Izbor ravnatelja Osnovne škole 'Vrgorac'

ponedjeljak , 27.05.2013.

Osnovna škola 'Vrgorac' uskoro će dobiti novog ravnatelja. Dosadašnji ravnatelj Ivo Klinac odlučio je krajem ove školske godine, nakon 25 godina provedenih na dužnosti ravnatelja, otići u zasluženu mirovinu, iako je mogao ostati još jednu godinu. Osnovna škola je ustanova u kojoj radim i tu mi je lijepo. Rad sa djecom oplemenjuje čovjeka i udaljuje ga, makar na nekoliko sati dnevno, od problema društva odraslih. Ali usprkos tome nisam se na ovome blogu planirao baviti izborom ravnatelja. Međutim, opće neznanje među zainteresiranom javnosti, a posebice medijima ('Slobodna Dalmacija'), o tome koja je procedura izbora ravnatelja, i kako stvari stoje unutar same škole, me natjeralo da napišem ovaj tekst.

Ravnatelja osnovne škole bira Školski odbor koji se sastoji od sedam članova. Dva člana predstavljaju učitelje i nastavnike škole (Učiteljsko vijeće), jedan član predstavlja sve djelatnike (Zbor radnika), jedan član predstavlja roditelje (Vijeće roditelja), a tri člana predstavljaju Županiju kao osnivača (preko koje Grad ima utjecaj na izbor ravnatelja). Prilikom izbora ravnatelja, članovi Školskog odbora izabrani ispred nastavnika, djelatnika škole i roditelja, ne glasuju po vlastitom nahođenju, već prema rezultatima tajnog glasovanja ljudi koje predstavljaju. To bi značilo da ako Učiteljsko vijeće većinu svojih glasova pokloni jednom kandidatu, predstavnici Učiteljskog vijeća su obvezni na Školskom odboru glasovati za tog kandidata. Predstavnici Županije imaju nešto više slobode u odlučivanju za koga će glasovati. Dakle, prije sjednice Školskog odbora, na kojoj će se glasovati o izboru ravnatelja, nastavnici, djelatnici i roditelji će na svojim vijećima i zborovima glasovati o kandidatima, a njihovi predstavnici će potom tu želju većine ljudi koje predstavljaju samo prenijeti na Školski odbor. Nakon izbora kandidata za ravnatelja, još ga mora potvrditi ministar znanosti, obrazovanja i športa, što je formalnost ako je cijeli natječaj proveden po zakonskoj proceduri.

U medijima i u dijelu javnosti stvorio se tako potpuno kriv dojam o proceduri izbora ravnatelja. Uopće nije bitno koliko članova Školskog odbora ima člansku iskaznicu HDZ-a, niti tko je od kandidata za ravnatelja član SDP-a (a još manje tko je čiji kum). Istina je da su sva tri kandidata za ravnatelja članovi SDP-a ili su obiteljski vezani za tu stranku. Istina je i da je predsjednik Školskog odbora član HDZ-a, kao i neki članovi Školskog odbora, ali to ne može imati utjecaja na izbor ravnatelja. Isto tako, u svakodnevnom radu osnovne škole politička pripadnost bilo kojeg djelatnika nije važna. I tako to treba biti. Politička pripadnost ovoj ili onoj stranci nikome od nas neće pomoći da nam učenici ostvare bolje ocjene iz predmeta koje predajemo, niti će bolje proći na školskim, županijskim i državnim natjecanjima. Tako da će na koncu 'članovi HDZ-a' u Školskom odboru, za koga god glasovali na temelju rezultata tajnih glasovanja ljudi koje predstavljaju, na kraju izabrati ravnatelja koji je suprotne političke orijentacije. I pa što onda? Kakve će se tektonske promjene zbog toga dogoditi? Nikakve. Jer nama to i nije važno.

Međutim, kada se izbor ravnatelja Osnovne škole 'Vrgorac' promatra sa pozicije gradske uprave, gdje se sve provlači kroz aršine politike vladajuće stranke, onda je situacija, dakako, kudikamo drugačija. U gradskoj upravi i njezinim ustanovama je sve vezano za političku pripadnost onih koji tamo rade, pa ne čudi činjenica da većina djelatnika nabrojanih institucija ima članske iskaznice vladajuće stranke. No, svatko može vidjeti kamo takav – naopako navrnut – sustav vodi. Danas je jasno – u bankrot. Pogledajmo samo stanje u kojem se nalazi gradska uprava ili Komunalno, i usporedimo ga sa stanjem u kojemu se nalazi Osnovna škola i vidjeti ćemo drastične razlike. Škola je uređen sustav, gradska uprava i Komunalno to nisu. Baš zbog političkog kadroviranja tijekom kojega je u Gradu izvršena negativna selekcija kadrova.

Kada je započela rasprava o izboru ravnatelja škole, prisjetio sam se jednog događaja iz 2009. godine, kada sam upravo bio završio fakultet i vratio se u Vrgorac. Tada sam od jednog, također mladog, djelatnika gradske uprave, čuo epitet 'crvena institucija', koji je on, tako lako, bez razmišljanja, nalijepio na čelo instituciji škole, njezinoj upravi i svim djelatnicima. Tada sam shvatio da bez obzira koja osoba odluči postati kandidat za ravnatelja, za gradsku upravu će biti važno samo da je član HDZ-a i ništa drugo. Neće biti važna stručna sprema, ugled ni sposobnost, već samo politička pripadnost i poslušnost u izvršavanju naloga koji stignu iz gradske uprave.

Do 1991. godine škole su gotovo u potpunosti ovisile o naputcima općinskih/gradskih vlasti, ali od tada pa do danas, državna vlast svako malo oduzima dio utjecaja gradova/općina i županije koji oni imaju na škole. Nekada se moglo nametnuti ravnatelja, bez obzira na stručnu spremu, a danas postoje zakoni koji ograničavaju bilo kojeg pojedinca da se uopće prijavi na natječaj za ravnatelja ukoliko nema bar osam godina ukupnog staža, pet godina staža u prosvjeti i položen stručni ispit. Na sreću za nas, rekli bi, jer koliko čujem od pojedinih djelatnika gradske uprave Vrgorca, gradska vlast je bila spremna za ravnatelja gurnuti osobu bez dana staža u prosvjeti. Srećom, tako glupa ideja više po zakonu ne može proći. To je dobro, ne samo zbog demokratičnosti izbora ravnatelja (djelatnici imaju pravo glasa) i stručne kvalitete kandidata, nego i boljitka same institucije na čije čelo ipak ne može biti ubačena osoba bez ikakva iskustva i upućenosti u djelovanje škole.

Koja god osoba bude izabrana za ravnatelja, za njega ili nju neće biti važno je li član ove ili one političke stranke, već koliko je sposoban/na uhvatiti se u koštac sa izazovima pred kojima će se naša škola naći u budućnosti. U narednim godinama očekuje se smanjenje broja učenika, zatvaranje dijela područnih škola i pojava tehnoloških viškova među djelatnicima. To su pravi problemi naše osnovne škole, a ne to je li ovaj ili onaj kandidat član neke stranke ili ne. Ali za shvatiti tu problematiku potrebno je malo više analitičkog rada i istraživanja od pukog prebrojavanja političkih krvnih zrnaca, čemu smo svjedoci u dijelu javnosti i medijima ovih dana.