ZELENA LISTA - Zeleni za Zagreb by Darko Stošić
14.10.2008., utorak
Virtualne vrijednosti-dijamanti ili staklene perle...
|
Pokušavam naći vremena da ponešto napišem o ekonomskoj krizi koja drma financijskim tržištima i naravno moj prijatelj Zoran Oštrić na blogu ima sve ono što mi se motalo po glavi...On je prenio tekst autora Lucijus Horvata koji, ne da je odličan, nego upravo pogađa tamo gdje treba.Stoga jednostavno: copy- paste jer to se mora pročitati. Usput, ministar Šuker je jučer stvarno razveselio sve u srednjem staležu izjavom da je osigurao štednju od 50.000 eureka.Mi iz nižeg staleža očekujemo da se smanji kamatna stopa po zaduženju na tekućem računu kako bi bili sigurni da nas banke neće oderati u ovoj krizi. No evo teksta : Krajem 2005. direktor tokijske burze podnio je ostavku zbog kaosa koji je na Burzi nastao, donoseći 300 milijuna dolara štete, nakon jednog krivog poteza jednog prsta. Neki je broker, naime, nešto malko pobrkao, pa je gomilu dionica prodao po cijeni od jedan jen po dionici, umjesto 650 jena. Pa je došlo do lančane reakcije, kaosa i raspada burze, što je nanijelo štetu japanskoj privredi, pa i šire. Takvi se potresi zbog nečije greške svako malo događaju (iako je ovaj bio veći od drugih). A onda i potresi koji nastaju bez ikakve greške, ali i bez namjere. Nakon ekonomskog sloma ranije hvaljenih «azijskih tigrova» 1997. g, slavni ekonomist Jeffry Sachs pokazao je kako je liberalizacija financijskog tržišta dovela do ultranestabilnosti, koja stvorila mogućnost za krah, iako za to nije bilo realnog razloga. Južna Koreja, Filipini, Tajland, Malezija i Indonezija bilježile su visoke stope rasta. Na zahtjev Međunarodnog monetarnog fonda liberalizirana su financijska tržišta i tijekom 1996. svjetski financijski mešetari uložili su u ovih pet zemalja 92 milijarde dolara. "Balon" je puknuo samo godinu dana kasnije: čim su se pojavile prve sumnje u trajno održavanje visokih profita, iako su stope rasta BDP i dalje bile visoke, došlo je do paničnog bijega kapitala. Kad govorimo o "financijskim tržištima", govorimo o trgovini iluzija; u okupljanju fanova Zvjezdanih staza ima više realnosti. Jer, što je novac, s kojim se trguje? On ne postoji u stvarnosti, ne postoji "ekstencionalno", nego samo u ljudskoj prebujnoj mašti, "intencionalno". Razmislite malo: sjednete na terasu kafića i naručite pivo, i konobar vam ga donese, i pristaje u zamjenu primiti komadić papira koji nema nikakvu upotrebnu svrhu ni korisnost. Kako čudna ideja! Novac je Bog, financije su teologija (a ne recimo, kao "realna ekonomija", koja se bavi stvarnim svijetom, demonologija): funkcioniranje novca ovisi isključivo o vjeri tog konobara da će u zamjenu za komadić papira i on, kasnije, moći dobiti njemu korisne stvari i usluge Ono što funkcionira kao novac ne mora imati nikakvu "stvarnu podlogu" u zlatu, uglačanim školjkama, sušenoj ribi ili bilo čemu drugom upotrebljivom: Ono što novac čini novcem je »vjera u njegovu opću prihvatljivost«, piše američki ekonomist E. V. Bowden u vrlo popularnom udžbeniku Principles of Economics. Novac funkcionira, dok ta kolektivna iluzija funkcionira. Tko jednom u tako bizarnu ideju povjeruje, ne bi trebao imati problema s apstrakcijama teologije, metafizike, matematike ili prava. Lako je razumjeti osnovni mehanizam financijskih tržišta. Bolje od svih udžbenika, podučit će vas jedna scena iz filma Mary Poppins. Za posjete uglednoj banci, dječaku uzmu novčić i on zagalami "vratite mi moj novac!". Neka uplašena starica čuje ga, zaključi da je banka prestala isplaćivati novac i zagalami da odmah želi povući svoj ulog; panična vijest se proširi, svi navale na šaltere da podignu sav svoj novac. Banka naravno nema toliko gotovine na zalihi, mora prestati isplaćivati, proširi se vijest da je banka u nevolji, i ona se stvarno nađe u opasnosti od stečaja. |
- 16:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
ANKETE
 |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||