SDP-ovci se prisjetili Dana oslobođenja Vrgorca od Nijemaca u Drugom svjetskom ratu

ponedjeljak , 24.10.2016.

Povodom 72. obljetnice oslobođenja Vrgorca u Drugom svjetskom ratu, članovi Gradske organizacije SDP-a i Foruma mladih SDP-a Vrgorac predvođeni Radom Bobancem položili su vijenac i zapalili svijeće kod spomen-kosturnice palim vrgorskim partizanima na glavici Maskara u Vrgorcu. Uz Bobanca prisjećanju na 24. listopad 1944. godine pridružili su se i Tomislav Jelavić, Mario Gašpar i forumaš Saša Šimunović. Prigodom polaganja vijenca prvi SDP-ovac Vrgorca je rekao kako će se njegova stranka u Vrgorcu uvijek prisjećati najvažnijih obljetnica antifašističke borbe u Vrgorcu i domovini zbog koje je Hrvatska iz Drugog svjetskog rata izašla na strani pobjednika. – Pamtimo naše sugrađane koji su vođeni slobodarskim duhom otpora napadaču uzeli pušku boreći se na mnogim partizanskim ratištima bivše Jugoslavije, od Vrgorca, preko Sutjeske, gdje su brojni položili svoje živote. SDP Vrgorac svoje borce pale za slobodu nikada neće zaboraviti, rekao je Bobanac.

Bitka za Stilja i oslobođenje Vrgorca 24. listopada 1944. godine

Dana 24. listopada 1944. godine, dakle prije 72 godine, njemačka vojska je zauvijek napustila Vrgorac nakon godinu dana okupacijske uprave u Vrgorskoj krajini i dvije i pol godine ranije talijanske vlasti. Po odlasku Nijemaca, u mjesto su se počeli spuštati partizani s obližnjeg Biokova i Rilića. O atmosferi prigodom oslobođenja Vrgorca 24. listopada Antifašistički front žena je izvijestio: „…Prilikom našeg dolaska u Vrgorac žene su nas dočekale sa cvijećem. Prozore su iskitile sa Hrvatskim zastavama, na svakoj je lijepo izradjena petokraka zvijezda, koju su i prije nas pripremile. Žene su sa velikim oduševljenjem dočekali svoje borce, posipale ih i kitile cvijećem, izvikivale stalno parole 'Dobro nam došli, naši željno očekivani'“.

Cijeli njemački TRUP uništen na Stiljima

Oslobođenju Vrgorca prethodila je šest dana ranije bitka za Stilja, posljednji veliki partizansko-njemački okršaj na ovom području. Tih dana je stožer njemačkog garnizona u Vrgorcu (pripadao je njemačkoj 118. lovačkoj diviziji) od svojih agenata na terenu doznao kako je Zapadnohercegovački partizanski odred izmješten iz Stilja u Duge Njive. Zbog toga je odlučeno da njemačka specijalna udarna grupa TRUP (stacionirana tada na Škuljima), inače specijalizirana za diverzantske i obavještajne zadatke, krene u tajnu akciju prema Stiljima i iznenadi tamošnje terenske radnike, partizanske aktiviste i odbornike. U noći sa 17. na 18. listopada TRUP je krenuo u akciju. Kako bi postigli efekt iznenađenja, njemački vojnici su obuli opanke, te se potiho spustili s padina Matokita prema Stiljima i započeli s napadom i paljenjem kuća u zaseocima Maršići i Vukmiri. Međutim, Nijemci tada nisu znali kako se u Stilja upravo vratila jedna četa Zapadnohercegovačkog partizanskog odreda koja je desetak dana boravila odijeljena od glavnine odreda na potezu između Novih sela i Bijače. Također, partizani nisu znali za predstojeći njemački napad na selo. U novonastaloj konfuziji Nijemci su se spustili prema selu, a tek pristigli hercegovački partizani i njima pridruženi terenski radnici i odbornici iz Stilja su odmah stupili u borbu, ne znajući radi li se o njemačkoj vojsci ili ustašama, te kolika je njihova snaga. Bitka je trajala do jutra, a njezinom rezultatu je doprinijelo bolje poznavanje terena od strane samih mještana Stilja koji su pomagali partizanima, pa su ovi uspjeli zaposjesti povoljnije položaje u borbi. U bitci je uništen cjelokupni njemački TRUP. Izvori navode kako je na bojnom polju izbrojano 46 mrtvih i jedan ranjeni Nijemac. Koliko je poznato, partizani nisu imali poginulih pripadnika. Potaknuti ovim porazom, a još više tijekom partizanskog oslobađanja Dalmacije, Nijemci nisu imali izbora doli napustiti Vrgorac.

Velika ratna stradanja Vrgorca

Prema podacima Udruge antifašista, u Drugom svjetskom ratu stradalo je preko četiri stotine vrgorskih partizana. Samo na Sutjesci je poginulo preko 120 vrgorskih partizana. Civilnih žrtava fašizma bilo je preko tri stotine, od toga najviše u četničkom pokolju u kolovozu 1942. godine. Vrgorska krajina je u više različitih fašističkih ofenziva teško stradala. Uništene su tisuće stambenih i gospodarskih objekata, a stanovništvo se razbježalo na sve strane. Poljodjelske kulture i stočni fond su u najvećoj mjeri također stradali u vrijeme neprijateljskih ofenziva. Brojne Vrgorčane su Talijani internirali na Mamulu, a Nijemci u Zemun. Neki su dospjeli i u ustaški logor Jasenovac. Vrgorčani su također hvatani kako bi služili kao živi štit Nijemcima i ustašama u protupartizanskim akcijama po Vrgorskoj krajini. Bježeći pred Nijemcima, nekoliko stotina Vrgorčana dočekalo je kraj rata u izbjegličkim logorima u Italiji i Egiptu, a drugi po planinskim gudurama i špiljama po Vrgorskoj krajini, skrivajući se od okupacijskih vojski. Također, od partizanske ruke tijekom rata i u poraću stradalo je nekoliko desetaka stanovnika Vrgorske krajine, bilo kao vojnici neke od okupacijskih vojski, bilo kao civili. Nakon rata krajina je obnovljena, ali u neke spaljene zaseoke život se nikada više nije vratio.

IN MEMORIAM ANTE GALIĆ (1937.-2016.) Ostavio je trag u prosvjeti, politici i kulturi Vrgorske krajine kroz posljednjih pola stoljeća

subota , 22.10.2016.

Nakon duge i teške bolesti jutros je u 79. godini preminuo Ante Galić, umirovljeni nastavnik, bivši gradonačelnik Vrgorca, suprug, otac i djed.

Ante Galić rođen je 1937. godine u Vrgorcu. Veći dio svoga radnog vijeka proveo je na dužnosti nastavnika likovne kulture u Osnovnoj školi u Vrgorcu, gdje je radio od ranih 60-ih do 90-ih godina 20. stoljeća. U tom vremenu oženio je svoju Dragicu i postao otac četiriju kćeri – Antonije, Gabrijele, Miljenke i Petre.

Godine 1995. izabran je za posljednjeg načelnika Općine Vrgorac, i to iz redova Hrvatske demokratske zajednice, a nakon što je Vrgorac 1997. godine odlukom Sabora postao grad, Galić je njegov prvi gradonačelnik, i to kroz 1997. i 1998. godinu. S te dužnosti odlazi u mirovinu.

U svom radnom vijeku Galić je bio vijećnik HDZ-a u Skupštini Splitsko-dalmatinske županije, kao i dugogodišnji član Matice hrvatske. Uz političke i prosvjetne dužnosti, aktivan je i na kulturnom polju. Bio je više puta član organizacijskog odbora Tinovih dana i član stručnog povjerenstva literarno-likovnog natječaja „Tin i ja“ Osnovne škole „Vrgorac“.

Njegov posljednji društveni angažman dogodio se početkom 2016. godine kada se na poziv Gradskog vijeća i gradonačelnika Vrgorca uključio u inicijativu za realizaciju projekta brze ceste Ravča-Drvenik. Ante Galić bio je istaknuti član plejade Vrgorčana onog starog Vrgorca koji već lagano blijedi u našem pamćenju.

Barba Ante će ostati zapamćen po tragu kojega je ostavio u prosvjeti, politici i kulturi Vrgorske krajine u posljednjih pola stoljeća.

Izražavamo sućut obitelji, rodbini, prijateljima i poštovateljima preminulog Galića. Počivao u miru Božjem.

(BR)

Nenajavljena kontrola HZZ-a zatekla sve radnike na javnim radovima u Vrgorcu na svojim radnim mjestima

srijeda , 12.10.2016.

Kontrola Hrvatskog zavoda za zapošljavanje bila je danas u Vrgorcu u nenajavljenoj inspekciji kako bi provjerila ispunjavanje radnih obveza radnika koji su zaposleni na javnim radovima prije nekoliko mjeseci.

Kontrola je utvrdila da su svi radnici bili na svojim radnim mjestima, uz iznimku jednog radnika koji je bio opravdano odsutan radi posjeta liječniku.
Podsjetimo, slična kontrola bila je i u Imotskom u drugoj polovici rujna, ali dobar dio radnika nisu pronašli na svojim radnim mjestima pa su uslijedili raskidi ugovora.

Tijekom obilaska u Vrgorcu, kontrola HZZ-a je imala uvid na rezultate rada 30 radnika na javnim radovima, kao npr. u parku gdje je obnovljen dječji kutak i sve sprave premještene na jedno mjesto, obojene i popravljene, dok je ostatak parka očišćen i uređen. Pohvala svim radnicima na izuzetno kvalitetno odrađenim poslovima kroz proteklih nekoliko mjeseci.

VRGORAC POSTCARDS

ponedjeljak , 03.10.2016.

If you have old postcards of Vrgorac (Dalmatia, Croatia), please contact us via e-mail adress: vrgorcanin@gmail.com . We are interested in buying or borrowing for scanning old postcards of Vrgorac from austro-hungarian and kingdom Yugoslavia period. Also, please contact us if you have old postcard of village Kozica (Vrgorac area). If you can't send us an original postcard, a scan of both sides of postcards (bigger resolution, with scanned edges of postcard) will be adequate.
More on: https://www.facebook.com/Vrgoracnekad/