Whisky bar
To see a world in a grain of sand
And a heaven in a wild flower,
Hold infinity in the palm of your hand
And eternity in an hour.
William Blake (1757-1827)
02.04.2014., srijeda
Daimon zvan volja i Babalon (Ljubav je zakon, ljubav pod voljom)
|
U ovom tekstu povezat ću Crowleyevu pravu volju i hindu Dharmu. Prvo ukratko o razlici između Dharme i Karme. Dharma je ono što trebamo učiniti kako bi ostvarili svoju svrhu, karma ono što činimo pogrešno potaknuti neumjerenim nagonima i kada smo previše ovisni od okolnosti i prirodnih uzakona. Drugim riječima život koji nam je nametnut zbog grijeha ili zasluga u prijašnjem, no slijeđenje karme nas ostavlja u konstantnom ponovnom rađanju, samsari, dok nas jedino slijeđenje puta dharme, naše prave svrhe, oslobađa od samsare i spaja sa apsolutom. A što kaže Crowley: "Čini što ti je volja bit će cijeli zakon. Ljubav je zakon, ljubav pod voljom." (Do what thou wilt shall be the whole of the law. Love is the law, love under will) Navedenu tvrdnju iznosi u "Knjizi zakona" koju je napisao u Kairu 1904. godine, anavodno mu je diktiralo biće iz druge dimenzije, demon Aivaz (Aiwass). Taj postulat je glavni za Crowleyevo filozofsko učenje Thelema, koja postaje neka vrsta religije koju je on usvojio. Još malo povijesti, sama riječ Thelema dolazi od grče riječi koja znači željeti, htjeti. Crowley riječ Thelema preuzima od francuskog pisca Francoisa Rabelaisa, autora romana Gargantua i Pantagruel. Gargantua i Pantagruel su divovi izjelice, uglavnom sa potenciranim divovskim nagonima i apetitom. Oni žive u opatiji Thelema, a čiji je moto nije ora et labora (molitva i rad) već "Čini što ti je volja", franc. Fais ce que tu veux. Rabelais je romane Gargantua i Pantagruel napisao kao satiru spram izjelica, budući je bio krščanski redovnik, dok Crowley uzima navedeni moto za ozbiljno. Ipak i kod Crowleya se ne radi o običnoj hedosnističkoj volji vođenom nagonom. Naime ta Crowleyeva volja je zapravo Dharma, prava volja koja nam kaže što moramo činiti kako bi ostvarili svoju svrhu tijekom ovog života. Tu volju zahvaćamo samospoznajom, što su nam već Sokrat i Platon i drevni gnostici ukazivali terminom gnothi seauton (spoznaj sebe). Ta volja je okultna moć koja kada je zahvatimo, nas stavlja u suglasje sa svemirom i tada smo tako naštimani sa makrokozmosom da je uspjeh našem mikrokozmosu, ondosno našem biću, neminovan. Samospoznaju prema Crowleyju dostižemo tako što oslobađamo naš podsvjesni um robovanja od svjesnog uma koji je podložan vanjskim okolnostima i raznim strastima koje nas udaljuju od naše svrhe. A to oslobođenje postižemo Crowleyevom metodom magije. On također tu pravu volju izjednačava sa Sokratovim daimonom. Naime Sokrat je često tvrdio kako riječi koje kazuje nisu nešto što sam smišlja, već nešto što mu unutarnji glas, odnosno taj daimon, demon šapće. Crowley kaže da je prava volja zapravo anđeo čuvar, doslovno neko nadimenzionalno biće, koje je dodjeljeno nama da nas ispravno vodi i time uskladi, odnosno spoji sa apsolutom. Naime, anđeli, demoni su posrednici između nas mikrokozmosa i boga apsoluta, makrokozmosa. Dakle obavimo samospoznaju, sretnemo našeg demona, anđela čuvara i onda slijedi zadnji i najteži zadatak, treba preći bezdan. Tijekom prelaska postajemo dijete bezdana, osoba koje je lišena samog sebe (svog ega, svjesnog uma) i svog anđela čuvara. Nakon uspješnog prelaska ponovno nas rađa majka svih bludnica Babalon. Tada postajemo ostvareno biće. Kao takvi smo obavili veliko djelo, magnum opus i prema Crowleyu dobivamo status Gospodara hrama, odnosno Megister Templi. Možemo usporediti sa karmom, naime, tada se osoba potpuno rješava svog karmičkog duga i konačno spaja s apsolutom. Što ne znači kako tada nestajemo iz postojanja, već usklađeni sa svemirom u stanju smo napraviti sve što zamislimo. Može se učiniti kako je dharma slična sa Kategoričkim imperativom, jer se isto radi o neovisnosti od fizičkih zakona, time je slična i magiji budući se fizički zakoni podčinjavaju volji. No Crowleyeva volja ide dalje, zapravo suprotno od Kantova morala, pa i hinduskog puta spajanja sa apsolutom. Crowleyeva volja ima čak djelove elemanata Nietzscheove volje za moć, jer se više radi o razvoju pojedinca i nadvlađivanju samog sebe i okolnosti koje nas okružuju kako bi zavladali njima, a ne toliko pasivnom prepuštanju nekom religijskom moralnom zakonu. Naime, Crowleyeva prava volja je različita za svakog pojedinca. Time se njegovo učenje temelji na individualizmu, dok kantov kategorički impreativ traži sve što je zajedničko u moralnom ponašanju svih ljudi i stoga se temelji na kolektivizimu. Također, Kant kaže kako slijeđenje kategoričkog imperativa ne garantira uspjeh u životu, dok Crowleyeva volja čini baš suprotno od Kanta. Kao što je već navedeno osoba koja slijedi svoju pravu volju (kako je definira Crowley) ostvaruje sve što želi i manipulira materijom i okolinom kako joj se prohtje. Kantov izvor je krščanstvo, dok je Crowleyev paganizam. Tako Crowley panteon svoje Thelema religije temelji na drevnim egipatskim božanstvima. Glavna božica je Nut, božica noćnog neba, predstavljena kao gola žena koja stoji u luku i obavija zemlju. Sekundarno božanstvo je Hadit koja predstavlja pojavu , pokret i vrijeme. Treći je Horus, čovjek sa sokolovom glavom, predstavlja sunce i telemičku magiju. Prema Crowleyu Horusovo doba dolazi i Horus će zamijeniti Krista.No, ajmo dalje. Jedna od sljedećih božica po redu je već spomenuta Babalon, ona predstavlja zemlju, plodnost i sve moguće užitke. Malo detaljnije o njoj, budući je već spomenuto kako se nakon prelaska bezdana se rađamo iz Babalon kao ostvareni čovjek. Naziva se još svetom kurvom, jer nikoga ne odbija, ali to ima cijenu, krv adepta, ondosno krv osobe na putu samospoznaje. Ona je mistični ideal spajanja sa apsolutom. Proces spajanja je slijedeći; krv osobe koju ona ponovno rađa se slijeva u njezin pehar koji je njezino srce. Ta krv se miješa s njom, odnosno apsolutom i ona proljeva sadržaj pehara na zemlju preplavljujući je sa životom i ljepotom. Inače Babalon vodi porijeklo od asirske božice Ištar. Ona je božica seksa, plodnosti, rata i ljubavi. Njezin kult je imao oblik svete prostitucije, odnosno Ištarine svećenice su bile prostitutke, ali sa svetom zadaćom. To svojstvo preuzima Babalon. Inače njezin pratioc je bog Kaos, otac života i muški princip stvaranja, ona se prikazuje kako jaše na zvijeri zvanoj Therion, a sam Crowley sebe naziva Gospodar Therion ili zvijer 666! I stoga kada začujete unutarnji glas koji vas navodi na nešto, probajte ga ponekad poslušati, možda vas spoji sa vašim Daimonom zvanim volja koji će vam olakšati put do bezdana kojeg morate sami, ogoljeni preći, nakon čega vas ponovno rađa božica Babalon kao gospodare materije, slobodne individue usklađene se sa svemirom!  |
