|
Banneri za vaše blogove.
Za one koji ne znaju kako, u polju ispod bannera kliknite desnim mišem pa označite sve u tom polju, kliknite copy i na vašem blogu gdje bi stavili moj banner kliknite paste. Hvala svima koji se odluče staviti. Javite mi se kako bi ja vas mogao staviti na popis za posjete drugih blogova:
brncic@gmail.com
|
Serbus, evo i prvi tekst u 2015.g…
Znate li kaj rođeni Irac, porijeklom Francuz, austrijski maršal a britanski general Lval Nugent ima veze sa Zagrebom bez guglanja? Vrlo vjerojatno bu tek pojedinac znal o kom se dela.
Malo tko je čul za njega i zna o njemu a važna je osoba za Hrvatsku ali i Zagreb.
U Zagrebu su ljudi uglavnom za Nugenta čuli kao "Galerija Laval Nugent" koja se nalazi u Opatičkoj (na uglu s Kamenitom). Galerija je smještena u palači koju je kupio Albert Nugent, sin Lavala.
Albert je 1878.g postavio jednu zanimljivost koja je danas malo zastupljenja i šteta kaj nema nekog infomativnog teksta pored toga. Radi se o lancu u Kamenitoj ulici.
(foto: Kamenita ulica, Ivan Brnčić)
Zakaj je taj lanac bitan i važan za Zagreb? Zato jer se dela o lancu s zapovjednog broda HSM Victory lorda Horatia Nelsona koji je sudjelovao u slavnoj povijesnoj i pobjedničkoj bitci kod Trafalgara . Vjeruje se kako je ovaj lanac u hrvatsku donio Laval koji je bio strastveni sakupljač starina i arheoloških nalaza te ga je tako sačuvao od propadanja i uništenja.
Albert je postavio lanac nakon očeve smrti kao uspomena na njega. No, vjerojatno ste ga svi videli i zamjetili u Kamenitoj, no malo tko zna d aje i još jedan dio lanca tu. Na Trgu Braće hrvatskog zmaja, iza leđa sv. Juri.
(foto: Trg Braće hrvatskog zmaja, Ivan Brnčić)
A da sad velim malo o Lavalu, zakaj je bitan za hrvatsku povijest.
Oslobodio je Rijeku od Francuza 1813., bil je zapovjednik Vojne Hrvatske. Tu je upoznao i oženio Ivanu Riario – Sforza koja je bila u daljnjoj vezi s Frankopanima. Htio je obnoviti lozu Frankopana pa je tako kupovao sve njihove posjede Tsrat, Bosiljevo, Januševac, Dubovac i druge. Obitelj Nugent je bila posjedovala čak 14 posjeda. Zbog svog hobija i velike ljubavi prema arheologiji i sakupljanju starina, u Trsatu je otvoril prvi hrvatski muzej. Njegova zbirka je bila impresivna – 1500 antičkih vaza i dvadeset skulptura, velika zbirka starog namještaja, knjige iz 13. i 14 stojljeća, numizmatička zbirka novčića, starih rukopisa te preko 200 vrijednih slika. Doveo je k sebi Mijata Sabljara (jedan od utemeljitelja Narodnog muzeja – danas Arheološki muzej Zagreb 1846.).
(foto: portret Lavala Nugenta, internet)
Laval je zbog sve veće i jače veze prema Hrvatskoj, ali i zasluga postao član Hrvatskog Sabora. Bil je doabr prijatelj, zaštitnik i financijer Ljudevita Gaja. Podržavao je ideju o Ilirskom pokretu te je i sam bio čln pokreta. Bil je najutjecajniji i najmoćniji Ilirac. Zbog utjecaja u neželjenom pokretu za Beč, prebačen je u Tiroli ( 1843.zabranjeno je korištenje imena Ilirski ali je nastavljeno kao Hrvatski narodni preporod). No, tamo je bio kratko do umirovljenja i vratil se u hrvatsku 1848.g. I dalje je bio za Ilirski pokret i ideju pa se izjašnjavao kao Hrvat. Uz nagovor Gaja a pomoć austrijskog nadvojvode Johanna, postavlja Josipa Jelačića za bana, s kojim se kasnije i sprijateljio. Laval je bil i prijatelj sa austrijskim kiparom Fernonom koji mu je napravio dva zmaja (točnije - Baziliska) za njegov posjed u Bosiljevu – znani i kao Trsatski zmajevi. Moje mišljenje je da je Laval imal „prste“ i oko izrade spomenika Jelačiću.
Nakon smrti a zbog rastrošnosti članova obitelji, imetak obitelji Nugent je došla na dražbu. Tu je Izidor Kršnjavi uspio otkupiti dio kolekcije i u Zagreb doveo 86 kovčega raznih arheoloških predmeta koji se i danas čuvaju u muzeju.
Laval je umro 21.8.1862.g u 84.g a pokopan je u Trsatu.
(foto: Dolazak Lavala Nugenta u Zagreb, 18.10.1842., Ivan Zacshe)
Nadam se da će se više pisati o tom lancu, iskoristiit kao jedna atraktivna i zanimljiva stvar za turiste.
Na jednom sam razgledu grada bio upitan od starne vodiča dal znam kaj o tom lancu (pošto me prati i čita). rado sam ispričao priču vezanu za lanac a domaći turisti su s oduševljenjem slušali. Naravno, prije priče niko nije baš obračal pažnju na taj lanac, no kad sam ispričal priču, krenulo je fotkanje za uspomenu.
Eto, to je to ... Najte kaj zamerit ak vidite grešku.
|
|
|
