Pod starim krovovima
Za posjetu stranici kliknuti na link
Banneri za vaše blogove.
Za one koji ne znaju kako, u polju ispod bannera kliknite desnim mišem pa označite sve u tom polju, kliknite copy i na vašem blogu gdje bi stavili moj banner kliknite paste. Hvala svima koji se odluče staviti. Javite mi se kako bi ja vas mogao staviti na popis za posjete drugih blogova: brncic@gmail.com
U prošlom sam postu pisao o parku na Zrinskom trgu. Danas ću pisati o još jednoj zanimljivosti vezano za Zrinski trg i Zrinskoga. Vjerojatno ste svi vidjeli ovu sliku(svi koji su ikada bili u Zagrebu).No, je li se kada ko zapitao tko ju je naslikao? Koliko dugo stoji tu? Zašto je ona tu i stoji na zidu jedne kuće?
Malo njih zanimaju ta pitanja i malo njih će znati odgovoriti na to pitanje. Pitajte vodiče po Zagrebu i rijetki će (ako) znat reć nešto o njoj. Pa evo, da vam ja malo kažem pokoju o slici.
Vlasnik ljekarne "K Zrinjskom" Hinko Brodjovin je povodom otvaranja HNK i prvom izvedbom opere "N. Š. Zrinski" Ivana pl. Zajca u novom kazalištu a i pošto je ljekarna nazvana po Zrinskom, htio je nešto kako bi istaknuo Zrinskog kao simbol njegove ljekarne pa je tražio slikara Belu Čikoš-Sesiju da mu naslika sliku sa Zrinskim. Bela je 1895. na zahtjev Hinka je to i učinio, naslikao je Zrinskog pred vratima sigetske tvrđave. No, kako je Hinko znao kakvu vrijednost ima ova slika te da mu nije pametno ostaviti vani na prpadanje, odlučio je sam naslikati sliku koja je i danas izložena na zidu ljekarne. Iako je danas ta ljekana Gradska ljekarna, ova slika i dalje prkosi vremenu te sačuvana iako jjoj je više od 100g. Original se čuva u u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku. Iako je ovo izložena kopija, ima svoju vrijednost kako povijesnu tako i ambijetalnu u znak sjećanja na značajnog hrvatskog ljekarnika. Šteta što se grad nimalo ne trudi zaštiti ovu sliku i pravo je čudo da ju nitko nije oštetio. I nadamo se da će tako i ostati.
Toliko od mene za ovaj post. Nadam se da je bio zanimljiv. Ako je negdje vidite grešku ili mislite da je neka informacija kriva, slobodno mi javite na mail (vidi lijevi stupac na blogu) :)
Koliko vas zna o povijesti Zrinjevca? Pretpostavljam da nije neka velika brojka tj postotak. Ali nema veze, u ovom postu ću vam reći ponešto o parku u samom centru grada. Park koji je nezaobilazan dio turističke posjete, kako ljeti tako i zimi.
Zrinski trg je dobio današnje ime 1866.godine gdje se prije toga zvao Novi terg. Park na Zrinskom trgu je svečano otvoren 14. lipnja 1873.mjestu na kojem se nekad povremeno održavao stočni sajam (1870. je preseljen na Sajmišni trg tj na današnji Trg maršala Tita). Mjesto prije ovog parka je bilo blatnjavo i neuređeno zemljište. Tadašnji gradski oci su odlučili urediti ovaj dio Zagreba povodom 300. obljetnice pobjede u obrani Sigeta i povodom obljetnice smrti hrvatskog velikana Nikole Zrinskog. Tako je od blatnog i neuglednog zemljišta ovaj dio Zagreb postalo omiljeno šetalište i nakon više od 100 godina je ostalo omiljen dio grada gdje se mogu građani i turisti sjesti i odmoriti. Zrinjevac je inače dio tzv "Zelene potkove" ili kako još ljudi zovu - "Lenucijeva potkova" (uz Zrinjevac tu su: Trg Josipa Jurja Strossmayera, Trg kralja Tomislava, Trg Ante Starčevića, Botanički vrt, Trg Marka Marulića, Trg Mažuranića i Trg maršala Tita - pisat ćemo i o njima).
1884. Adolf Holzer, vojni liječnik, je poklonio meteorloški stup koji se nalazi na sjevernoj strani parka, Herman Bolle je izradio nacrt za njegovo postavljanje a izrađen je od istarskog mramora. Tko prođe Zrinjevcem, navrati do stupa kako bi vidio kolika je temperatura i vlaga zaraka. I danas, nakon skoro 130 godina, stup je i dalje u funkciji ali kako nije građen po današnjim propisima Svjetske meteorološke organizacije (DHMZ je dio te organizacije) ne koriste se podaci kao službeni podaci pa je stup samo dio turističke naravi. Za održavanje ovog stupa i njegovo funkcioniranje je zadužen poznati (vjerojatno i najpoznatiji) zagrebački urar Lebarović koji se brine o još nekoliko satova po Zagrebu i okolici (i onaj na Jelačićevom trgu) sa svojim sinom.
Najveća atrakcija i najprepoznatljiviji dio ovog parka je glazbeni paviljon koji je 1890. poklonio gradu Zagrebu bogati trgovac Eduard Prister. Postavljen je 6.2.1891. na središnji dio parka gdje je bio planiran veliki spomenik Zrinskome. U tom se paviljonu i danas održavaju koncerti tijekom ljeta ali i zimi u doba adventa.
Još jedna atrakcija ovog parka su - vodoskoci. Tko nije prošao kraj njih i divio im se? Malo tko će reć da nije, hoćete li za "blizance" ili za "gljivu". Ajmo prvo o "gljivi". Zašto se zove gljiva? Kada je Herman Bolle izradio ovu fontanu i 1893. postavio na današnje mjesto, mnogi zagrepčani su mu se smijali i izrugivali te fontanu nazvali "Bolleova gljiva" (još su ga zvali i vrganj). Ova je fontana proglašena kao neuspjelo djelo jer se voda izljevala iz bazena te je dio parka bio poplavljen. "Gljiva" je 1975 došla na red u restauratorski zavod te je napravljena fontana od granita (Bolle je izradio od kamena) pa su popravljeni nedostaci i popravljena funcionalnost. Osim ove fontane, postavljena su na južnom djelu i dva bazena sa vodoskocima. Postavljeni su 1894.
Na samom južnom djelu, postavljene su biste hrvatskih velikana Klovića(1879.), Medulića (1879.), Frankopanu(1884.), Jurišiću(1886.), Kukuljevića(1911.), Mažuranića (1911.) Klikni na sliku za povećanje
1872. posađeno je 220 platana koje su i danas dio posebnosti ovog parka.
I za kraj, jedna pjesma o Zrinjevcu
Nadam se da vam je bio zanimljiv ovaj post i da ste ponešto naučili. Ostajte mi dobro i čitamo se :) Slobodno ostavite i koji komentar. Kritika, pohvala i savjet su uvijek dobro došli.
Grupa je nastala 1.1.2010.g kao mjesto gdje će se okupljati zaljubljenici u grad Zagreb i gdje će moći postaviti tekst, video, sliku, fotografiju kako bi prikazali ljepotu grada i zakaj vole svoj grad. Naravno, ne sviđa se svima sve isto pa neka dolazi do sukoba mišljenja. Svako išljenje je dopušteno dok je u okvirima normalnog i kulturnog. U grupi se postavljaju isključivo stvari koje su vezane za grad Zagreb, sve ostalo se briše. Grupa na taj način funkcionira od samog početka a tako će funkcionirat i dalje. U grupu su dobro došli svi oni koji vole grad Zagreb, koji ga poštuju i cijene kao i sve njegove građane, kulturu i jezik, pa i same članove grupe. Grupa "Zakaj volim Zagreb" je jedna od najaktivnijih (ako ne i najaktivnija) grupa na temu grada Zagreba.
Zbog aktivnosti, raznolikog materijala koji se objavljuju, slobodno možemo reć da smo i promotorska grupa. Sudjelovanjem članova raznih profila (političari, poduzetnici, kućanice, školarci, penzioneri i drugi..) sadržaji se nadopunjavaju komentarima u kojima se stave informacija više o samom objektu koji je prikazan u objavi pa je time s jedne strana i edukativna gdje članovi mogu naučiti i saznati razne informacije. Grupu prate i ljudi koji nisu članovi grupe. Svaki dan dobivamo pohvale za trud i rad grupe. Možemo se pohvaliti da nas prate i razne institucije te nam omogućju suradnju s njima. Tako do sad imamo na listi suradnje Turističku zajednicu grada Zagreba, Muzej grada Zagreba, Hrvatski državni arhiv, Kraljevi ulice, Kazalište Trešnja, Radio Sljeme, Studio smijeha, ZOO vrt grada Zagreba, časopis Zagreb moj grad, NK Zagreb. Lista nam se s vremenom povećava. Suradnju s njima imamo tako da nam oni omoguće razne stvari (karte, CD, razni promo materijali ...) kroz naše igre gdje postavljamo pitanje vezano za grad ili suradnika gdje sretnom članu poklonimo za točan odgovor određenu stavr koju ponudimo. Tako se članovi aktiviraju, uče i igraju na jednom mjestu a usput dobe zanimljive stvari koje mogu koristiti. Osim raznih institucija koje nam daju razne materijale, prate nas i mediji pa smo tako nekoliko puta bili u tisku, na radiju i televiziji.
Uz druženja u grupi na internetu, članovi se druže i izvan interneta pa se nalaze na običnom druženju uz kavu ili na obilježavanju obljetnica rođenja/ smrti hrvatskih velikana koji su pomogli i činili da grad Zagreb bude bolji. Naravno, puno je takvih ličnosti pa se odabere jedna i njoj se položi nekakv buket i svijeća. Tako je do sadabilo obilježena smrt M.J.Zagorke, Miroslava Krleže i rođenje bana Jelačića. Zbog objave slika u grupi uništenog stupa u Kamenitoj na kojem stoji lanac s Nelsonovog broda, Večernji list je napisao članak po kojem se kroz par dana obnovio taj stup. Nismo samo grupa koja piše po virtualnom zidu već grupa koja i djeluje izvam interneta, možda ne onoliko koliko bi htjeli.
Ovo pitanje je dosta u zadnje vrieme aktualno. Pokušavaju stari zagrepčani i svi oni zaljubljenici u Zagreb oživjeti ovaj pozdrav. U zadnje vrieme često naletim na to kak netko pozdravlja sa servus/serbus. Postoje raznorazni dućani, grupe, pjesme sa nazivom Serbus. No, jel to ispravno?
Servus na latinskom znači rob ili sluga - i skraćeno je od "Ja sam tvoj sluga", ili "stojim ti na usluzi". Taj izraz nije potjeko kak mnogi vole reći iz Njemačke ili Austrije (pošto je Zagreb bio dugo pod utjecajem germanizacije). Taj pozdrav iliti izraz potječe još iz ranijeg doba - Rimskog carstva. Kad je rob ili sluga dolazio u kontakt sa nekim građaninom višeg staleža ili statusa moral se prvo statusno predstaviti prije samog razgovora kak bi znali o kome se radi - dakle prvo obraćanje ikome je bilo "Servus". Kako je Rimsko carstvo bilo veliko i zahvaćalo dobar dio Europe, nakon kaj se carstvo raspalo se to predstavljanje ustalilo kao pozdrav kod svih država koje su bile pod rimskom ovlasti (Njemačka, Italija, Španojlska..) Kak se danas govori u nekim državama Europe: Češka - Servus, Slovačka - Servus, Hrvatska - Serbus ili Servus, Mađarska - Szervusz, Poljska - Serwus, Austrija i južna Njemačka - Servus, Rumunjska - Servus, Slovenija - Serbus ili Servus. Morete ovde vidjeti kak samo Hrvati i Slovenci imaju serBus. Potražite li preko tražilice serBus - izbacit će vam samo pjesmu i dućan a dok potražite serVus dobivate nekoliko linkova o objašnjenju značenja i puno više linkova traženog pojma.
Serbus je kod nas vrlo lako moguće bilo prihvaćeno kao ispravno pozdravljanje ponajviše Glovacakom koji je potpisivao sa serbus i pjesma Serbus dragi Zagreb moj od Leskovara. Moje je mišljenje da su neki to krivo čuli pa su prihvatili i mislili kak je to ispravno pošto je servus istozvučno sa serbus. Mnogima se desi da otpjeva nekaj drugo kaj je on čuo a da ni ne zna da je to krivo dok ga se ne ispravi :) Meni je malo smješno kad me netko ide ispravljati kad kažem servus. Kad mu kažem odakle potječe i što znači, onda se poslije ispričava i zahvaljuje na ispravci i nečem novom naučenom. Ni problem kad netko želi naučiti, ali je problem kod onih tvrdoglavih i kad misle da je serbus ispravnije pa ispravljaju. Mnogi misle kak je servus purgerski pozdrav ali krivo misle. Isto kak krivo misle i za riječ purger :) No, o tome bum drugi put.
I nekaj za kraj kaj nema veze sa servusom ali ima sa pozdravom u Zagrebu - BOK:) Ako niste znali, na turskom vam to znači govno :)
Toliko od mene za ovaj post. Nadam se da je bio zanimljiv. Ako je negdje vidite grešku ili mislite da je neka informacija kriva, slobodno mi javite na mail (vidi lijevi stupac na blogu) :) Servus i najte kaj zameriti
Kritike, pohvale, prijedloge šaljite na kontakt mail :
brncic@net.hr
Uvijeti korištenja i autroska prava
Urednik zadržava sva prava na vlastite sadržaje.
Sadržaj je u potpunosti besplatan i može se koristiti na drugim stranicama uz uvijet da se navede autor ili izvor teksta. Objava autorskih tekstova s ovog loga bez navođenja autora ili izvora smatra se kršenjem autorskog prava i prema tome podložno tužbi prema važećem zakonu.
Urednik ima zadržava pravo promjena i ukidanja sadržaja bez predhodne najave.
Blog sadrži poveznice na vanjske stranice. Urednik se ne može smatrat odgovornim za izmjenu sadržaja na vasnjim stranicama. Urednik ima pravo uklonit poveznicu na vanjsku stranicu ukoliko se otkrije neprikladan sadržaj koji narušava ugledu urednika i bloga. Poveznice na sadržaj prema vanjskim stranicama nisu osobni stav urednika te mogu a i ne moraju odgovarat stavu urednika.
Komentari koji nisu primjereni će se ukloniti.
Urednik poštuje privatnost te svi pristigli mailovi se ne proslijeđuju dalje kao niti podaci pošiljatelja
Strogo se zabranjuje iznošenje osobnih podataka te vrijeđanje na bilokojoj osnovi (rasna, nacionalna, spolna, vjerska)
Slike koje navedem mojim imenom - Ivan Brnčić, su autorske fotografije te ih se ne smije tiskati i umnožavati i sl bez predhodnog dogovora samnom. Kada kopirate neki tekst - molio bi da se stavi link na blog Već sam naišao na moje tekstove bez navođenja izvora ili autora. Tekst koji je ukošen - je citiran te će bit naveden izvor. Fotografije koje nemaju moje ime, treba djeliti na isti način, imenovati autora koji se nalazi ispod fotografije. Fala.
