--->

utorak, 31.10.2006.

KATASTROFALAN UTJECAJ GLOBALNOG ZAGRIJAVANJA NA EKONOMIJU

Ljudi moraju djelovati sada i u svim državama svijeta protiv globalnog zagrijavanja planeta Zemlje ili će se suočiti s 'katastrofalnim' i 'nepovratnim' posljedicama.

Od suše i poplave bez domova bi moglo ostati više od 200 milijuna osoba. Znanstveni dokazi o globalnom zagrijavanju izazvanom emisijama plina s učinkom staklenika danas su nedvojbeno poražavajući. Nedvojbeno je kako će posljedice za naš planet biti doslovce katastrofalne' u skoroj budućnosti. Nema ništa teže, ništa hitnije, ništa što bi tražilo hitnije odlučivanje nego što je pitanje zagrijavanja Zemlje. Odluke o tom pitanju moraju se donositi globalno. Ako bi Velika Britanija danas prekinula svako onečišćenje ušteda u emisiji štetnih plinova poništila bi se za manje od dvije godine jednostavno zbog rasta Kine.

Veliko smanjenje emisije ugljičnog dioksida stajalo bi svjetsku ekonomiju samo 1 posto njezina proizvoda do 2050. godine, a to je značajno ali i ostvarivo. Uz napore za smanjenjem emisije ugljičnog dioksida u cijelome svijetu moraju se istodobno ulagati napori za prilagodbu na klimatske promjene. U pismu čelnicima Europske unije, Blair će savjetovati smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 30 posto do 2020. i za 60 posto do 2050. godine. Sugerirat će da shema prema kojoj veliki industrijski onečiščivaći moraju kupovati pravo na ispuštanje u atmosferu količina većih od dopuštenih bude prošireno tako da će kupnja pokrivati više od polovice svih ispuštenih količina stakleničkih plinova a prava na količine bi se kupovala licitacijom.

Globalno zatopljenje moglo bi stajati svjetsko gospodarstvo do sedam bilijuna dolara (5,5 bilijuna eura) ako vlade ne poduzmu radikalne mjere tijekom sljedećih deset godina, upozorava se u studiji nekadašnjeg dužnosnika Svjetske banke. Studija koju bi trebao predstaviti Sir Nicholas Stern, nekadašnji ekonomski dužnosnik Svjetske banke, predviđa da bi se broj izbjeglica, žrtava suše ili poplava mogao povećati na približno 200 milijuna osoba. Troškovi globalnog zatopljenja mogli dosegnuti 6,8 bilijuna dolara ako stvari ostanu nepromijenjene, što je više od dva svjetska rata ili velike depresije iz 1929. godine, čime bi veliki dijelovi planeta postali nenastanjivim.

STERN REVIEW: The Economics of Climate Change
SIR NICHOLAS STERN: Review Presentation/slideshow
Expert reaction to Stern review
Climate costs: The global picture
The World Bank
Council of Enviromental Quality


DO 2050. TREBAT ĆE NAM RESURSI DVIJU PLANETA
Ljudi iskorištavaju prirodu nezapamćenom brzinom i nastavimo li tim tempom do 2050. trebat će nam prirodni resursi dvaju planeta na godinu, upozorila je u utorak ekološka organizacija World Wildlife Fund (WWF). Nastavimo li ovim tempom iskorištavati jedini dom, do 2050. godine trebat će nam resursi dvaju planeta - samo, gdje ćemo ih naći? U redovitom dvogodišnjem izvješću WWF također upozorava da su se populacije mnogih životinjskih vrsta, od riba do sisavaca, smanjile za oko trećinu od 1970. do 2003., ponajviše zbog ljudskih faktora poput zagađenja, sječe šuma i prevelikog ribolova. U ozbiljnom smo ekološkom minusu jer trošimo resurse brže nego što ih Zemlja može obnoviti. Planet po glavi stanovnika najviše opterećuju Ujedinjeni Arapski Emirati, a slijede ih Sjedinjene Države, Finska i Kanada, navodi se u izvješću.
WWF upozorava da ćemo svi morati promijeniti životni stil - smanjiti potrošnju fosilnih goriva i poboljšati upravljanje u svim sektorima, od poljoprivrede do ribarstva. U izvješću se navodi da je "ekološki otisak" - opterećenje koje ljudi predstavljaju za prirodni svijet - 2003. godine bio 25 posto veći od godišnje sposobnosti planeta da osigura sve od hrane do energije i reciklira sav ljudski otpad. U prethodnom izvješću, "minus" u 2001. iznosio je 21 posto. Po sadašnjim projekcijama čovječanstvo će do 2050. trošiti prirodne resurse dvaju planeta - ako ih do tada ne ponestane, kaže se u izvješću. Ljudi pretvaraju resurse u otpad brže nego što priroda može otpad pretvoriti natrag u resurse.

"Otisak" čovječanstva povećao se u razdoblju od 1961. do 2003. za više od tri puta, a potrošnju pogoršava brzi rast stanovništva - s 3 milijarde 1960. na 6,5 milijardi. UN-ove projekcije pokazuju da će oko 2050. svjetsko stanovništvo narasti na 9 milijardi. Najveće opterećenje predstavljaju posljedice korištenja fosilnih goriva, odnosno emisija stakleničkih plinova koje se smatra glavnim krivcem za rast globalne temperature.

Q&A: Climate change
Q&A: The Carbon Trade
Warning over climate change

::IZ MEDIJA::
U.K. report: Warming will damage economy (AP)
Report's stark warning on climate (BBC)
Warming Called Threat To Global Economy (Washington Post)
High cost of climate change (BBC)
Climate costs: The next generation (BBC)
Climate change report issues wake-up call to world (AFP)
Global warming could cost trillions of dollars: British report (AFP)
Global warming could cost 20 percent of GDP, British cabinet told (AFP)
Never mind altruism: 'Saving the earth' can mean big bucks (The Christian Science Monitor)
No climate action may spark economic crisis: report (Reuters)
Inaction on climate change is 'catastrophic', British report to say: Blair (AFP)
Britain calls for urgent action on climate change (Reuters)

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv