|

Svojom aktivnošću mijenjajte stvari na bolje.

KRATKO, NAJKRAĆE:
U središtu Zemlje gravitacija je jednaka nuli.

Arhiva

zackoljice
et yahoo
dot com
sadržaj © začkoljica
(ako nije drugačije naznačeno)
podešeno za mozilla firefox.
|
31.12.2006., nedjelja
... koliko je trajala najduža štucavica?
(da zaokružimo staru godinu i na blogu, začkoljice objavljuju jubilarni 100. post. :) )
štucavica je prilično beskorisno (za većinu i iritantno) iskustvo koje smo svi već do sad iskusili, a imati ćemo još prilike proživljavati ga, s vremena na vrijeme, do kraja života.
čovjek po imenu charles osborne (1894. - 1991.), amerikanac iz anthona, iowa, ušao je u guinnessovu knjigu rekorda kao osoba s najdužim napadom štucavice ikad.
počeo je štucati 1922. i to 40 puta u minuti. ako preračunamo, možemo vidjeti da je charles štucnuo svaku 1.5 sekundu. s vremenom se štucavica usporila na 20 puta u minuti (dakle, svake 3 sekunde). i tako, bez prestanka, ukupno - 68 godina!
osborne je počeo štucati 1922., za vrijeme svinjokolje. od tada pa do veljače 1990., kada je sve pestalo, štucnuo je oko 430 milijuna puta.
no, unatoč štucavici, uspio je voditi normalan život, što je uključivalo 2 braka i osmero djece koje je ostavio za sobom.
umro je samo godinu dana nakon prestanka štucavice, i to od čira na želucu.
zbog neobičnog stanja koje ga je zadesilo i s kojim se morao pomiriti u životu, charles osborne gostovao je diljem SAD-a u mnogim televizijskim emisijama s predznakom "vjerovali ili ne", a također se nalazi i na jednoj od kartica u planetarno popularnoj društvenoj igri trivial pursuit.
nadam se da vas noćas neće uhvatiti štucavica, polako pijte i jedite, dobro sažvačite, ne pretjerujte i dobro se provedite!
sve najbolje u novoj 2007. godini!
|
16.12.2006., subota
... kako kamenice prave bisere?
većina nakita kojim se ukrašavamo pravi se od plemenitih metala i dragog kamenja koje pronalazimo u zemljinoj kori, no bisere pronalazimo unutar živih bića, u školjkama kamenicama. biseri nastaju biološkim procesom - obrambenim mehanizmom kojim se kamenice štite od iritirajućih stranih tijela.
kamenice nisu jedina vrsta mekušaca koji mogu proizvesti bisere. dagnje ih također mogu proizvesti, ali to se događa puno rjeđe. većina bisera nastaje u kamenicama, bilo slatkovodnim, bilo morskim. kako bismo shvatili kako nastaju biseri, najprije upoznajmo osnovnu anatomiju kamenica.
kamenice su školjkaši, bivalvia, i tijelo im se nalazi unutar dvije ljušture, koje nazivamo školjke. školjke su spojene elastičnim ligamentom i pomoću njega se otvaraju i zatvaraju. tijelo školjkaša sastoji se od stopala, usta, probavila (crijeva, želudac, analni otvor), srca, škrga, plašta i mišića primicača.
kako tijelo kamenice raste, tako rastu i njene školjke. plašt je organ koji izlučuje ljušturu, iskorištavajući minerale iz hrane koju kamenica pojede. tvar koja tako nastaje je sedef, a nalazimo ga s unutrašnje strane školjki.
prirodni biseri nastaju kada se strano tijelo - npr. zrno prijeska - nađe unutar kamenice, između plašta i ljušture, što dovodi do iritacije plašta. prirodna reakcija kamenica na to je prekrivanje iritirajućeg tijela kako bi se zaštitila.
plašt prekriva zrno pijeska koncentričnim slojevima sedefa i time se, s vremenom, formira zrno bisera.
to znači da je biser zapravo strana tvar unutar kamenice koja je prekrivena sedefnim slojevima. većina bisera koju vidimo u trgovinama nakitom su fino zaobljena zrna i kao takva su vrlo skupocjena. no, nisu svi biseri tako savršeni. neki su nepravilnih oblika, a takve bisere onda nazivamo baroknim biserima. također, biseri dolaze u raznim nijansama - bijelim, crnim, sivim, crvenim, plavim i zelenim. većina varijeteta bisera može se pronaći diljem svijeta, no crni biseri mogu se naći samo na jugu Pacifika.
danas se biseri mogu i umjetno dobiti. takvi biseri nastaju istim procesom kao i prirodni, no oni imaju nešto manju tvrdoću od prirodnih bisera. kako bi dobio umjetni biser, čovjek otvara kamenicu i urezuje joj mali rez u tkivo plašta. tada u taj procjep pod plašt stavlja sitne iritanse (pr. komadić ljušture). kod slatkovodnih vrsta dovoljno je samo zarezati plašt kako bi se potaklo izlučivanje sedefa od kojeg će nastati biser - dakle, nije čak potrebo ni umetnuti iritirajuća zrnca.
iako se umjetni i prirodni biseri smatraju jednako kvalitetni, umjetni biseri su općenito jeftiniji jer nisu toliko rijetki kao prirodni.
jednoj kamenici potrebno je čak godinu dana da oko stranog tijela izluči sedefasti sloj debljine 0.1 do 0.2 mm.
|
|
|
| < |
prosinac, 2006 |
> |
| P |
U |
S |
Č |
P |
S |
N |
| |
|
|
|
1 |
2 |
3 |
| 4 |
5 |
6 |
7 |
8 |
9 |
10 |
| 11 |
12 |
13 |
14 |
15 |
16 |
17 |
| 18 |
19 |
20 |
21 |
22 |
23 |
24 |
| 25 |
26 |
27 |
28 |
29 |
30 |
31 |
|
Arhiva postova

linkovi:
ŠTEDIMO.com
Wikigraphy
Geografija.hr, HoMovens, National Geographic HR, Geo.hr, World Science, Wikipedia (hr), Info Adriatic, World Conservation Union, Crvena lista ugroženih vrsta, Neboderi svijeta, Guinness World Records, Gmo.hr

blogovi:
traveling light,
bitke kroz povijest, mitologija, cvjetak mali, plemenske zajednice, ephy, priroda

|
|