Antifašisti se prisjetili stradanja Vrgorčana od četnika 29. kolovoza 1942. godine

nedjelja , 27.08.2017.

Povodom predstojeće 75. godišnjice stradanja Vrgorčana od četnika, u Kozici su se u nedjelju okupili predstavnici antifašističkih organizacija čime su htjeli pokazati da nisu zaboravili na žrtvu Vrgorca u antifašističkoj borbi. Organizator okupljanja bila je Udruga antifašista Grada Vrgorca na čelu s Draganom Brljevićem, a među dvadesetak gostiju našli su se predstavnici Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Splitsko-dalmatinske županije koje je predvodio predsjednik Krešimir Sršen, potom makarski antifašisti na čelu s Tončom Pivcem kao i mještani Kozice. Delegacije su položile vijence i održale minutu šutnje za stradale borce i civile vrgorskog kraja, a Krešimir Sršen je održao kraći govor.

Talijanska operacija Albia imala je za cilj uništenje biokovskih partizana i provedena je kroz drugu polovicu kolovoza 1942. na području biokovsko-rilićkog područja. U prvoj fazi talijanske i ustaške jedinice okružile su partizane na najvišim predjelima Biokova, dok je za potrebe druge faze uništenja partizana talijanska vojska dovela 28. kolovoza 1942. godine svojim vojnim kamionima u Vrgorac nekoliko stotina pripadnika Antikomunističke dobrovoljačke milicije (MVAC) – četnika iz nevesinjskog i stolačkog kraja. Partizanski bataljon 'Josip Jurčević' uspio se izvući iz talijanskog obruča u noći istoga dana preko Zagvozda i Grabovca u smjeru Livna, pa su četnici sutradan udarili u prazno. Zato su se 29. kolovoza krenuli osvećivati nad civilima. Četničke jedinice su izvršile masakr nad stanovništvom Vrgorske krajine duž Napoleonove ceste u selima Majići, Dragljanima s Dubravom, Vlaci, Kozici i Rašćanima i pritom ubili 145 ljudi. Svi su bili civili, a među njima i tri svećenika – kozički župnik fra Ladislav Ivanković, rašćanski župnik don Ivan Čondić i župnik Župe Biokovske don Joze Braenović. Prema recentnim istraživanjima toga dana u Majićima je ubijen jedan mještanin, u Dragljanima s Dubravom 17, u Vlaci 22, Kozici 68 i Rašćanima 37, dakle ukupno 145 uglavnom muškaraca, ali i staraca, žena i dječaka. Zabilježena su brojna i ranjavanja i silovanja, na stotine obiteljskih i gospodarskih objekata su zapaljene, a njihovi preživjeli mještani potpuno osiromašeni.

Godine 2012. u prostorijama Mjesnog odbora Dragljane novinari Vrgoračkih novina Igor Majstrović i Branko Radonić otvorili su izložbu fotografija i dokumenata o operaciji 'Albia' i stradanju Vrgorčana 1942. godine koja je naknadno pretvorena u stalni postav. Trenutno su u tijeku radovi na renovaciji prostorije u kojoj se nalazi izložba pa će biti ponovno dostupna građanima za posjetu. Izložba se sastoji od više stotina fotografija, karata i dokumenata koji rasvjetljuju svaki detalj ovog tragičnog događaja vrgorske povijesti.

Centralno obilježavanje 75. godišnjice stradanja od četnika u organizaciji Grada Vrgorca održat će se u utorak.

Ponovno se formira Mandolinski orkestar Vrgorac

četvrtak , 17.08.2017.

Grad Vrgorac, Gradska glazba 'Ljudevit Bačić' i Osnovna škola 'Vrgorac' zajednički kreću u projekt ponovnog formiranja Mandolinskog orkestra. Radi se o glazbenoj skupini koja je u zadnjih desetak godina svojim nastupima uspješno promicala Vrgorac diljem Dalmacije, ali je na koncu došlo do njezina gašenja uslijed financijskih i kadrovskih problema. To se uskoro planira promijeniti, čemu je dokaz jutrošnji sastanak na kojemu su sudjelovali gradonačelnik Ante Pranić, ravnatelj Osnovne škole Krešimir Kuran, voditelj Gradske glazbe Ivica Markotić i nekadašnji voditelj Mandolinskog orkestra Tomislav Herceg.

Projekt će biti uključen u Kurikulum Osnovne škole 'Vrgorac' za narednu školsku 2017/2018. godinu, financirat će ga Grad Vrgorac kroz Glazbenu školu, a probe će se izvoditi u prostorijama Osnovne škole u popodnevnim satima. Sudionici sastanka se nadaju da će mladi Vrgorčani iskoristiti ovu priliku i uz mentorstvo stručnih učitelja steći osnovne glazbene vještine koje će kroz probe s vremenom nadograđivati u koriste sebe i svoga grada.

Preminuo je Stanko Trlin, najstariji Vrgorčanin

ponedjeljak , 07.08.2017.

Danas je u 102. godini, mirno u krugu svojih najbližih u obiteljskom domu na Ravči preminuo Stanko Trlin, najstariji stanovnik Vrgorske krajine.

Stanko je rođen 1916. godine na Ravči. S roditeljima se u selu od malih nogu bavio poljoprivredom. Veteran je Drugog svjetskog rata, a poslije rata, 1954. godine oženio se svojom Ivom, rođenom 1927. godine. Živjeli su skromno, sirotinjski, od poljoprivrede, kako su navikli od djetinjstva, podižući svoje troje djece. Ta skromnost u svemu, te miran i staložen pristup su zasigurno jedni od razloga Stankove dugovječnosti.

Sprovod pokojnog Stanka održat će se u srijedu u 18 sati na mjesnom groblju Ravča, a sućut se obitelji može izraziti od 17 sati.

Vrgoračke novine su u više navrata pisale o Stanku i njegovom životu pa koristimo priliku uputiti iskrenu sućut njegovoj obitelji, rođacima, prijateljima i poštovateljima. Počivao u miru Božjem.

ANTE PRANIĆ: Porez na nekretnine će građane koštati više od postojeće komunalne naknade

U Hrvatskoj se ovih dana ponovno razbuktala rasprava o uvođenju poreza na nekretnine. Iako Vlada Republike Hrvatske uvjerava da se gotovo ništa neće promijeniti izvan okvira trenutne komunalne naknade, udruga Lipa prikupila je preko 115 tisuća potpisa nezadovoljnih građana koji se protive uvođenju novoga nameta. Načelnik općine Primošten Stipe Petrina već se usprotivio porezu i najavio da ga mještanima svoje općine neće naplaćivati. U raspravu se uključio i gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić koji u svojemu priopćenju ističe kako ministar financira Zdravko Marić preko leđa općina i gradova želi dobiti unificiranu mapu svih nekretnina u Hrvatskoj koja će biti osnova za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine (pravog poreze na nekretnine) koji će građane koštati više od postojeće komunalne naknade.

- Ako se zbilja želi komunalna naknada pretvoriti u nenamjenski prihod grada ili općine dovoljno je bilo promijeniti par članaka u Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Hoće li vrijednost poreza na nekretnine biti ista kao i komunalna naknada? Neće, jednostavnom usporedbom Zakona o lokalnim porezima i Zakona o komunalnom gospodarstvu. Posebno će na udaru biti neizgrađeno građevinsko zemljište. Sadašnjim Zakonom o komunalnom gospodarstvu koji definira vrijednost komunalne naknade koeficijent namjene (Kn) za neizgrađeno građevinsko zemljište iznosi 0.05, a novim Zakonom taj koeficijent se definira na vrijednost 0.5. Nadalje uvode se dodatna dva koeficijenta. Koeficijent stanja (Ks) koji može ići na vrijednost 1.2 i koeficijent dobi (Kd) koji, između ostalog, iznosi 1.1 za objekte sagrađene od 1988. do 2005. godine koeficijent, odnosno 1,2 za objekte sagrađene od 2006. godine do danas. Dodatna dva koeficijenta koja su veća od 1, jednostavnom matematičkom operacijom dolazimo do zaključka da će za istu kvadraturu veći biti porez na nekretnine nego komunalna naknada. Smisao ovog poreza je unificiranje rješenja svih gradova i općina u Hrvatskoj koji će „sutra“ poslužiti za pravi porez na vrijednost nekretnine. Baš zato se uvode dodatna dva koeficijenta koja mogu usmjeriti okvirnu buduću vrijednost nekretnine. Pametno osmišljena strategija u kojoj gradovi i općine moraju provesti novi Zakon inače gubimo kompletan prihod 2018 godine, a da ne govorim o prekršajnim odredbama. Sigurno starije osobe u nekom našem selu ne psuju ovih dana Marića nego Pranića kada na kućnu adresu dostavimo formulare, kazao je Pranić.