Zakon je zakon a praksa je - praksa

Prošloga petka sa sedam glasova za, pet protiv i dva suzdržana Stručnoga vijeća, za novoga dekana šibenskog Veleučilišta izabran je dosadašnji privremeni dekan Marko Radačić. Osim sveopće nezadovoljnih studenata, u cijelosti razočaranih što nije prošao njihov kandidat prof. Petar Čovo, ovakvu odluku Stručnog vijeća Veleučilišta oštro je iskritizirala i struka. Profesor Ratko Dobre, posljednji dekan na šibenskoj Visokoj školi za turistički menadžment, trenutno profesor na zadarskom sveučilištu, izbor Radačića nazvao je protuzakonitim.

TRI SPORNA UVJETA
- Najprije bih želio istaknuti kako je nevjerojatno da je prof. Marku Radačiću omogućeno da bude na funkciji privremenog dekana punih šesnaest mjeseci. To nije zabilježeno u akademskoj praksi, a u ovom slučaju samo znači da prof. Radačić nije bio sposoban uraditi sve poslove u konstituiranju Veleučilišta ni za toliko vremena. I umjesto da ga se smjeni, nedugo nakon što je ta nesposobnost bila više nego očita, njemu ministar u nedogled produžava mandat privremenog dekana – kazao nam je Dobre, te još jednom ponovio kako je njegov izbor na mjesto dekana u cijelosti nezakonit.

Radačić, nastavlja, ne ispunjava tri ključna uvjeta da bi bio izabran na tu dužnost. Najprije, kategoričan je Dobre, ne ispunjava uvjete iz članka 11. Aneksa Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje koji kaže da dekan Veleučilišta mora sudjelovati u nastavi s 20 posto norma sati u akademskoj godini. Obzirom da Radačić nema kolegij u Veleučilištu kojeg može predavati (jer je po temeljnom obrazovanju veterinar) to znači da ne ispunjava taj nepobitan uvjet.
- Nastavno zvanje se traži jer dekan mora sudjelovati i u nastavi. Kako to da ta odredba vrijedi i da se bespogovorno primjenjuje za sve rektore, prorektore, dekane i prodekane u zemlji samo ne vrijedi za prof. Radačića? – pita se Dobre.

GLASAO SAM ZA SEBE?!
Drugi uvjet zbog kojega je Radačića trebalo eliminirati kao kandidata, navodi, jest što kao privremeni dekan ne može biti član Stručnog vijeća Veleučilišta, već to prema Zakonu može biti isključivo dekan. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, upozorava Dobre, ne može se tumačiti kako nekom odgovara, već doslovno. Dodaje kako ne samo da je Radačić protivno Zakonu član Stručnoga vijeća Veleučilišta nego je sudjelovao i u glasovanju za dekana.
- Osim toga, nakon što je dobivena suglasnost na Statut Veleučilišta trebalo je, temeljem takvog Statuta, izvršiti izbor novih članova Stručnog vijeća, a što nije učinjeno, pa ovo Stručno vijeće nije ni nadležno da bira dekana – objašnjava Dobre, te dodaje kako je u cijeloj priči najvažniji članak 98 Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji izričito kaže da “na veleučilištu i visokoj školi nema radnih mjesta koja odgovaraju znanstveno-nastavnim zvanjima, ali nastavu u svom zvanju mogu izvodit nastavnici izabrani u znanstveno nastavna ili naslovna zvanja na sveučilištu”. Po odredbi ovoga članka i navedenog Zakona, nastavlja Dobre s kritikama, prof. Radačić ne smije se birati na radno mjesto dekana i uopće u radni odnos.

HONORARCI O DEKANU
- Kad bi i imao kolegij kojeg bi mogao predavati, a nema, to bi mogao samo kao vanjski suradnik, odnosno kao honorarni djelatnik. Tko je zanemario i zašto ove odredbe? Uostalom, kad se pogleda sastav Stručnog vijeća, apsurd je u tome da većinu čine honorarni djelatnici, te da oni biraju dekana. Nečuveno! – kritičan je Dobre.
Dodaje kako je svaki kandidat trebao podnijeti program razvoja Veleučilišta u mandatnom razdoblju. Koliko je upoznat, nastavlja, Radačićev program je „bogalj program“.
Upravnom vijeću Veleučilišta Dobre je savjetovao da dobro razmisle prije no što potvrde odluku Stručnog vijeća o izboru Radačića.
- Tek nakon toga moguće je poduzeti odgovarajuće pravne radnje radi osporavanja odluka Stručnoga i Upravnoga vijeća. Logično je da će se iskoristiti svi pravni lijekovi da se ospori ovaj protuzakonit i štetan izbor – kazao je Dobre.

Jelena Devčić