31.05.2005., utorak
Linux programi za prebjege s Windowsa
Najčešće pitanje koje postavljaju ljudi koji počinju s korištenjem Linuxa je koja je alternativa njihovom najdražem ili najkorištenijem programu pod Windowsima. Odgovor na to pitanje nije jednostavan i najčešće se razlikuje od korisnika do korisnika, ali za prvu pomoć može poslužiti ova usporedna tablica.
|
- 08:33 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
30.05.2005., ponedjeljak
Tinyerp.org
Jedna od informatičkih kratica od kojih prosječnog korisnika boli glava je ERP (Enterprise Resource Planning). Čak su i domaći informatički časopisi u zadnjih par mjeseci toj temi posvetili nekoliko stranica, a osvrnuli su se i na domaće ERP aplikacije. Neki od tih domaćih uz svoja ERP rješenja spominju i Linux. U pravilu nema govora o nekim Linux desktop aplikacijama već se sve svodi na Oracle koji se vrti na Linux serveru.
Domaće tržište Linux poslovnih aplikacija skoro da i ne postoji. Je, Konzum svoje kase vrti na Linuxu (Java, zacijelo aplikacija koristi dobro poznatu JavaPOS biblioteku), Holobit ima program za kafiće, možda još negdje postoji nekakva Java aplikacija kojoj je primarni cilj da se vrti na nekom MS operativnom sustavu...ERP? Ostaje samo upitnik?
Hej, ali imamo open source, treba samo uzeti neku postojeću aplikaciju, prevesti je, prilagoditi je i to je to. Samo to? Nakon kopanja po Freshmeatu i Sourceforgeu te isprobavanja stotine programa sve vam se to smučilo i odustali ste?!
Gle sad ovo. Postoji jedno ERP rješenje napisano u Pythonu, koristi PostgreSQL bazu, PyGTK, Glade...Koncepcijski jako dobro rješenje, optimizirano. Aplikaciju sa sličnim temeljima pokušao sam i ja izgurati u jednoj od bivših firmi prije nego što se raspala. Taj projekt nije bio uzrok raspada firme, samo da se razumijemo. Komprimirana arhiva s klijentom ima oko 160K, dok je arhiva u kojoj je server nešto manja od 500K. Mogla bi to biti 'killer' Linux aplikacija za domaće tržište.
U naslovu ovog posta je link na TinyErp. Osim same aplikacije zanimljiv je i primjer firme koja je pronašla način zarade na svojim open source programima. Stvar je vrlo jednostavna i veliki igrači je već odavno i obilno koriste: prodaju se rješenja, implementacije, podrška, a ne programi.
S TinyErpom ću se pozabaviti u vrlo bliskoj budućnosti, pa ukoliko se pokaže da je zaista sjajan kao što to izgleda na prvi pogled, onda možete uskoro očekivati i prijevod na hrvatski kao i stranice za podršku.
Stay tuned...
|
- 08:25 -
Komentari (10) -
Isprintaj -
#
29.05.2005., nedjelja
Total games, kratki rez
Ne igram se već godinama. Nemam vremena za to, a kako sam se zadnjih godina dosta bavio Linuxom nije bilo ni potrebe za igrama jer je poznato da je on jedna od najkompleksnijih tekstualnih avantura. ;-)
Računalne igre ionako već godinama ne donose ništa novo već samo recikliraju stare ideje i oblače ih u sve bolju i bolju grafiku. Dvije igre koje su me najviše zainteresirale proteklih godina su Mindrover i Corewars. Povremeno sam pratio što se događa sa simulacijama letenja, otkrio sam X-Plane, držao sam na oku Championship Manager, naletio na Hattrick. Razočarao me je X-Beyond The Frontier. Dopao mi se Flashpoint.
Ove godine sam malo lutao po Morrowind svijetu, a zadnjih mjesec dana povremene slobodne trenutke trošim na Rome – Total War. Tj. na Total Realism mod. Zajednička poveznica između Morrowinda i Total Wara je Međuzemlje. Kako? Mogućnost izrade modova i vrlo dobar engine omogučili su zaljubljenicima u Tolkiena oživljavanje njegovog svijeta. Ti modovi su još nedovršeni, a tko zna da li će ikada i biti moguće kročiti tim svijetovima.
Ovih dana opet čitam Gospodara prstenova. Ono izdanje iz Jutarnjeg. Otkinuto vrijeme za to zahvaljujem činjenici da povremeno moram koristiti gradski prijevoz pa čitam u busu ili na terasi nekog kafića. Gospodara sam prvi put pročitao još negdje osamdesetih godina prošlog stoljeća. Nolitovo izdanje.
Kroz glavu mi se već više od godine dana provlači ideja za online strategijsku igru s elementima managera. Izvršavala bi se u pregledniku, napravljena bi bila uz pomoć Ajax metode izrade web aplikacija. Ideju sam razradio s osnovnom pretpostavkom da želim napraviti nešto što bih sam želio igrati.
Industrija računalnih igara već dugi niz godina zarađuje više od filmske industrije. Razvojni timovi za neke igre mogu se s kompleksnošću i budžetom usporediti s najskupljim filmovima. Nema više šanse za 'one man band'. Mi imamo Akademiju dramskih umjetnosti i loše filmove. Na sreću, nijedno veleučilište nema smjer računalnih igara, pa nam se zato valjda i dogodi pokoja svjetska uspješnica. Ima tu neke logike.
|
- 22:22 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
25.05.2005., srijeda
15 puta sigurniji
Neki ljudi, i ja sam među njima, na brzinu samo prolete naslove i podnaslove u novinama, web stranicama. Zbog toga je velika odgovornost na onima koji ih sastavlju. Zbog toga se naslovi i podnaslovi u velikoj mjeri uglavnom zloupotrebljavaju. Nespretno složen naslov može poslužiti zlonamjernicima za opanjkavanje. Naslov može imati dvojako značenje.
Npr. naslov: Microsoft: SP2 makes Windows 15 times safer. Zlobnik će reći kako su XP i XP SP1 inačice bile šupljikave kao švicarski sir i da to Microsoft sada neizravno priznaje. MS evanđelist će reći kako to nije istina, kako su i XP i XP SP1 bili jako sigurni, ali sada je MS napravio iskorak prema još boljem i sigurnijem proizvodu.
|
- 15:42 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
SQL Server Fun
Spremate se za produženi vikend? Mislima ste već negdje na moru ili u planinama ili na nekoj vikendici u brdima? Ne radi vam se? Želite malo zabave? Pogledajte TOP 10 THINGS I HATE ABOUT SQL SERVER. Preduvjet za uspješnu zabavu je poznavanje tematike. ;-)
|
- 11:16 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
24.05.2005., utorak
Tajna BSA organizacija
U poštanskom sandučiću mi je odsjeo mail u kojem me podsjećaju na skori završetak akcije "Licenciranje lokalne i područne samouprave" koja ima za cilj uz prigodni popust uvaljati "lokalcima" što više MS programa. Za najbolje dilere su predviđene nagrade, a u cijelu priču se uključila i BSA: (citat iz e-mail poruke) "Novost je da je BSA ovih dana na adrese svih jedinica lokalne i regionalne samouprave uputila pismo edukativnog sadržaja o važnosti korištenja legalnog softwarea."
Nisam vidio to pismo edukativnog sadržaja, ali pretpostavljam da se u njemu ne spominje činjenica da ima potpuno legalnih besplatnih programa koje neće trebati dodatno licencirati nakon 3 godine.
Odlučio sam posjetiti BSA stranice s ciljem da se dodatno educiram, ali one su zatvorene za javnost tj. od posjetitelja traže korisničko ime i zaporku. Što je to toliko tajno u toj organizaciji da o svojem djelovanju slučajnim i neregistriranim namjernicima ne žele reći niti riječ?
|
- 11:30 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
23.05.2005., ponedjeljak
Open Source Business Models
U novoj Mreži spominje se istoimeno predavanje s DORS/CLUC 2005 konferencije koju je vodio Hans Reiser. Hans je vlasnik firme Namesys koja ima popriličnih teškoća u pronalaženju načina i modela po kojima bi open source firma mogla djelovati i uspješno poslovati. Jedan od Hansovih 'grandiozno luđačkih planova' je i meni nedavno pao na pamet dok sam promatrao našu informatičku scenu. '...tako da sav softver i glazba postanu besplatni, a država plaća programere i umjetnike na osnovi anketa (!?) o tome koji softver koriste i glazbu slušaju te koliku su njime zadovoljni.'
Iako je dotična ideja utopijska, čak i da se krene u njezino ostvarenje zacijelo bi se dogodile situacije da loši programeri dobijaju lovu zahvaljujući namještenim anketama. Isto tako kao što danas relativno inferiorni programi zahvate veći dio tržišta, tako bi zacijelo i loši programeri uspjeli dobiti bolje ocjene u anketama. Biti bolji jednostavno nije dovoljno.
Ne znam da li su za Hansov plan čuli u Kini i počeli ga primjenjivati. Države s komunističkim društvenim uređenjem su idealne za jedan takav eksperiment, jer kod njih ionako ima dosta onih koji su teretu društva, pa im nekoliko programera zacijelo ne bi predstavljalo nikakav dodatni problem. Zamislite da se nije dogodio rat i da smo još uvijek u nedemokratskom socijalističkom društvu, kako bi se razvijalo naše informatičko društvo? Na koji način bi pristupali Internetu i kako bi se borili protiv državne cenzure. Zanimljiva ideja za neki roman s temom iz alternativne povijesti.
Naša država bi mogla preusmjeriti dio silnog novca, koji se troši za razne gluposti, u neki open source projekt. U nešto od čega će koristi imati čitava zajednica. Mogla bi, ali neće. Sanader kumuje raznim projektima na kojima se spominju domaći informatički projekti koji će generirati prihod od 7 kuna na svaku kunu od prodaje Microsoft programa. Mogli bi to gledati i s pesimistične strane: Microsoft uzima svaku sedmu kunu domaćim informatičarima. :-)
I dok diljem svijeta vlade pojedinih država koketiraju s open source rješenjima, naši se čvrsto drže Microsofta i zacijelo su jedna od njegovih najjačih utvrda kad se govori o javnoj upravi u pojedinim državama. U takvom okruženju teško je isfurati bilo kakav open source poslovni model.
Kakve modele koriste domaći ratnici otvorenog koda? Oni uglavnom samo koriste otvoreni kod, na takvim rješenjima temelje svoje osnovne proizvode ili nude podršku za postojeća rješenja. Nisam još čuo za domaću firmu koja je svoj uspješni proizvod ponudila pod open source licencom. Od hrpe galamdžija iz hr.comp.linux grupe mali je broj onih koji su pokušali ostvariti ili sudjeluju u ostvarenju nekog open source poslovnog modela. Zato je i pomalo besmislena galama kad se neko rješenje, bazirano na Microsoft platformi, implementira u sklopu nekog velikog državnog projekta. Poslovna open source alternativa u Hrvatskoj nalik je na slabašnog, goluždravog pingvina koji tek počinje kljucati i razbijati opnu jajeta u kojem je rođen.
Možda je koji put malo glasniji, ali za sada igra sporednu ulogu.
|
- 08:11 -
Komentari (5) -
Isprintaj -
#
19.05.2005., četvrtak
Još jedan IE bug
Oni koji podgrijavaju legendu kako je IE najbolji preglednik zacijelo nisu razvijali nikakvu ozbiljniju web aplikaciju u njemu jer bi sami sebe odavno demantirali. Danas sam naletio na još jednu u nizu glupih IE grešaka.
Situacija: uz pomoć JavaScripta generiram tablicu s pripadajućim elementima. Sve prođe ok, nema grešaka ali se tablica ne pojavi. Probam u Firefox-u i sve radi bez problema. Probam alert te tablice i u prozoru iskoči očekivani kod. Ali tablice na stranici nema. I onda mi padne na pamet i napišem kod poput ovoga:
tablica.innerHTML = tablica.innerHTML;
i sve proradi...Ali tu priči nije kraj. Nešto kasnije maknem taj red, ali ovaj put se IE popravi i prikaže sve što je i trebao prikazati. Valjda se u međuvremenu vodostaj podzemnih voda popravio...
Ne, nije stvar u nečemu što sam ja previdio, bug je dokumentiran i spomenut na više mjesta.
|
- 15:41 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
13.05.2005., petak
Ubrzane zemljišne knjige
Problem s nedostupnošću zamljišnjih knjiga riješen je u zadovoljavajuće kratkom vremenu, ali...sindrom samo jednog podržanog preglednika (Internet Explorer über alles) se ponavlja. Korisnici ostalih preglednika teško da će pronaći neki smisao u predočenim podacima jer samo Internet Explorer u potpunosti podržava XML i XSLT na način koji se koristi za prikaz konkretnih podataka iz zemljišnih knjiga.
To znači da više od polovice posjetitelja ovog bloga neće moći vidjeti odgovarajući podatak o čestici koja ga interesira (špijuniram vas, znam da više od 50% posjetitelja koristi Firefox ;-) ). Osim ukoliko ne uzmu u ruke neki odgovarajući editor i srede prikaz. Postotak ostalih korisnika računala koji koriste Firefox ili drugi preglednik nešto je manji, ali ne dovoljno da bi ga oni, koji su izradili aplikaciju, na tako grubi način zanemarili.
Ali obuzdajte svoj nagon za prosvjedom. Korisnike javnih servisa (tj. nas) moglo bi ubrzo snaći i nešto gore ukoliko se za njihovu implementaciju počne koristiti Microsoft Local Government Starter Kit koji od klijenta traži tehnologiju koja se nalazi samo u nekim njihovim dodatnim prizvodima (InfoPath, uključen u Microsoft Office Professional Enterprise Edition 2003).
Krajnje je vrijeme da se definiraju uvjeti za ovakve javne servise jer bi nam se u vrlo bliskoj budućnosti mogla dogoditi situacija da umjesto otvorenih i dostupnih imamo skupe i poluupotrebljive servise.
Ukoliko neka privatna tvrtka napravi nešto samo za određenu skupinu korisnika to je njihov problem. Kad javna uprava napravi takvu stvar onda je to zajednički problem svih nas koji to financiramo.
|
- 14:05 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
12.05.2005., četvrtak
Velike, spore zemljišne knjige
Ako ste čitali priču 'Veliki, spori kraljevi' mojeg omiljenog barda, Rogera Zelazny-a, onda vam je asocijacija i više nego jasna. Projekt online Pregleda zemljišnih knjiga je tempiran baš za ovo predizborno razdoblje. Na raspolaganju je tek manji dio zemljišnih knjiga dok će ostatak biti dostupan do kraja godine. Možda je preuranjeni izlazak u javnost kriv za poteškoće kod prikaza stranice pa developeri nisu stigli napraviti stress testove i optimizirati web aplikaciju, ali u ovom trenutku nije moguć normalan pristup podacima na stranici. Ispod svega leži 'ozbiljna' tehnologija, Oracle-Application-Server-10g, Windows Server 2000, aplikacija je napravljena u Javi. Implementacija je neozbiljna. Baš me zanima konfiguracija servera na kojemu je sve to smješteno. Očito je da se radi o samo jednom serveru, a aplikacija takvog obima trebala bi biti raspodjeljena na više servera. Što će biti kad sve zemljišne knjige budu u bazi?
Firma koja je napravila to rješenje već mi je prije zapela za oko sa svojom implementacijom registra obrtnika čije je normalno korištenje bilo moguće jedino ukoliko ste ga posjetili s Internet Explorerom. I dok je to kod privatnih firmi to stvar njihove poslovne politike, kod javnih servisa ne mogu se tolerirati takve monopolističke diskriminacije.
Ovakvi projekti, koji su od javnog interesa, trebali bi prije definiranja zahtjeva, odabira izvoditelja i tehnologija proći javnu i stručnu diskusiju, a sam natječaj treba biti potpuno transparentan. Utopija?
Denial of Service, koji je pogodio drugi predizborni adut (Hitro), opisuje Rado u svojem Fuzzy blogu.
Trenutno stanje s velikim, sporim zemljišnim knjigama: java.lang.NullPointerException.
|
- 10:10 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
10.05.2005., utorak
Haknite IIS
Želite li osvojiti novi Xbox (naravno, da bi onda mogli staviti Linux na njega ;-) ) jedino što trebate napraviti je da haknete IIS 6.0: Hack IIS 6.0 Challenge.
|
- 12:16 -
Komentari (2) -
Isprintaj -
#
04.05.2005., srijeda
Metro: PDF killer iz Microsofta
Svi smo gledali barem jedan crtić gdje neka zvijer jede i jede i jede i raste i raste i raste...i naizgleda nema kraja tome rastu, sve dok se na kraju ne raspukne od prežderavanja.
Zašto mi je upravo ta scena prošla kroz misli dok sam čitao o najavi novog formata za dokumente kojeg najavljuju iz Microsofta? Po Microsoftu dva su razloga za Metro:
1. želja da bilo koji njihov program može spremiti dokument u neki unificirani format za čije čitanje neće biti potreban s kojim je stvoren
2. želja da se ista metoda koristi za spremanje u datoteku i za slanje na ispis
U Microsoftu kažu da tu njihove ambicije glede Metroa prestaju, dok PDF ima puno više od toga. Poznavajući Microsoft čisto sumnjam da će se zaustaviti samo na tome. PDF ima elektroničke obrasce, a oni u skromnom i nedužnom Metrou nisu najavljeni. Ali...Microsoft ima InfoPath koji je toliko srodan spomenutim obrascima da bih se mogao okladiti da su u Microsoftu već predvidjeli njegovu implementaciju u neku od slijedećih inkarnacija Metroa.
Zašto Microsoft ne želi koristiti PDF već izmišlja konkurentni format? Jedno od Microsoftovih bojnih polja su operativni sustavi. PDF je čitljiv na skoro svim ozbiljnim konkurentskim sustavima dok će Microsoft svoj format vezati samo za svoje platforme. Na taj način će svojim korisnicima otežati migraciju na druge platforme. To je stara, prokušana metoda, uzmi standard ili neki format , malo ga promijeni tako da ga drugi ne mogu koristiti, implementiraj to u svoj operativni sustav i pusti da lijenost korisnika učini svoje. Najbolji primjer uspješnosti takve taktike je Internet Explorer.
Metro neće samo tako lako izbaciti PDF iz igre, ali će opet unijeti nepotrebnu zbrku među korisnike. Nakon što ste naučili svoje korisnike, prijatelje i poslovne partnere da vam tekstove ne šalju u .doc formatu već da se koriste .rtf-om ponovno vam slijedi slična bitka...
Hobotnica iz Redmonda svuda zavlači svoje krakove, ako želi preživjeti mora neprestano rasti...što će učiniti kad joj ovo naše informatičko društvo postane previše skučeno?
|
- 08:53 -
Komentari (8) -
Isprintaj -
#
03.05.2005., utorak
Alibi Linux – najčešća distribucija na hrvatskim računalima
Velikoj većini domaćih prodavača očvrsja (eng. hardware) Linux služi samo kao alibi. Svjesni su toga da je prvo što će korisnik uraditi obrisati Linux i instalirati piratsku inačicu XP-a. Neki od njih se i ne muče s instalacijom već samo prekopiraju pripremljenu sliku particije na tvrdi disk. Ukoliko bi neki znatiželjni korisnik želio pogledati što je to Linux, zacijelo ne bi imao što za vidjeti. Neki ne dobiju više od 'kernel panic' ili slične poruke.
Predlažem tim trgovcima da na kraju popisa komponenti stave napomenu da je na računalu instalirana distribucija Alibi Linux, tako da korisnici znaju da moraju napraviti novu instalaciju ukoliko zaista žele Linux na svojem računalu.
Jedan naš trgovac ima reklamu preko cijele stranice s kojom reklamira laptop koji i u imenu ima čarobnu riječ linux (malim slovima). Negdje pri kraju popisa komponenti spominje se OS LINUX LIVE što znači da se nisu ni potrudili zapackati tvrdi disk instalacijom Alibi Linuxa, već su samo priložili CD s nekom od 'live' distribucija. Najsmješnija u cijeloj toj priči je slika laptopa koji na ekranu ima podignut Internet Explorer, a ukrasni dijelovi prozora jasno govore da se radi o Windows XP OS-u. Osim Linux na laptop dobijete i garancju od 24 mjeseca. Na dnu oglasa, sitnim slovima, stoji da ne odgovaraju za tipografske pogreške. Baš me zanima što bi u ovoj slučaju bila tipografka pogreška? Garancja ili slika za zaslonu računala. :-)
S obzirom da slučaj s Alibi Linuxom postaje masovna pojava, predložio bih HULK-u i sličnim udrugama da pripreme jedno pripćenje za javnost u kojoj će osuditi tu Alibi komediju i objasniti o čemu se zapravo radi.
|
- 08:26 -
Komentari (6) -
Isprintaj -
#
02.05.2005., ponedjeljak
Blogovi će promijeniti vaš posao 2
Iako su blogovi postali jedan društveni fenomen ipak ih čita samo 20-25% korisnika Interneta. Malo? Puno? U čemu je važnost blogova? Da li je to još jedan trend koji će sutra postati prošlost?
Pogledajte malo masovne medije. Ma koliko se neki od njih deklariraju kao slobodni, oni su ipak kontrolirani. Javnosti se serviraju ušminkani paketi, neki uljepšavaju stvari, neki ih čine lošijima, neki žele oblikovati duh mase kojoj se obraćaju, neki služe kao sofisticirano oružje za ostvarivanje nečijih namjera.
I onda dođu blogovi. 5 minuta, nekoliko klikova i vaš glas kreće prema masama. Potpuno slobodan, neobrađen, sirov, i možda zbog toga strahovito jak. Ne možete očekivati broj prijemnika koje imaju masovni mediji (koji zbog toga i jesu masovni) ali vaš glas je dobio šansu. Takvo nešto, do prije koju godinu, niste imali. Samo pažljivo s tim glasom. Ako ono što napišete na blogu ne bi mogli reći prvom slučajnom prolazniku, onda to nemojte napisati. Kad je nešto objavljeno na Internetu onda je to dostupno svima. Stavite si sticker na aktivniju polovicu mozga koji će vas upozoravati na to.
Neki su uzdaju u lažan osjećaj sigurnosti sakriveni iza anonimnih nadimaka, a najčešće omogućuju znatiželjnicima da vrlo lako otkriju njihov identitet.
Blogovi su oružje protiv masovnih medija. Ali borba se ne vodi za uništenje masovnih medija već za njihovo poboljšavanje i objektivnost. Blogovi su inspektori masovnih medija, samo što nemaju ovlasti za njihovo zatvaranje. Ali mogu staviti samolijepivu traku sramote na njihova vrata.
Blogovi su nekim hrvatima promijenili posao. 'Diplomatski' slučaj svima nam je poznat. U nekim hrvatskim firmama već su na snazi zabrana pisanja i čitanja blogova. Negdje je to zbog straha od smanjene produktivnosti, a negdje su u pitanju drugi strahovi. Nisam primjetio da je neka od domaćih firmi pokrenula svoj službeni blog servis. Lijeni, spori marketinški stručnjaci nisu još namirisali korist od publiciteta te vrste.
Vani se počeo javljati jedan negativan trend lažnih blogova koji se nazivaju flogovima. Marketinški odjeli počeli su na taj način promovirati proizvode, usluge ili ime firme. Uz malo ulaganja ostvaruje se velika korist. Pretpostavljam da su u sve to ukalkulirali i rizik od otkrivanja lažnog bloga pri čemu bi negativan publicitet mogao donijeti više štete nego koristi.
Puno veća opasnost od lažnih blogova su neistiniti blogovi kojima je jedini cilj diskreditirati nekoga ili nešto. Ako na kraju i uspijete u dokazivanju istine, učinjena šteta možda neće biti tako brzo popravljena.
|
- 08:35 -
Komentari (1) -
Isprintaj -
#
01.05.2005., nedjelja
Blogovi će promijeniti vaš posao
Nije to trkeljanje starog blogera već naslov u ovotjednom BusinessWeek-u. Važnost blogova prepoznali su i neki naši politički djelatnici čiji su prvi blogovi izazvali dosta pažnje. Neki blogeri se žale kako su ti krpelji na koži društva dobili previše publiciteta za razliku od vjernih i marljivih, ali široj javnosti nepoznatih, blog rudara.
Kolege blogeri, nemojte se uzrujavati, takav je svijet u kojem živimo. Listao sam Globus i vidio kako su čak dvije stranice posvetili sinu Ivića Pašalića koji je osvojio drugu nagradu na natječaju za SF priču u kategoriji gimnazijalaca (SFera). A gdje je prvonagrađeni, a gdje su ostali dobitnici SFerinih nagrada? O njima ni riječi. Očekujem njihov zapis u knjizi žalbe. Nisam bio u prilici pročitati uradak Pašalića mlađeg, ali s obzirom na kratki sadržaj (Hitler nije počinio samoubojstvo već na tajanstvenom otoku vodi virtualne ratove) čini mi se da se radi o prožvakanoj gumi s dobro poznatim okusima iz trivijalnih SF priča. Da je neko drugo vrijeme, naslov Dominikove priče zacijelo bi sitnim slovima bio spomenut u rubrici "Nije za...". Čitateljima Siriusa sve je jasno. :-)
Hm, ali možda ipak nije sve tako trivijalno. Pašalić stariji je desno orjentirani političar, mladac ne krije svoju ambicioznost. Možda mu Hitler nije trebao samo za efekt šoka, kao što sam tvrdi, već se tu možda kriju i neke simpatije prema velikom diktatoru?!
Vratimo se blogovima. Slažem se da u blogovima ima puno smeća, ali to nije razlog za negativni stvar napram njih. Da li posprdno govorite o knjigama i literaturi samo zato što na kioscima ima hrpa jeftinih i bezvrijednih krimića i ljubića?
Kada će naši poslovni ljudi prihvatiti blogove, kao što je to postao običaj na zapadu? Većina njih radije će umočiti prste u mladu, vruću janjetinu nego da dobije žuljeve od silnog tipkanja. Ma kakvi žuljevi, čemu služe sekretarice? Klasičan stereotip u svezi njih mogao bi izazvati zlurade komentare pa ne morate odgovarati na ovo pitanje. :-)
Našim poslovnjacima promjene neće donijeti blogovi, već izbori. Da neki poslovni list i objavi temu broja posvećenu blogovima većina njih samo bi na brzinu prelistala stranice. Ako uopće i čitaju poslovne publikacije.
[ubacite tiruriru tiruriru temu iz Zone sumraka]
Ovo je Hrvatska.
|
- 08:34 -
Komentari (3) -
Isprintaj -
#
|
