvodnoj terapiji zbog krvarenja i to najčešće u središnji živčani sustav. Primjenom all-transretinoične kiseline sprečava se krvarenje u ranoj fazi liječenja. U tih bolesnika s AML-M3 liječenje se temelji samo na primjeni kombinacije citostatika i u većine nije potrebna transplantacija koštane srži bilo srodna ili vlastita.

U posljednje vrijeme veliki napredak postignut je na području tzv. pametnih lijekova. U bolesnika s akutnom mijelocitnom leukemijom počelo se primjenjivati monoklonsko protutijelo upereno protiv leukemijskih stanica. U kliničkoj praksi za sada se primjenjuje gemtuzumab ozogamicim. Rezultati tog načina liječenja su ohrabrujući, ali je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdila stvarna učinkovitost liječenja.

U travnju će se održati akcije upisa dobrovoljnih darivatelja u Registar i uzimanje uzorka krvi za tipizaciju, prema slijedećem rasporedu:

07.04. - Zagreb, Medicinski fakultet - Šalata od 10,00 - 13,00 sati
09.04. - Bjelovar, V.Paljetka bb - PU Bjelovarsko-bilogorska od 10,00-13,00 sati
10.04. - Zagreb, Širolina 4 - "Hrvatske autoceste" od 10,00-13,00 sati
12.04. - Novi Marof - Vijećnica od 09,00 - 12,00 sati
15.04. - Pula - Medulin, Fojbon 5 od 11,00 - 14,00 sati
22.04. - Šibenik - Hotel Solaris od 11,00 - 15,00 sati
23.04. - Zadar - PU zadarska od 10,00 - 13,00 sati

Svi zainteresirani mogu se priključiti jednoj od navedenih akcija i postati potencijalni donator koštane srži i matičnih stanica.