Wolfwood's Crowd

30.09.2004., četvrtak

Mono dan

Tvrdokorni Linuxaši odmah pljuju i viču sux, sux kad se spomene Mono, C#, .NET. Najglasniji su pri tome obično administratori kojima je konačna granica u programiranju nekoliko desetina redova u nekom od skriptnih jezika. Moram priznati da ni meni Miguel de Icaza prije nije bio najpozitivniji lik i nisam baš volio/koristio aplikacije u koje je on umiješao svoje prste. S vremenom sam promijenio mišljenje. mc, Gnome, Evolution i sada Mono, tvore jedan impresivan niz aplikacija koje se mogu mjeriti i s najboljim komercijalnim produktima. "Želim da Linux dekstop uspije u zemljama gdje si ljudi ne mogu priuštiti komercijalne programe", Miguelov je glavni cilj. Migule je 1997. bio na razgovoru za posao u Microsoftu, ali je to iskoristio samo kao priliku da im izloži svoju teoriju o tome zašto bi Microsoft trebao napustiti stvoj dotadašnji način poslovanja i okrenuti se open sourceu. :-) Ono što nije prošlo u Microsoftu upalilo je u Novellu koji je nekada bio vladar u svijetu mrežnih operativnih sustava, a sada je iz perspektive potpunog gubitnika tražio svoju budućnost. Odabrali su, i Novell je sada jedan od glavnih motora iz komercijalnog svijeta koji pokreće open source kotače. Mono je u svemu tome najznačajniji produkt. Financijsko zaleđe jednog Novella omogućava Miguelo dugoročno strateško planiranje. Optužuju ga da se prodao mrskim kapitalistima, ali on na jedan efikasan i pragmatičan način vodi uspješan rat za priznavanje open source programa u komercijalnom svijetu. U Microsoftu žale zbog toga što ga 1997. nisu uzeli pod svoje okrilje. Microsoft projektant, Don Box, čak je napisao i pjesmu kojom poziva Miguela da im se pridruži. Unatoč tome što .NET i C# nisu ništa drugo već prepjevana (neki kažu i poboljšana) Java, oni imaju osiguranu budućnost. Postat će glavna razvojna tehnologija na najraširenijem operativnom sustavu na svijetu. Kud ćeš bolji početak? Nijedan open source alat ili tehnologija nije potaknuo značajniju migraciju programera s Windows platforme. Java je svoju šansu, da postane univerzalna tehnologija za cross platform aplikacije, propustila. Sumnjam da će 1.5 inačica u tom pogledu nešto značajnije promijeniti. Mono otvara vrata onima koji moraju ili žele svoje programe ponuditi i pokrenuti na više platformi. Opasnost za open source programere je ta što će se upoznati s Microsoft kompatibilnom tehnologijom pa će im prelezak na mračnu stranu sile bili itekako olakšan. ;-) Prijelaz je olakšan i drugoj strani. Uz pomoć jednog dobrog razvojnog alata možemo očekivati i značajniju migraciju na Linux. I programera i aplikacija. I dobrih i loših. Postoji još jedan open source projekt koji je implementacija .NET-a: DotGNU. Unatoč velikim ambicijama koje navode na svojoj web stranici razvoj ide relativno sporo. DotGNU ima svojih prednosti (npr. njihova implementacija System.Windows.Forms-a), a najveća mu je mana nedostatak logističke podrške koju ima Mono.

- 18:33 - Komentari (10) - Isprintaj - #

28.09.2004., utorak

Evolucija

Nestalo struje. Obavio sam kućne poslove koji bi inače čekali da prestanem raditi. "Oluja mačeva" od Martina me čekala s bookmarkom (koja je jednostavna hrvatska riječ za to) negdje na sredini. Ipak sam se odlučio za bilježnicu i olovku da pribilježim neke od stvari koje su mi se motale po glavi. Ja inače jako brzo pišem i rukopis sam prilagodio brzini. Zbog toga su trpjela neka slova, izgubila su svoj prepoznatljivi oblik, a kao posljedicu sam dobio rukopis koji rijetko tko, osim mene, može pročitati. Nakon par napisanih rečenica postao sam svjestan jedne činjenice: sada brže tipkam nego što pišem rukom. A nedostajao mi je i backspace, copy&paste za preslagivanje teksta, tekst na ekranu je čitljiviji i pregledniji. Evolucija. Kako li će moje pisanje izgledati za 10 godina? Udobno zavaljen u ležaljku na terasi diktirat ću svoje misli prijenosnom računalu, a background će mi biti oblaci na nebu. I onda ću jednog dana shvatiti da ne tipkam više brzo kao što sam mislio...

- 15:20 - Komentari (5) - Isprintaj - #

27.09.2004., ponedjeljak

Slatkiši

U vrijeme kad mi je Linux bio samo hobi i kad je njegov život na mojem računalu bio sam sebi svrha, volio sam se zabavljati stvarajući vlastite teme za WindowMaker, prilagođavajući izgled desktopa i isprobavajući razne dock aplikacije. Dock aplikacije bile su ograničene veličinom dock gumba ili u boljim slučajevima njegovom širinom, a radile su razne "korisne stvari" poput provjeravanja novog maila, prikaza vremena i datuma, opterećenosti sistema, zauzeća diska. Postoji čak i inačica Dooma koja se vrti u docku. Životni vijek mojih dock aplikacija bio je kratak. Njihova korisnost je bila upitna, a meni je svaki trenutak procesorskog vremena bio dragocjen. Zaboravio sam već odavno na te đinđe-minđe. I onda sam neki dan naletio na gDeskletse. Hrpetina oku ugodnih, sitnih aplikacija za desktop. Zalutao sam na njih s nekih Python stranica pa sam bio u modu "ako nešto zanimljivo miriše, isprobaj". :-) Na navedenoj stranici ima nekoliko stotina deskletsa raspoređenih u 11 kategorija, dosta aktivan forum, tutorial za izradu vlastitih deskletsa. Deskletsi bi trebali raditi u svakom upravitelju prozora (window manager), a za svoj rad traže Python>=2.3, gnome-python>=2.0.0, pygtk. Vrte se u root prozoru samog upravitelja tj. kao background. Ima ih različitih veličina, a možete ih premještati gdje god hoćete. Samo da spomenem nekoliko njih. Različiti satovi, alarmi, kalendari i podsjetnici su klasične desklets aplikacije. Deskletsi obavljaju provjeru maila (postoji i desklets za GMail), prikazuju osnovne informacije o sistemu (opterećenost procesora, temperaturu, zauzeće memorije, aktivnost različitih uređaja), skidaju RSS feedove, provjeravaju vrijednost dionica, izvještavaju o vremenu i vremenskoj prognozi, podsjećaju muslimane na vrijeme molitve i prikazuju razne druge korisne i manje korisne stvari. Dosta njih samo su prepjevi dock aplikacija. Jedan od najzanimljivijh deskletsa je BubbleFishyMon. To je animacija koja prikazuje žutu patku kako pliva na vodi. Voda označava zauzeće memorije, mjehurići zraka predstavljaju opterećenje procesora, dok ribe koje plivaju glume mrežni promet. ;-) Mogu li deskletsi poslužiti i za nešto korisno osim da zabavljaju besposlene informatičare? Mogu. Zamislite poslovnog čovjeka, menadžera. On cijelo vrijeme mora pratiti informacije iz više izvora. Umjesto da prati hrpetinu stranica koristi RSS aggregator. Nekoliko deskletsa provjerava važnije dionice, ima poseban desklets za pop mail korisničke račune koji filtrira poštu i obavještava ga samo o važnim porukama. Desklets kalendar-podsjetnik vodi brigu o njegovim obvezama, pristup njemu ima i sekretarica koja se brine da samo važni žuti papirići budu na njegovom desktopu. Jedan desklets brine se o telefonima, uvijek mu prikazuje ime onoga tko ga zove, a ukoliko mu je broj nepoznat odmah se spaja na HT imenik i ispisuje podatke o broju s kojega stiže poziv. Za to vrijeme poslovni čovjek normalno radi i koristi svoje aplikacije. Ili samo uživa u ljepoti informacija koje mu donose deskletsi.

- 01:47 - Komentari (4) - Isprintaj - #

24.09.2004., petak

Sisa i igara

Ne pratim ni Velikog brata ni Male sekice, ali kad sam već okačen na lajnu rekoh ajde da svratim. Kako na svojem novoinstaliranom Slackwareu još nisam gledao nijedan streaming bio sam malo skeptičan kad sam kliknuo na low bandwith kameru na BB-u. Ostajem ugodno iznenađen, diže se Totem, napuni međuspremnik (en. cache) i ide video. Mislim da su cijepali neka drva. Ok, to je to. Vidjeli dečki na Indexu da raja hoće sisa i tuđe privatnosti pa oni angažirali profesionalke koje sise izlažu u zamjenu za male zelene papiriće. Znate priču, gore sam, okačen, rekoh ajde da svratim. Totem se buni, kaže da hoće neki MS MVW9 ili slični codec. Male drolj..ups, sekice nisu vrijedne muke traženja i instaliranja tog codeca. Komentar? Očito je da su tehnički dio posla odradili informatičari kojima je najčešća isprika "na mojem računalu to radi" i smatraju da su računala na kojima nema Microsoft programa samo jedan urbani mit. :-) Navedeni codec ne dolazi po defaultu s MS OS-evima pa i njihovi korisnici trebaju skinuti codec. Dosta se njih žali da im to ne polazi za rukom. Stvarno neviđeni show. Pustimo sad sise neka vise, meni je više žao što su takvi informatičari infiltrirali u web ekipu Radia 101 pa oni na svojim web stranicama sve više i više audio materijala također objavljuju u bajnim Microsoft formatima. Ja bih glasao da to bude .ogg i .mp3. Pomalo je nelogično da se jedan takav radio otvorenog, slobodnog i antimonopolističkog tipa zakačio za Microsoft formate. Širenje Firefox preglednika uznemiruje webmastere koji su radili "IE Only" stranice. Kod većine njih ta uznemirenost nije dugog vijeka jer odmah pribjegavaju već spomenutom izgovoru "na mojem računalu to radi" tj. korisniku ionako pokazuju stranice u IE-u, po mogućnosti s lokalnog diska tako da ovaj ne primjeti da se super-turbo intro u Flashu otvara sedam gladnih godina. A oni koji silnu lovu troše otvarajući Megastore knjižare još uvijek nemaju dovoljno love da plate nekoga tko će učiniti da njihove stranice vidi i sve veći broj Firefox korisnika.

- 13:45 - Komentari (12) - Isprintaj - #

21.09.2004., utorak

GBrowser

Microsoft je prijetio Googleu svojom tražilicom. Umjesto da se utvrdi i da dočeka Microsoft dobro ukopan u rovovima, jer onaj koji napada trpi jače gubitke, Google je odlučio formirati jednu iskusnu skupinu specijalaca koji će Microsoftu zadati udarac tamo gdje se nije nadao. Jedan od glavnih ljudi koji su razvijali Javu, Joshua Bloch, prešao je u Google. 4 čovjeka koji su razvijeli IE, a kasnije osnovali vlastitu kompaniju, prešli su na platni spisak Googlea. Jedan od njih sudjelovao je i na razvoju Accessa (Adam Bosworth). Jedan od glavnih programera Avalona, korisničkog sučelja za novu inačicu Windowsa, Joe Beda, također je dobio neodoljivu ponudu iz Googlea. Je.eš programera koji bloga nema, reče Joe i o svemu tome počne pisati blog. U svjetlu ovih činjenica sada potpuno drugačije izgleda prošlomjesečni Mozilla Developers Day koji je održan u Google campusu. Zašto je Googleu važan Internet preglednik? I kakva je korist od toga ulagati u razvoj proizvoda koji će biti besplatan? Informatički analitičari već duže vrijeme predviđaju da će porasti broj aplikacija koje će se izvršavati u preglednicima. Jeftino mrežno računalo koje će preko preglednika pristupati podacima i aplikacijama spremeljenim na mreži već skoro deset godina zamišlja Larry Ellison, gazda Oraclea. Operativni sustavi gube svoju važnost i preglednici postaju strateški proizvodi. Da li će glavninu tržišta umjesto Windowsa i MS Office paketa zauzeti GBrowser i neki Google Suite? Prvi komentar na Slashdot-u na ovo bio je da li će za download tog browsera trebati pozivnica. ;-)

- 09:00 - Komentari (7) - Isprintaj - #

Alibi

Kad bi se kod nas radila službena statistika o tome koji se operativni sustav isporučuje s računalima prodanim u maloprodaji dobiveni rezultat razveselio bi svakoga tko navija za Linux na stolnim računalima. Svaki veći prodavač u ponudi ima računala s instaliranim Linuxom, u trgovačkim centrima se prodaju Linux računala, Linux velikim koracima grabi u osvajanju kućnih korisnika. Hrvatska je obećana zemlja za pingvine. Stvarnost je malo drugačija. 800 kuna, koliko je obično skuplje Win XP Home računalo istih karakteristika, je i više nego dovoljna inspiracija da prosječan hrvatski kupac uzme Linux računalo. Mnogi od instaliranih pingvina ne dožive ni prvo bootanje, njihovo mjesto ubrzo zauzima Windows XP Professional. Hrvatski vlasnici računala nisu tamo neki luzeri pa da ih zadovolji nekakav XP Home. Rijetki sretni pingvini dožive poneko bootanje, ali i njihov život grubo prekine krvnik sa sprženim CD-om. "Život, ma kako kratak bio, bolje je nego se uopće bootati", rekao bi Conan svojoj dragoj Crvenokosoj Sonji nakon što ona ne bi uspjela spriječiti krvnika da izvrši svoju nečasnu odmazdu. Prodavači računala itekako znaju što će većina korisnika učiniti, ali to više nije njihov problem. Oni su prodali računalo, a to je bio njihov jedini cilj. Neki od njih će uz računalo isporučiti i poseban CD koji služi za uklanjanje Linuxa s tvrdog diska. Tako da se krvnici previše ne muče. Navodno se nijedno računalo ne bi smjelo isporučivati bez operativnog sistema. Nisam siguran da postoji takav zakon, ako je netko obaviješten o njegovom postojanju molim broj i stranicu Narodnih novina u kojima to piše. Linux je samo alibi koji služi da se zadovolji to pravilo. To se vidi kad malo prošvrljate po jednom takvom računalu. Interni modem u pravilu nije podešen i nisu instalirani driveri za njega, isti je slučaj i s printerom ukoliko se prodaje u sklopu konfiguracije. Grafičke kartice koriste generičke drivere, o 3d akceleraciji nema ni govora. Ponuda distribucija na tim računalima je šarolika, Mandrake, SuSE, Linspire. Od računala koje sam vidio najbolji posao je odradila ekipa koja je slagala Linux za odlikaše. Oni s računalom isporučuju i DVD s kojim je moguće računalo na najjednostavniji način vratiti u prijašnje stanje. S računalima na kojima je bio Mandrake u pravilu su dolazili instalacijski CD-i za tu distribuciju. Linspire računala, koja se prodaju u nekim trgovačkim centrima, sa sobom ne donose ništa. One firme koje među svojim djelatnicima nemaju nikoga tko se "razumije u Linux" pribjegavaju krajnje jednostavnim rješenjima. Tako imate firme koje će vam isporučiti najnoviji laptop s instaliranim FreeDOS-om!!!

- 07:46 - Komentari (2) - Isprintaj - #

16.09.2004., četvrtak

Ptica od groma

Firefox redovito nadograđujem kako izlazi, a s 0.8 inačicom Thunderbirda odlučio sam šansu dati i toj Ptici od groma. Moj glavni e-mail klijent je Evolution. Hard core linuxaši će se zgroziti na ovo i potapšati po glavi svoj mutt. Ja sam samo malo u svojim počecima koristio CLI (Command Line Interface) e-mail client, ali kasnije sam se prebacio na grafičke klijente. XFMail, Sylpheed, Evolution bio je moj razvojni put. Sylpheed sam napustio tek kad sam počeo dobivati dosta poruka u html formatu. Sve te poruke su bile čitljive i u mojim starim e-mail klijentima kao običan tekst, ali nisam želio biti uskraćen za ljepotu koja je vrebala u čahuri html-a. ;-) Ja ne šaljem mailove u html formatu i sumnjam da ću svoju naviku promijeniti. Da budem iskren, na testiranje Ptice su me nagnala tri magična slova RSS. Pratim dosta blogova i privukla me je činjenica da ih mogu pratiti na jednostavan način, a imao sam i nekih problema s Evolutionom jer sam instalirao neku razvojnu inačicu pa je zaštekao adresar. Korisničke račune sam ručno dodao, dopada mi se opcija da svi oni mogu imati zajednički inbox, a ne kao prije, svaki poseban. Ptica nema opciju za import mailova iz Evolutiona, ali to se može riješiti na jednostavan način, kopiranjem odgovarajućih datoteka iz .evolution u .thunderbird direktorij jer spremaju mailove u istom formatu. Ako nekome treba, mogu opisati postupak. I to je jedan od razloga zašto koristim Linux. Nema svaki program svoj zatvoreni format pa da je konverzija podatka između njih skoro uvijek podsjećanje na Tantala i njegove muke. Sve je otvoreno, jednostavno. Ptica od groma nije loš e-mail client. Možda će biti malo napornija naprednijim korisnicima, ali to je pristojan komad programa. Jedino detekcija junk maila tako kvalificira sve newslettere koji primam, a koji ne bi trebali biti junk. Oni koji su prije koristili mail klijent u Mozilli ili Netscape-u osjećat će se kao doma. Radeći po raznim firmama gdje sam bio prisiljen koristiti Windowse, uvijek sam koristio te klijente jer mi Outlook porodica nikada nije previše odgovarala. Ptica od groma ipak se neće dugo hvaliti da je moj glavni e-mail klijent. Njezin sat će otkucati čim se na moj hard disk spusti i posljedni bajt novog Evolutiona 2.0. Valjda će se dečki na linuxpackages.net stranicama malo požuriti i spremiti paket. A i Evolution si je dobar s RSS feedovima.

- 12:29 - Komentari (1) - Isprintaj - #

15.09.2004., srijeda

Zaustavite Internet 2

Neki ljudi nikada neće shvatiti. Najnovija afera sa zatvaranjem stranice www.metkovic.hr dokazuje da oni koji žele cenzorskim škarama rezati po Internetu samo sebi rade štetu. Prema pisanju Index.hr portala, Vlada je preko povjerenika za Grad Metković Ivice Vidovića odlučila ukloniti službenu stranicu zbog nepovoljnog ishoda web ankete. Ishod većine web anketa je poprilično nerealan. Pogotovo ukoliko netko odluči da bi njegova opcija trebala dobiti najviše glasova. Ovisno o implementiranoj zaštiti postoji više načina da se "napumpaju" glasovi. Kao što indexovci kažu, ankete na webu su zabavnog karaktera i ne treba ih shvaćati ozbiljno. Ali spomenuta anketa je postala vrlo ozbiljno nadmetanje u organiziranom stranačkom "štancanju" glasova. Razlog tome najvjerojatnije je činjenica što je većini političara Internet mistični pojam s kojim nisu baš dobro upoznati pa ili podcjenjuju ili precjenjuju nešto što je objavljeno na njemu. Tako je spomenuta anketa postala vrlo aktivno bojište. To bojište bi bilo relativno beznačajno da se nije dogodila zabrana. Nema sumnje da će se i ostali mediji pozabaviti zabranom. Umjesto u plićaku lokalnog portala anketa sada ima velike šanse završiti na naslovnim stranicama novina. Novine se ne čitaju previše pažljivo. Većina ljudi samo pročita naslove i podnaslove. I onda o tome raspravljaju kao da su napisali doktorat. Ključne riječi za raspravu na poslu, u autobusu i lokalnom kafiću su: zabrana, hdz, totalitarizam, diktatura, gušenje slobode medija... Lijep autogol Ivice Vidovića. Hm...ima li sve ovo kakvih dodirnih točaka s Inspektorom Vinkom koji se ovih dana reprizirao na televiziji? Izgleda da ni najskritiji kutak Interneta ne smije biti mjesto gdje će HDZ gubiti. Kao što će se i svim silama truditi da pobjede u najzabačenijoj općini u Hrvatskoj bez obzira što u njoj ima sto glasača. Ako se prije nadolazećih lokalnih izbora rasplamsa rat na Internet anketama onda nama programerima ne preostaje ništa drugo nego da za velike novce ponudimo strankama skripte za pumpanje glasova. Webmasteri će morati smišljati nove zaštite. Pred nama je veliki Poll War. ;-) P.S. Jeste li primjetili izvanrednu pismenost vladinog povjerenika i umijeće pisanja web adrese na jedan sasvim nov način? :-)

- 15:30 - Komentari (7) - Isprintaj - #

14.09.2004., utorak

Content is the King!

Najčešće pitanje na raznim webmajstorskim forumima je vezano uz prijavu na tražilice i ostvarivanje što bolje pozicije na njima. Tu se onda izreda red klasičnih recepata od meta tagova do malih prljavih trikova. Neki web studiji svojim klijentima besplatno nude prijavu na tražilice, a na drugoj strani neki uzimaju bezobrazno puno novaca za prijave na veliki broj tražilica. U cijeloj toj gužvi gotovo da nitko ne spominje sadržaj, a ja bih se usudio reći sadržaj je kralj kad su u pitanju tražilice. Umjesto raznih trikova i prijave na stotine beznačajnih tražilica bolje je obratiti pažnju na sadržaj stranica, tekstove koji se pojavljuju na njima. Treba predvidjeti što bi mogao tražiti potencijalni posjetitelj i onda te riječi i pojmove spomenuti u tim tekstovima. Genijalci već sigurno razmišljaju o skrivenom layeru gdje bi bile nabrojane sve ključne riječi. Možda to i prođe kod nekih tražilica, ali ako zbog toga dođete na crnu listu izlazak s nje je dugačak i težak. Ako slučajno i uspijete uz pomoć trikova doći do dobre pozicije ostaje vam krajnja granica: posjetitelj vaše stranice. Ukoliko je on na prevaru došao do vaše stranice sigurno neće ni dočekati učitavanje i kad drugi put vidi adresu vaše stranice sigurno neće kliknuti na nju. Redovnim osvježavanjem s novim sadržajima potaknut' ćete posjetitelje da se vraćaju na vašu stranicu. Zadovoljni posjetitelji najbolja su preporuka. Sadržaj je važniji od forme, ali to ne znači da možete imati loše dizajnirane stranice. Postoje iznimke kad forma odnosi ili donosi posjetitelje kao što je slučaj s HTNet portalom kojeg, unatoč tome što ima dosta kvalitetnih tekstova, surferi izbjegavaju zbog predugog učitavanja. Za jedan novi site radio sam istraživanje o našim portalima. Interesantno je da HTNet nije "najteži" naš portal, ali se zbog loše izvedbe učitava duplo duže od "najtežeg". Da skratim, content is the king. Samo ga nemojte zadaviti i ubiti lošom formom i popratnim efektima.

- 11:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

13.09.2004., ponedjeljak

Zaustavite Internet!!!

U današnje vrijeme Interneta svaka je cenzura, pokušaj zataškavanja ili spriječavanje širenja informacije osuđena na propast. To je uvidjela Severina pokušavajući zaustaviti širenje svojeg autorskog rada te Filipović i njegov menadžer u namjeri da spriječe naciju da vidi poraz svojeg najeksponiranijeg štemera. Dostupnost informacija iz različitih izvora pomaže nam da vidimo koliko su naši novinari točni i objektivni u svojem izvještavanju pa postajemo svjesni kako većina njih nije dorasla poslu kojeg obavlja. Ili posao obavljaju na brzinu i površno. Večina njih koristi Internet samo za, uglavnom pogrešno, prepisivanje neke senzacionalne vijesti. O nekom efikasnom rudarenju za informacijama nemaju pojma. Primjer i povod ovim lamentacijama je način na koji su lokalni i ne tako lokalni mediji popratili sudjelovanje Velike Gorice u natjecanju "Entente Florale". Službeni gradski portal i lokalna tiskovina pokušavaju natječaju i osvojenoj medalji dati što veći značaj dok novinarka Vjesnika piše članak na način "pokvarenog telefona". Moj komentar na sve to možete pročitati na portalu VGOnline. Da li vam u ovakvim slučajevima postaje jasnije zašto neki novinari mrze blogove? Ma daj, zar tamo neki anonimci uzimaju sebi za pravo da dovode u pitanje autoritete velikih novinarskih pera. :-) Ima pravih novinara koji svoj posao obavljaju kako treba, imaju široki raspon znanja i interesa i o svemu tome pišu zanimljive, korisne članke koji se temelje na točnim činjenicama. MAK je jedan od njih. Upoznao sam ga preko BBS-a. On se koristi računalom i Internetom u svojem poslu još od vremena kad su današnje novinarske veličine pišale u pijesku. Njega ne ugrožavaju novi mediji i novi Internet servisi jer ih zna iskoristiti i upotrijebiti u svojem poslu. I to je razlika između dobrog i lošeg novinara ili kolumniste.

- 07:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.09.2004., nedjelja

Polje sna

Nije mi se jednom dogodilo da, uspavljujući klince, i sam zaspim. Pa sam, da si stvorim opravdanje, izmislio teoriju zašto se to događa. Prijelaz iz budnog u sneno stanje je jedna zahtjevna operacija koja zahtijeva dosta energije. I kao kod starih automobila, kod kojih se prilikom paljenja oslobodi velika količina crnog dima iz auspuha, tako i ovdje, osoba koja tone u san oslobađa jedno snažno polje sna koje se širi u radijusu do jednog metra. Ukoliko se u tom radijusu nalazi neka druga, budna osoba, koja je u stanju opuštenosti, emitirajuće polje sna će djelovati na nju i ona će također utonuti u san. Zahvaćena osoba u tom slučaju ne emitira svoje polje sna. Eto. Nisam ja zaspao dok sam uspavljivao Luku već me zahvatilo njegovo polje sna. I nisam si mogao pomoći. ;-)

- 12:48 - Komentari (1) - Isprintaj - #

10.09.2004., petak

Tko se nije skrio Bug je bio...

Bug On Line donosi link na stranicu na kojoj možete usporediti rezultate koje za isti upit vraćaju Google i Yahoo. Autor vijesti kaže kako za pojam "BUG d.o.o." Google vraća na prvom i drugom mjestu Bug On Line dok Yahoo vraća neke užase. Možete i sami provjeriti o čemu se radi. Iz toga možemo zaključiti da je Google dobar, a Yahoo loš jer nije vratio pravu stranicu. Međutim...ako malo uključimo mozak onda ćemo doći do zaključka da ljudi ne traže i većinom ne trebaju BUG d.o.o. već BUG časopis, zar ne? Ako te dvije riječi zadamo kao upit i Google i Yahoo na prvom mjestu vraćaju pravu stranicu. Čak i upit BUG magazin vraća Bug na 3. (Google) odnosno na 2. (Yahoo) mjestu. Dobar rezultat im je pokvario njemački www.de-bug.de. I jedna i druga tražilica vraćaju ono što tražimo. Naš prijatelj Zec nije pazio na satu dok su obrađivali tražilice i postavljanje upita. Nadam se da ne sprema neku knjigu ili vodič za tražilice jer bi mogao nastradati od neke fanatične korisnice Interneta koja slijedeći njegove upute neće moći naći ono što traži. ;-)

- 10:45 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.09.2004., srijeda

Clarion dan

Clarion je ime koje će većina ljudi prvo povezati s audio uređajima nego s informatikom. Većina informatičara će to ime povezati s generatorom aplikacija za kojega njegovi korisnici ne štede riječi pohvale. Po njemu pljuju oni koji su ga probali po obrascu instaliraj, klikni tri puta, ništa nisam skužio, to je smeće. A što je zapravo taj Clarion? Moj prvi susret s Clarionom bio je na fakultetu. Asistent je nešto petljao na svojem računalu, pokretao neku aplikaciju. Na moje pitanje što je to odgovorio je: "To je Clarion, ali to ti je previše komplicirano." Mda, kao da je Bosancu na vrhu nebodera rekao da ne može skočiti. Arhivirani clarion2.1 direktorij stao je na dvije 3.5" diskete. Doma sam ga raspakirao i prije svitanja već sam imao gotovu aplikaciju za katalogizaciju disketa, adresar i nekoliko manjih probnih aplikacija. To je bilo to. Moja potraga za alatom za brzi razvoj aplikacija je završila. S "dvojkom" nisam napravio nijednu ozbiljnu aplikaciju jer je izašo Clarion 3.0. Ono što je on donio bila je svemirska tehnologija naspram "dvice". Podrška za nekoliko formata baza (Btrieve, Clarion, TopSpeed, dBase III i IV, FoxPro, FoxBase, Paradox), jednostavan database dizajn u Dictionary editoru, lako kreiranje korisničkog sučelja uz pomoć obrazaca (templates), relativno dobar report generator, jednostavan i moćan programski jezik. Problem sortiranja po našim slovima i rasporedu te različiti printerski kodovi riješeni su na kranje jednostavan i efikasan način. U to mračno vrijeme DOS-a i vladavine Clipper aplikacija, Clarion je bio naprijed nekoliko svjetlosnih godina. Ono što je u njemu bilo najbolje bio je koncept na kojem se temelji generator aplikacija dok je sama izvedba bila nešto slabija. "Nikad ne vjeruj x.0 inačici" bilo je pravilo s Clarion proizvodima. 3.0 inačica je bila skoro neupotrebljiva, a većinu problema uspjeli su srediti do 3.008 inačice. TopSpeed baza postala je upotrebljiva tek od 3.102 inačice. Za razliku od "dvice" "trojka" je bila gladna memorije i tek su s DOS Extenderom i protected modom aplikacije mogle lakše disati. Sam generator i njegovo sučelje bili su puni bugova. Rezultirajuće aplikacije bile su puno bolje. Osim što su bile prokleto osjetljive na loš hardware. Čuveni "Processor Violation" me ponekad izludio. Poruka o greški koju je bacila umiruća aplikacija nikada nije imala smisla. Glavni razlog što se Clarion nije raširio među hrvatskim programerima poslovnih aplikacija je neuobičajeni način rada i nedostatak dokumentacije. Ja sam čak jedno vrijeme odustao od "trice" jer je bila dosta različita od "dvojke", ali sam joj se vratio kad sam uspio nabaviti fotokopirana uputstva. Platio sam ih 100 DEM u vrijeme kad je prosječna plaća bila 250 DEM. I tada je počeo moj streloviti napredak. Prvu aplikaciju za videoteku napravio sam za tri dana. Problem se javio kod instalacije kada sam shvatio da korisnik ima zeleni hercules monitor, a ja sam napravio aplikaciju u bojama. Problem se riješio sam od sebe. U standard.sty datoteci bile su definirane boje za MONO i COLOR mod. Ukoliko je korisnik želio drugačije boje to sam rješavao na licu mjesta editirajući spomenutu datoteku gdje su bile pobrojane sve kontrole koje su se koristile u aplikaciji. Malo je nepravedno nazivati stvaratelje Clarion aplikacija programerima jer za neke jednostavne aplikacije nije bilo potrebno napisati ni reda koda. Velik broj Clarion korisnika ne bi znao riješiti zadatke na natjecanju iz programiranja za osnovnu školu. Ta lakoća rada s Clarionom bila je za neke razvijatelje aplikacija poput američkog sna. Šofer kamiona ili vlasnik fitness salona preko noći postali su "programeri" složenih aplikacija. Firma u kojoj sam se zaposlio kao Clarion programer imala je ozbiljni problem. Koristili su alat s kojim je razvoj aplikacija bio još brži nego u Clarionu, ali bio je interpreter i imao je neke ozbiljne nedostatke. Slijedne obrade znale su potrajati i nekoliko sati. S tim alatom njima se dogodila jedna nevjerojatna stvar. Obično korisnici iskoriste 5, 10 ili 15% mogućnosti nekog programa. Oni su uz dodatne TSR programe taj postotak digli na 150%, njihov alat imao je mogućnosti koje ni njegovi tvorci nisu predvidjeli. Razvoj tog alata je prekinut i direktori su tražili alternativu. Te 1995. godine trebao sam krenuti s razvojem Windows programa u Clarionu, ali sticajem okolnosti za razvoj je ipak odabrana DOS inačica. Slijedeće 4 godine bio sam tutor svim novim slagačima Clarion aplikacija u firmi. Uglavnom to nisu bili programeri, neki od njih nisu znali upaliti računalo prvi dan na poslu, ali su za mjesec-dva veselo štrikali nove aplikacije. Odgođeni prelezak na Windows platformu bio je nužan i polako sam se bavio s Windows inačicama Clariona. 1.x i 2.x inačice bile su preslikani Clarion for DOS 3.102. Kasnije su počeli dodavati nove mogućnosti, ali osnovni princip je ostao isti. Iako je još uvijek jedan od najboljih izbora za tipične hrvatske poslovne aplikacije, Clarion je sa svakom novom Windows inačicom sve lošiji i lošiji. Ekipa prebjega iz Borlanda, koja je bila zaslužna za DOS inačicu, odavno je napustila firmu. Neki novi klinci takmiče se tko će proizvesti što više bugova u x.0 inačici. Clarion još živi samo zahvaljujući staroj slavi i inertnim slagačima aplikacija koji ne žele ili ne mogu preći na neki drugi alat. Obična Clarion aplikacija uz pomoć samo jednog klika na samo jedan checkbox može postati web aplikacija, ali dobiveni rezultat ne izaziva ništa drugo nego sažaljenje. Clarion je za mene već godinama završena priča. Da su DOS inačicu preveli na Linux u vrijeme kad je počeo dobivati na popularnosti, najvjerojatnije bi dobili velik broj korisnika, a broj POS i knjigovodstvenih rješenja pod Linuxom bi bio puno veći. Ali vodeći ljudi nisu slušali prijedloge korisnika na svojoj news grupi. Clarion za Linux ostao je samo još jedan mit. Bilo je nekih pokušaja Open Source Clariona, ali nisu zaživjeli. Iako bih još i danas mogao slagati aplikacije u Clarionu odustao sam do toga jer sam osjetio da se događa toliko novih stvari i nisam želio ostati po strani. Clarion je slijepa ulica u kojoj možete bez problema igrati badminton jer nema uopće nema prometa. Vrata malih dućana su širom otvorena, prodavači-vlasnici čavrljaju i dovikuju se jedni s drugima. Idila. Zaboravljeni svijet.

- 16:39 - Komentari (4) - Isprintaj - #

07.09.2004., utorak

PHP dan

'Ozbiljni' programeri, pogotovo oni koji rade enterprise aplikacije uz pomoć Jave, o PHP-u uglavnom govore s omalovažavanjem. Proizvod PHP programera za njih nisu web aplikacije već su to *fuj* skripte. Za njih je svetogrđe nešto napravljeno uz pomoć PHP-a nazvati aplikacijom. Njihov mozak po defaultu zanemaruje svakodnevne vijesti da je ta i ta stranica prebačena s Jave na PHP, da je za tu akciju trebalo 5 puta manje programera i 3 puta manje vremena, a bezobrazna se stranica sada učitava brže i radi bolje nego stara Java aplikacija. :-) Da se razumijemo, ovo nije poziv na sveti rat. Ja inače nemam običaj favorizirati samo jednu tehnologiju jer nijedan jezik i nijedan alat nisu univerzalni i prikladni za sve namjene. PHP je svoj život započeo kao skup perl skripti koje su nazvane "Personal Home Page Tools". Kako su zahtjevi rasli tako je autor PHP-a, Rasmus Lerdorf, napustio perl, napisao C implementaciju i objavio izvorni kod. Andi Gutmans i Zeev Surkaski su 1997. ponovno napisali cijeli kod, udružili su se s Rasmusom da bi u ljeto 1998. izašao PHP 3.0 koji je bio prvi PHP nalik onome kakvog danas poznajemo. Andi i Zeev su se ponovno raspisali, krenuli od nule, napisali novu jezgru i nastao je PHP 4.0, a ispod haube je urlao Zend Engine. Bio je to svibanj, 2000. godine. Ove godine je došao PHP 5, Zend Engine 2.0 sa svim svojim poboljšanjima. Zašto je PHP tako dobar za razvoj dinamičkih, web aplikacija? Zato jer je od samog početka rađen samo za razvoj web aplikacija. Nije nekakvo surogat rješenje napravljeno na silu. Kao ASP/VBScript kojeg je Microsoft sklepao od rezervnih dijelova koje je u tom trenu imao na raspolaganju. I nije kao nahoče zvano JSP nastalo zato jer Java nije bila prikladna za miješanje s html-om. PHP je odijelo po mjeri koje savršeno pristaje. Zajedno s drugim open source odjevnim predmetima stvorio je jedan uspješan eko sustav kojeg nazivaju LAMP - Linux, Apache, MySQL, PHP. PHP razvija izraelska Zend kompanija koja uz njega razvija i cijeli niz komercijalnih produkata. PHP programeri širom svijeta malo su se uznemirili kada je Zend započeo suradnju sa Sun Microsystem-om u nastojanju da stvore standardne metode za pristup Java sustavima uz pomoć skriptnih jezika. Veliki su izgledi da će PHP zamijeniti JSP i tako na velika vrata kročiti u enterprise svijet. PHP je jednostavan, brz i s cijelim nizom modula u standardnoj distribuciji. Želite li koristiti enkripciju, slati e-mail ili komprimirati html (gzip) koji šaljete posjetitelju? Koristite li ASP za sve te stvari morate kupiti dodatne module (neke od standardnih modula web provideri imaju već instalirane, ali njihov izbor je sirotinjski naspram onoga što nudi PHP). Količina kompletnih, slobodnih PHP aplikacija i skripti višestruko nadmašuje one dostupne za ASP. Pogledajte si samo HotScripts.com. Jedino je broj skripti uz koje je navedena cijena veći u ASP taboru. Često prilikom preporuke ljudi govore da je ASP za one koji su upoznati s basic sintaksom, a PHP za one koji vole C sintaksu. To ne mora biti tako. Sintaksa je tu najmanji problem, prosječan programer će se brzo priučiti na PHP. Zbog te svoje jednostavnosti PHP plaća danak u lošem kodu priučenih programera i nakaradnim web stranicama složenim od puno različitih komponenti. Dobar PHP programer bi trebao poznavati html, http i srodne protokole, a kod nas često treba znati i SQL, css, JavaScript i ponešto Linux administracije. PHP je ozbiljan jezik za ozbiljne aplikacije. Ukoliko ga koristite na taj način.

- 12:52 - Komentari (12) - Isprintaj - #

06.09.2004., ponedjeljak

www.hr

Hugo

05.09.2004., nedjelja

Linux break

Jedna od stvari zbog kojih sam se ponovno odlučio na Slackware distribuciju su i izvrsne LinuxPackages stranice. Na njima se redovno objavljuju novi paketi najnovijih programa. Daleko od toga da se objavljuje sve što izađe, ali ponuda je zadovoljavajuća. Uz swaret instalacija i nadogradnja postaju jako jednostavne. Swaret nema moć jednog apt-get-a, za većinu paketa morate sami riješiti ovisnosti i instalirati potrebne dodatne pakete, ali za korisnika poput mene on zadovoljava. Te ovisnosti među paketima ponekad su kost u grlu što sam iskusio nekoliko puta s prognanom Mandrake 10.0 distribucijom (rpm paketni sistem). Može se dogoditi da definirana ovisnost uopće nema utjecaja na rad programa već samo na neku dodatnu funkcionalnost bez koje se može. Ono što bi riješilo te probleme je gradacija ovisnosti, npr. kritična: za one gdje program ne može bez neke biblioteke; djelomična: programu će biti smanjena funkcionalnost, ali još uvijek radi; lagana: program radi bez problema, ovisnost je vezana uz dokumentaciju ili ne tako važan plugin. Uz tako ili slične definirane ovisnosti izbjegle bi se situacije gdje želite deinstalirati neki paket, a on vam za sobom želi povući pola sistema. Postoji --nodeps opcija koja će deinstalirati samo taj paket, ali pitanje je da li će ostali programi raditi?! Gradacija ovisnosti omogučila bi korisnicima veću slobodu izbora kod instaliranja paketa, a smanjila bi mogućnost korisnik koji puno koristi --nodeps dovede svoj sistem do stanja neupotrebljivosti. Muči vas podešavanje raznih programa, editora? Željeli bi vidjeti konfiguracijske datoteke drugih korisnika i preuzeti ono najbolje iz njih? Dotfiles.com je stranica koja će vam pomoći u tome. Osobito će joj se obradovati početnici koji nemaju dovoljno vremena ili živaca da od samog početka, uz čitanje priručnika, izgrade konfiguracijske datoteke po svojoj mjeri. Podesite vim, emacs, mutt ili XFree86Config za vaš IBM Thinkpad X30. Izašao je novi Scribus, program za DTP pod Linuxom. Autor ga je počeo razvijati uz pomoć Pythona, ali poslije je lako taj kod prebacio na C. Scribus je već zrela aplikacija, dovoljno da konkurira PageMaker-u i Quark-u. InDesign je još uvijek predaleko za sve njih. Barem tako kažu stručnjaci.

- 22:36 - Komentari (2) - Isprintaj - #

03.09.2004., petak

Slomljene vijesti