Izračun legalizacije bespravno izgrađenog objekta prosječne površine i obujma u Vrgorskoj krajini

utorak , 22.01.2013.

Nakon pisma Vladi Republike Hrvatske, u kojem sam naglasio da će legalizacija bespravno izgrađenih objekata natovariti pretežak financijski teret na leđa osiromašenih građana Vrgorske krajine, odlučio sam točno izračunati kolika će ukupna sredstava biti potrebna prosječnom stanovniku Vrgorske krajine za legalizaciju prosječno velike obiteljske kuće izgrađene nakon 1968. godine. Izračun sam izvršio na primjeru jedne seoske stambene kuće u Draževitićima, u suradnji sa njezinim vlasnikom. Devedeset posto stambenih objekata u Vrgorskoj krajini (ovdje mislim na sela, ali i većim dijelom na Vrgorac) iste je ili manje površine i obujma. Ovdje se ne bavimo gospodarskim objektima, apartmanima i slično, već isključivo obiteljskim kućama.

Na ovome sam radio cijelo jutro i izračun je vršen uz strogo praćenje smjernica i tablica iznesenih u Vodiču za legalizaciju bespravne građevine koji je izradilo Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja. Kako se ukupni izračun sastoji od cijelog niza manjih izračuna, a svaki ima svoja pravila, koeficijente i popuste, pokušali smo u naš izračun uvesti i druge različite varijable, ali svi ti popusti se neće značajno primijetiti na konačnom iznosu koji je potrebno platiti (različito se obračunavaju balkoni, lođe i sl.). Stambeni objekt o kojem je ovdje riječ dug je 980, a širok 900 centimetara. Sastoji se od prizemlja, jednog karta i klasičnog krova na dvije vode. Površina cijelog objekta iznosi 266 metara kvadratnih, a obujam objekta iznosi 666 metara kubnih.

Za legalizaciju ovog objekta potrebno je izvršiti (i platiti) pet stavki:

1. ZAHTJEV - KATASTARSKI IZVADCI, odnosno snimke u tri primjerka, tj. kopija katastarskog plana. Prema vodiču, jedan primjerak košta 300 kuna, a svaki drugi 80 kuna. Ovaj objekt ne može stati na jedan list, pa će trebati još jedan.
Ukupno: 560 kuna

2. GEODETSKI SNIMAK, koji prikazuje stvarno stanje na terenu, a izrađuje se na temelju geodetske izmjere. Sadrži položajni i visinski prikaz detalja. Vodič tablično prikazuje trošak za ovu veličinu i namjenu.
Ukupno: oko 2500 kuna

3. SNIMKA IZVEDENOG STANJA. Ovaj se snimak prilaže zahtjevu za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za građevine bruto površine od 100 do 400 metara kvadratnih, te za poljoprivredne površine za bruto građevinske površine od 400 do 1000 metara kvadratnih. Ovu snimku izrađuju inženjeri graditeljstva, statičari i drugi. Razne agencije nude različite cijene ove snimke, najčešće od 3,5 do 4 eura po metru kvadratnom. Tablica okvirnih informativnih cijena, koju je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja izradilo u suradnji s Hrvatskom komorom arhitekata i Hrvatskom komorom inženjera graditeljstva, navodi da se za obiteljsku kuću do 300 metara četvornih plaća svota od 7500 kuna, što je u skladu sa istaknutim iznosom u eurima po metru četvornom. U vodiču se navodi da se radi od cijeni bez PDV-a, ali na terenu se može čuti da će samo morati plaćati svota od tih 7500 kuna. U slučaju da ne bude tako, građani će na spomenutu svotu morati nadoplatiti još 1875 kuna. Ova stavka se plaća po dogovoru sa agencijom koja bude radila na legalizaciji.
Ukupno: 7,500 kuna (ukoliko bude uključen i PDV, onda još 1875 kuna)

4. NAKNADA ZA ZADRŽAVANJE NEZAKONITO IZGRAĐENE ZGRADE. Naknada je novčani iznos koju prije donošenja rješenja o izvedenom stanju plaća podnositelj zahtjeva. Podnositelj zahtjeva prilikom podnošenja zahtjeva za ozakonjenje zgrade treba pisano navesti koji način plaćanja naknade odabire, odnosno izjasniti se da li naknadu namjerava platiti jednokratno ili obročno, s naznakom roka otplate. Ako se podnositelj pisano ne izjasni o načinu plaćanja naknade, odnosno ako je utvrđeni iznos naknade 1.500,00 kuna ili manje, upravno tijelo izdaje rješenje s jednokratnim plaćanjem. Kod jednokratnog plaćanja naknade izvršene u roku 30 dana obvezniku se odobrava popust od 25%. Iznos naknade s obračunatim popustom ne može biti manji od 500,00 kuna po zgradi. Naknada veća od 1.500,00 kuna može se platiti obročno. Obročno plaćanje odobrava se na rok otplate do 5 godina ili najduže 60 mjeseci, u mjesečnim obrocima, uz plaćanje prvog obroka koji ne može biti niži od 5% ukupnog iznosa naknade, odnosno ne manji od 1.000,00 kuna. Visina mjesečnih obroka utvrđuje se na način da se ukupan iznos naknade umanjen za prvi obrok raspodjeljuje po mjesecima otplate (na rok do 59 mjeseci) na jednake iznose, koji ne mogu biti manji od 300,00 kuna mjesečno. Mjesečni obroci dospijevaju na naplatu odnosno plaćaju se do 20tog u mjesecu za tekući mjesec, u skladu s planom otplate. Obveza plaćanja mjesečnih obroka počinje prvi kalendarski mjesec nakon mjeseca u kojem je rok dospijeća plaćanja prvog obroka.
Na internetskim stranicama MGIPU-a moguće je izračunati visinu ove naknade. Za spomenuti objekt od 666 metara kubnih ona iznosi 4860 kuna. Ako se plati odmah, dobije se popust od 25%. Ako se plaća u obrocima, može se platiti u 60 rata, ali prva uplata mora biti 1000 kuna, a sve ostale ne mogu biti niže od 300 kuna. Za naš objekt najbolje je rješenje 12 rata po 320 kuna. Kako pola ovog novca ide državi, a pola lokalnoj samoupravi, ovdje bi bilo prostora za aktivnosti Grada Vrgorca u cilju vraćanja ovih novaca građanima.
UKUPNO: 4860 kuna (uz gotovinsko plaćanje iznosi 3645 kuna)

5. VODNI DOPRINOS ZA HRVATSKE VODE. Po pitanju doprinos Hrvatska je podijeljena u tri zona. Zona A obuhvaća Zagreb i zaštićeno obalno područje mora i tarifa za obiteljske kuće površine do 400 metara kvadratnih iznosi 11,25 kuna po metru kubnom. Zona B obuhvaća sva područja koja nisu u zonama A i C, dakle i Vrgorac i tu cijena po metru kubnom iznosi 7,50 kuna. Zona C obuhvaća područja posebne državne skrbi i to doprinos iznosi 2,80 kuna po metru kubnom za obiteljske kuće površine do 400 metara četvornih.
Iako nema nikakve logike da se za kuću npr. u podsljemenskoj zoni u Zagrebu plati 11,25 kuna/m3, a u Kozici 7,5 kuna/m3, brojke su takve kakve jesu. Bilo bi logičnije da su područja sa brdsko-planinskim statusom u iznosu doprinosa sličnija područjima od posebne državne skrbi, nego onima u Zagrebu ili u primorju. I to bi se trebalo tražiti. Moguća odgoda plaćanja ovoga doprinosa iznosi 12 mjeseci.
UKUPNO: 4995 kuna

6. KOMUNALNI DOPRINOS se plaća jedinici lokalne samouprave, a Grad Vrgorac je donio odluku o podjeli svoga područja na dvije zone. U prvoj zoni (Vrgorac) doprinos iznosi 15 kuna po metru kubnom, a u drugoj zoni (vrgorska sela) doprinos iznosi 8 kuna. Općina Pojezerje je izašla u susret građanima i taj iznos smanjila na četiri kune po metru kubnom. Mjesni odbori Grada Vrgorca isto traže od gradonačelnika i Gradskog vijeća Vrgorca, ali ovi to odbijaju učiniti. Po trenutnoj odluci, doprinos se može platiti u 12 rata, a za gotovinsko plaćanje odjednom dobiva se 20% popusta. Ako se plaća po ratama, rata za ovaj objekt iznosi 400 kuna.
UKUPNO: 5328 kuna (uz jednokratno plaćanje ta svota iznosi 4262 kune)

UKUPAN ZBIR:
1. Katastarski izvadci – 560 kn
2. Geodetski snimak – 2500 kn
3. Snimka izvedenog stanja – 7500 kn
4. Naknada za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade – 4860 kn (sa popustom 3645 kn)
5. Vodni doprinos – 4995 kn
6. Komunalni doprinos – 5328 kn (sa popustom 4262 kn)
UKUPNO: 25 743 kn (sa popustom 23 462 kn)
+ 1875 kuna ako se bude morao plaćati PDV na snimku izvedenog stanja

ZAKLJUČAK
Uštede su moguće, ali ako se ispune određeni uvjeti. Dakle, potrebno je da Grad Vrgorac (isto traže i mjesni odbori) traži da se po pitanju plaćanja vodnog doprinosa Grad prebaci iz zone B u zonu C u skladu sa brdsko-planinskim statusom. Grad Vrgorac bi morao smanjiti komunalni doprinos za pola, odnosno sa 8 na 4 kune, ako ne i više. Posebno stoga što otprilike trećina ukupnog novca ide Gradu Vrgorcu, pa bi Grad svoje tarife mogao smanjiti. Isto tako, u našem kraju ima dosta socijalnih slučajeva, pa bi takvima Grad Vrgorac trebao pomoći u plaćanju npr. prve rate naknade za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade jednokratnom pomoći od 1000 kuna. Postoje i dodatna rješenja za pojeftinjenje legalizacije, ali za njihovo isticanje sa druge strane mora biti uho spremno za slušanje. Vlada će novce koje zaradi od legalizacije vraćati namjenski na teren, međutim Grad Vrgorac se na prvu loptu polakomio da će na brzinu zaraditi veća sredstva s kojima će moći pokrpati rupe u gradskom proračunu, pa zbog toga nije htio uvesti svotu komunalnog doprinosa poput one u Pojezerju. Ali Grad Vrgorac bi trebao znati da i na njemu leži legalizacija većeg broja objekata na području Grada Vrgorca, počevši od zgrada, sportske dvorane, cesta i slično, i da će se preveliki iznos komunalnog doprinosa prvo njima obiti o glavu.