Pregled posta

Šetnja Gundulićevom

Serbus/servus (kak je kome draže)

U ovom postu vas vodim kroz još jednu šetnju gradom - kroz Gundulićevu. Ima tu dosta zanimljivih povijesnih zanimljivosti a siguran sam a ima ljudi koji često tuda prolaze a da ne znaju kraj čega prolaze, kakve zanimljivosti skriva ova ulica.
Vjerujem da svi znate di je i da netrebam pojašnjavat njenu poziciju.
Gundulićeva počinje od Ilice pa bum tak i aj krenul.

(Gundulićeva iz Ilice, Ivan Brnčić 2012.)

Gundulićeva ulica je ime dobila 1864.g po pjesniku Ivanu Gunduliću (1589. - 1638.), autoru književnih djela "Osman","Suze sina razmetnutog", "Dubravka" ... Na uglu sa Varšavskom stoji spomen ploča Gunduliću sa stihovima iz "Dubravke"
(Spomen ploča, Ivan Brnčić 2015.)

Na samom početku ulice 20. siječnja 1877. je Ivo Stožir postavio i upalio prvu električnu lampu u Zagrebu. Na uglu Ilice i Gundulićeve stoji stara električna lampa sa spomen pločom na događaj dobivanja električne rasvjete u gradu.
(Spomen na prvu električnu svjetiljku - Ilica/Gundulićeva, Ivan Brnčić 2012.)


Zgrada u kojoj se nalazi već duže vrijeme zatvorena legendarna zagrebačka kavana je izgrađena 1907.g za Hrvatsko - Slavonsku zemaljsku banku a gradili su je poznati arhitektonski dvojac Honigsberg i Deutsch (Učiteski dom, Starčevićev dom (danas je tu KGZ), atelje i kuća Vlahe Bukovca, hotel Palace...). Prije nego je izgrađena zgrada, tu je bila radiona i trgovina poznatog zagrepčanina Ferdinanda Budickog, prvog zagrebačkog vlasnika automobila. Još jedna zanimljivost vezana za ovu zgradu - zbog njene izgradnje su se sušile kuće na broju Ilica 25 i 27 a izgradnjom banke ostao je samo broj 25 dok broja 27 na Ilici nema.


Dva broja dalje, nalazi se zgrada Glazbenog zavoda osnovanog 1827.g te je najstarija glazbena institucije u Hrvatskoj. Zgrada zavoda je izgađena 1876.g a gradio ju je dvojac janko Nikola grahor i Franjo Klain (HAZU, Sinagoga u Praškoj, crkva sv. Preobraženja, palača Prve hrvatske štedionice na Trgu(nekad je tu bio displej za temperaturu i vrijeme)...)
(Glazbeni zavod, zagreb.hr)

Na broju 25 je živjela obitelj Baković. Najpoznatija imena nama su sestre Rajka i Zdenka koje su mučene kako bi odale gdje skrivaju židove. Zdenka je podlegla ozljedama od mučenja dok se Rajka bacila s 4 kata u Zvonimirovoj ulici.
(biste sestara Baković u Prolazu sestara Baković kraj kina Europa, Ivan Brmčić 2011.)

Došli smo prvog zagrebačkog nebodera zapravo kuće Radovan uglu sa Masarykovom - poznatog kao Lowyev neboder/kuća. Neboder je napravio arhitekt Slavko Lowy. Za izgradnju zgrade nije tražio novac već stan na zadnjem devetom katu. Danas ova zgrada ne spada pod neboder je su prema novim pravilima neboderi iznad deset katova pa j ova zgrada postala najviša kuća u gradu. zanimljivo je to da se izgradila za svega 75 dana.

(stan u kojem je nekad živio arhitekt Lowy, danas tu živi njegov nećak, Ivan Brnčić 2012.)

Pivnica Blato (Tip-Top) je posebna jer su tu zalazili mnogi umjetnici a omiljeno mjesto Tina Ujevića
(Tin Ujević na vratima Blata (Tip-Topa))

Sljedeća zanimljivost ove ulice je kuća Kalina (1904. )na uglu sa Masarykovom. Prepoznatljiva zgrada po keramičkim pločicama umjesto fasade. Vlasnik kuće je bio keramičar Kalina te je za reklamu svog proizvoda zgradu "obuko" u pločice. Ima li netko da ju nije vidio? :)
Ispod prozora na strani Gundulićeve stoji jedna spomen ploča koja kaže da je tu 26.9.1911. umro Andrija Fijan , velikan hrvatskog kazališta i jedan od najboljih interpretatora Shakespearea a vrlo često je glumio sa Marijom Ruzickom Strozzi
(Spomen ploča andrij Fijanu, Ivan Brnčić 2015.)

Od 1956.g u Gundulićevoj 26 djeluje najstariji obrt u Zagrebu (iako je otvoren u Osijeku još 1862.g), a vjerojatno i u Hrvatskoj - kartonaža Hudetz (pisal sam o njima OVDE).(zgrada gdje djeluje kartonaža Hudetz iz 1862.g, Ivan Brnčić 2014.)

U zgradi do je živio, radio i umro Dragutin Domjanić (pjesme Popevke sam slagal, Fala...). Zgrada se trenutno obnavlja
(spomen ploča Domjaniću, wikipedija)

Prek puta se nalazi Evangelička crkva(1882), djelo drugog najvećeg graditelja u povijeti Zagreba - Hermana Bollea (Katedrla, Mirogoj...).
(Usporednica Ivan Brnčić)

Nasuprot crkve se nalazi zgrada Hrvatske ElektroPrivrede (HEP) koja je tu od 1934.g. Na mjestu prije HEPa je od 1862. radila plinara pa sve do 1911.kada je preseljena na dašanju lokaciju u Radničkoj. Arhitekt je Juraj Denzler (crkva Sv. Antuna na Sv. Duhu, kapelica Majke Božje Sljemenske, Školu narodnog zdravlja ˝Andrija Štampar"...)
(HEP, Ivan Brnčić 2015)
(HEP, Ivan Brnčić 2015)

Na broju 48 je živio, radio i umro Gustav Krklec (rođen 23. 6.1899. pa mu je danas obljetnica rođenja)
(Ivan Brnčić 2015)

na broju 57 je počeo delati Imunološki - tada nazvan Cjepilišni zavod iz 1893.g arh Kuno Waidman(Bolnica za duševne bolesti Stenjevec-poznata kao Bolnica Vrapče,palača Narodnih novina u Deželićevoj i mnoge druge). Na žalost, danas se bori da se ne ugasi jedna od najboljih Imuniloških zavoda na ovim prostorima)
(Zgrada u kojoj je počeo djelovati Imunološki 1893.g, Ivan Brnčić)

Kada gledate od Botaničkog vrta prema Gundulićevoj, uglovnice s ljeve i desne strane također imaju svoju priču i važnost.
U ljevoj uglovnici je živjela i umrla političarka, suradnica i supruga Stjepana Radića
(Ivan Brnčić 2015.)
(Ivan Brnčić 2015.)

a u desnoj je živio i umro povjesničar, muzikolog,književnik Vjekoslav Klaić
(Ivan Brnčić 2015.)
(Ivan Brnčić 2015.)

I to je to :) Nadam se da vam se dopal tekst, da ste nekaj zanimljivoga pročitali. slobodno komentirajte i stavite kritiku, pohvalu, koju dodatnu informcaiju

Do sljedećeg čitanja. Uživajte u ljetu i godišnjim odmorima :)



Post je objavljen 22.06.2015. u 16:05 sati.