|
Banneri za vaše blogove.
Za one koji ne znaju kako, u polju ispod bannera kliknite desnim mišem pa označite sve u tom polju, kliknite copy i na vašem blogu gdje bi stavili moj banner kliknite paste. Hvala svima koji se odluče staviti. Javite mi se kako bi ja vas mogao staviti na popis za posjete drugih blogova:
brncic@gmail.com
|
Šetnja Gundulićevom
Serbus/servus (kak je kome draže)
U ovom postu vas vodim kroz još jednu šetnju gradom - kroz Gundulićevu. Ima tu dosta zanimljivih povijesnih zanimljivosti a siguran sam a ima ljudi koji često tuda prolaze a da ne znaju kraj čega prolaze, kakve zanimljivosti skriva ova ulica.
Vjerujem da svi znate di je i da netrebam pojašnjavat njenu poziciju.
Gundulićeva počinje od Ilice pa bum tak i aj krenul.
(Gundulićeva iz Ilice, Ivan Brnčić 2012.)
Gundulićeva ulica je ime dobila 1864.g po pjesniku Ivanu Gunduliću (1589. - 1638.), autoru književnih djela "Osman","Suze sina razmetnutog", "Dubravka" ... Na uglu sa Varšavskom stoji spomen ploča Gunduliću sa stihovima iz "Dubravke"
(Spomen ploča, Ivan Brnčić 2015.)
Na samom početku ulice 20. siječnja 1877. je Ivo Stožir postavio i upalio prvu električnu lampu u Zagrebu. Na uglu Ilice i Gundulićeve stoji stara električna lampa sa spomen pločom na događaj dobivanja električne rasvjete u gradu.
(Spomen na prvu električnu svjetiljku - Ilica/Gundulićeva, Ivan Brnčić 2012.)
Zgrada u kojoj se nalazi već duže vrijeme zatvorena legendarna zagrebačka kavana je izgrađena 1907.g za Hrvatsko - Slavonsku zemaljsku banku a gradili su je poznati arhitektonski dvojac Honigsberg i Deutsch (Učiteski dom, Starčevićev dom (danas je tu KGZ), atelje i kuća Vlahe Bukovca, hotel Palace...). Prije nego je izgrađena zgrada, tu je bila radiona i trgovina poznatog zagrepčanina Ferdinanda Budickog, prvog zagrebačkog vlasnika automobila. Još jedna zanimljivost vezana za ovu zgradu - zbog njene izgradnje su se sušile kuće na broju Ilica 25 i 27 a izgradnjom banke ostao je samo broj 25 dok broja 27 na Ilici nema.
Dva broja dalje, nalazi se zgrada Glazbenog zavoda osnovanog 1827.g te je najstarija glazbena institucije u Hrvatskoj. Zgrada zavoda je izgađena 1876.g a gradio ju je dvojac janko Nikola grahor i Franjo Klain (HAZU, Sinagoga u Praškoj, crkva sv. Preobraženja, palača Prve hrvatske štedionice na Trgu(nekad je tu bio displej za temperaturu i vrijeme)...)
(Glazbeni zavod, zagreb.hr)
Na broju 25 je živjela obitelj Baković. Najpoznatija imena nama su sestre Rajka i Zdenka koje su mučene kako bi odale gdje skrivaju židove. Zdenka je podlegla ozljedama od mučenja dok se Rajka bacila s 4 kata u Zvonimirovoj ulici.
(biste sestara Baković u Prolazu sestara Baković kraj kina Europa, Ivan Brmčić 2011.)
Došli smo prvog zagrebačkog nebodera zapravo kuće Radovan uglu sa Masarykovom - poznatog kao Lowyev neboder/kuća. Neboder je napravio arhitekt Slavko Lowy. Za izgradnju zgrade nije tražio novac već stan na zadnjem devetom katu. Danas ova zgrada ne spada pod neboder je su prema novim pravilima neboderi iznad deset katova pa j ova zgrada postala najviša kuća u gradu. zanimljivo je to da se izgradila za svega 75 dana.
(stan u kojem je nekad živio arhitekt Lowy, danas tu živi njegov nećak, Ivan Brnčić 2012.)
Pivnica Blato (Tip-Top) je posebna jer su tu zalazili mnogi umjetnici a omiljeno mjesto Tina Ujevića
(Tin Ujević na vratima Blata (Tip-Topa))
Sljedeća zanimljivost ove ulice je kuća Kalina (1904. )na uglu sa Masarykovom. Prepoznatljiva zgrada po keramičkim pločicama umjesto fasade. Vlasnik kuće je bio keramičar Kalina te je za reklamu svog proizvoda zgradu "obuko" u pločice. Ima li netko da ju nije vidio? :)
Ispod prozora na strani Gundulićeve stoji jedna spomen ploča koja kaže da je tu 26.9.1911. umro Andrija Fijan , velikan hrvatskog kazališta i jedan od najboljih interpretatora Shakespearea a vrlo često je glumio sa Marijom Ruzickom Strozzi
(Spomen ploča andrij Fijanu, Ivan Brnčić 2015.)
Od 1956.g u Gundulićevoj 26 djeluje najstariji obrt u Zagrebu (iako je otvoren u Osijeku još 1862.g), a vjerojatno i u Hrvatskoj - kartonaža Hudetz (pisal sam o njima OVDE).(zgrada gdje djeluje kartonaža Hudetz iz 1862.g, Ivan Brnčić 2014.)
U zgradi do je živio, radio i umro Dragutin Domjanić (pjesme Popevke sam slagal, Fala...). Zgrada se trenutno obnavlja
(spomen ploča Domjaniću, wikipedija)
Prek puta se nalazi Evangelička crkva(1882), djelo drugog najvećeg graditelja u povijeti Zagreba - Hermana Bollea (Katedrla, Mirogoj...).
(Usporednica Ivan Brnčić)
Nasuprot crkve se nalazi zgrada Hrvatske ElektroPrivrede (HEP) koja je tu od 1934.g. Na mjestu prije HEPa je od 1862. radila plinara pa sve do 1911.kada je preseljena na dašanju lokaciju u Radničkoj. Arhitekt je Juraj Denzler (crkva Sv. Antuna na Sv. Duhu, kapelica Majke Božje Sljemenske, Školu narodnog zdravlja ˝Andrija Štampar"...)
(HEP, Ivan Brnčić 2015)
(HEP, Ivan Brnčić 2015)
Na broju 48 je živio, radio i umro Gustav Krklec (rođen 23. 6.1899. pa mu je danas obljetnica rođenja)
(Ivan Brnčić 2015)
na broju 57 je počeo delati Imunološki - tada nazvan Cjepilišni zavod iz 1893.g arh Kuno Waidman(Bolnica za duševne bolesti Stenjevec-poznata kao Bolnica Vrapče,palača Narodnih novina u Deželićevoj i mnoge druge). Na žalost, danas se bori da se ne ugasi jedna od najboljih Imuniloških zavoda na ovim prostorima)
(Zgrada u kojoj je počeo djelovati Imunološki 1893.g, Ivan Brnčić)
Kada gledate od Botaničkog vrta prema Gundulićevoj, uglovnice s ljeve i desne strane također imaju svoju priču i važnost.
U ljevoj uglovnici je živjela i umrla političarka, suradnica i supruga Stjepana Radića
(Ivan Brnčić 2015.)
(Ivan Brnčić 2015.)
a u desnoj je živio i umro povjesničar, muzikolog,književnik Vjekoslav Klaić
(Ivan Brnčić 2015.)
(Ivan Brnčić 2015.)
I to je to :) Nadam se da vam se dopal tekst, da ste nekaj zanimljivoga pročitali. slobodno komentirajte i stavite kritiku, pohvalu, koju dodatnu informcaiju
Do sljedećeg čitanja. Uživajte u ljetu i godišnjim odmorima :)
|
Dan Grada Zagreba
Serbus/Servus (kak je kome draže)
Nije baš za pohvaliti kaj me slabo ima tu.
Za ovaj post sam odlučil pisati o Danu Grada Zagreba koji je bio nedugo, točnije 31.5.
Spomenuo sam u jedom od prošlih postova kako imam firmu Zagrebački kutak (dalje u tekstu ZK) koja je trenutno u glavnoj (za sad jedinoj) djelatnosti nakladništva. U nakladi ZK je izdan Purgerski rječnik no bit će još toga.
Odlučio sam malo preispitat građane Zagreba kroz anketu na ulicama grada o njihovom poznavanju grada u kojem žive i rade. U anketi se nalazi deset pitanja koja neću sada navesti jer još uvijek radim na anketiranju. Pošto radim sam, do sada sam anketirao 41 osobu (zbog posla i privatih stvari sa strane ne ide brže, a niti ljudi ne žele stati jer misle da i ja nekaj želim uvaljati). Pitanja su po meni srednje teška - par osnovnih pitanja koje bi zapravo svi trebali znati i par pitanja koja su možda malo teža na prvi pogled no odgovori su zapravo lagani.
Otkrit ću jedno pitanje vezano za ovaj post a ono glasi:
Kojeg datuma se obilježava dan Grada Zagreba?
Odgovor je 31.5
Dosadašnji rezultati su sljedeći:
od 25 ispitaika koji su rekli da su rođeni u Zagrebu - njih 5 je znalo točan datum a 20 ne
od 16 ispitanika koji nisu rođeni u Zagrebu - njih troje je znalo a 13 nije.
Izašao sam na ulice baš zato da se vidi znanje bez pomoći tražilica. kao što vidite, nije baš neki pohvalni privremeni rezultat. Da li je to nezainteresiranost? Ne znam. No šteta je da se ne poznaju osnovne stvari grada u kojem se živi i radi.
Pozitivna stvar ove ankete kod ispitanika je to da su naučili nekaj. ja se nadam :)
Još jedna stvar koju vidim u velikom broju tj postotku - da ljudi čestitaju rođendan gradu na Dan grada
Dan Grada Zagreba nije rođendan Zagreba
Postoje dvojbe i različita mišljenja oko datuma za rođendan grada Zagreba. Po meni, on bi trebal biti 7. rujna kada su se Gradec i Kaptol spojili tj ujedinili u jedan jedinstveni grad Zagreb. Tada je "rođen" grad Zagreb. Do tog datuma, i Kaptol i Gradec su bili zasebni gradovi.
16.studenog 1242.g je Gradec postao slobodni i kraljevski grad dodjelom dokumenta Zlatne bule a Kaptol je osnivanjem biskupije1094.g automatski postao slobodni kraljevski grad jer je crkva direktno odgovarala kralju. Točan datum se ne zna.
Velika većina ljudi s kojima sam pričao, slavili bi 16.11 Dan Grada. Ne slažu se moji mišljenjem jer bi tako onda ispalo da Zagreb nema povijesti prije 1850.g. Ja im onda kažem da je Zlatnu bulu dobio Gradec a ne Zagreb jer nije postojao. A ak bi "slavili temelj" zagreba, onda bi to bio 26. travanj 1134.g kada je prvi puta spomenuta Zagrebačka biskupija u Felicijanovoj povelji. Kaptol je barem 100 godina prije Gradeca uživao u povlasticama slobodnog i kraljevskog grada.
Dakle, rođendan grada bi trebal biti 7.9 ili 26.4. Slavljenjem 7.9. (1850.g) nebi se brisala povijest Zagreba, tj Gradeca i Kaptola. Dapače, trebala bi se povijest od samog početka života na području današnjeg Zagreba promovirati bolje i više. Postoji hvalevrijedan projekt "Zagreb dok ga još ni bilo – prije 1094. godine" koji promovira i podsjeća na život prije prvog spomena.
da sad velim malo o samom danu grada i zašto je 31.5
1731.g Gradec je zahvatio požar gdje je izgoril velik dio grada. Požar je zahvatil i Kamenita vrata koja su izgorila kao i većina kuća. Nakon kaj je požar ugašen, pregledavanjem zgarišta - ljudi su iz pepela izvukli sliku Majke Božje čitavu i neoštećenu. Odmah su ljudi to prozvali čudom. Udovica Moldar je dala novce da se izgradi oltar na kojem će se postavit slika. Slika Majke Božje je jedna od najstarijih slika koje posjeduje grad, veličina slike je 57x47cm, na 200. godišnjicu 13.5.1931. okrunjena je krunom od zlata i dragulja. 1929.g stručnjaci su sliku dali analizirati te su utvrdili da je slika zaista bila zahvaćena plamenom, a nije izgorila iako je bila od zapaljivog materijala. 31.5.1991. na 260. obljetnicu, Franjo Kuharić je proglasio Majku Božju od Kamenitih vrata zaštitnicom grada. 1999.g se odlučilo na taj datum bude Dan Grada Zagreba te se od 2000.g 31.5. vodi kao Dan grada Zagreba.
Postavljam par fotki sa procesije da katedrale do Kamenitih vrata.
Za one koji nisu videli i znali, Javna vatrogasna postrojba ima od nedugo i svoju počasnu postrojbu. Foto:Ivan Brnčić
katedrala je bila puna a u nju stane oko 5000 ljudi. I Kaptol je bio poprilično popunjen. Foto: Ivan Brnčić
Foto: Ivan Brnčić
dvije katoličke ikone na jednoj slici. Foto: Ivan Brnčić
Pogled s Vidikovca na procesiju Foto: Ivan Brnčić
Procesija u Radićevoj ulici prema Kamenitoj Foto: Ivan Brnčić
Procesiju je vodio kardinal Josip Bozanić a nazočili su gradonačelnik Milan Bandić, njegova zamjenica Vesna Kusin,predsjednik Gradske skupštine Darinko Kosor i mnogi drugi. Foto: Ivan Brnčić
Eto, puno toga je bilo u oovm postu.
Nadam se a vam je barem malo bil zanimljiv tekst. Najte kaj zameriti ak najdete koju grešku - vole me :) ak mislite da am negdje pogrešil, slobodno napišite.
#Zagreb #Dan #Grada #Zlatna #Bula #Procesija #Kamenita #Vrata #Majka #Božja #Brnčić
|
|
|
