Tražimo rođake obitelji Tolj iz SAD-a

Budući da je blog čitan na svim kontinentima, ponekad nam se obrate ljudi iz SAD-a, Kanade, Australije, Novog Zelanda i Europe u potrazi za svojim korijenima, odnosno još živućim rođacima. Dosad sam često uspijevao pronalaziti tražene osobe, ali sad nemam pojma odakle početi i koga pitati.

Naime, u ime gospođe Roxanne Tolj iz Park Citya (Utah) u SAD-u obratila nam se gospođa Cindy Hamil. Roxanne bi htjela uspostaviti kontakt sa članovima obitelji Tolj u našem kraju koji bi joj mogli biti rođaci. Međutim, problem je što su obiteljske veze raskinute prije više od sto godina.

Roxannin djed zvao se Viktor (piše i Nice, možda Niko), rođen je 15. kolovoza 1891. godine, a emigrirao je iz Vrgorca u SAD 1911. godine. Njegov otac zvao se Josef ili Josip Tolj, a u Americi je poznavao Otta Ercega koji je živio u New Jerseyu 1911. i bio mu je rođak.

Ukoliko netko od vas (posebno čitatelji prezimena Tolj) znate o kome se radi i mislite da ste u rodbinskim odnosima, javite nam se na mail, pa ćemo informaciju rado proslijediti.

Hvala unaprijed.

U Vinima pronađeno 19 mina, zolja i bombe!

Nakon dojave građana djelatnici Protueksplozivne zaštite Policijske uprave splitsko-dalmatinske su selu Vina pronašli 14 protupješadijskih rasprskavajućih mina PMR 2 bez upaljača, pet mina iste vrste bez punjenja, ručnu bombu M-92 bez upaljača, jednu zolju te tri protupješadijska streljiva.

Nepoznati počinitelj je eksplozivnim tvarima demontirao upaljač i punjenja, a umjesto da ih preda, smjestio ih je u usjeke ispod ceste na predjelu Škripa gdje su i pronađeni, izuzeti i pohranjeni do uništavanja.

Zanimljivo je da su opasne eksplozivne naprave ostavljene u blizini naseljenog mjesta, na doticaju građanima, posebno djeci, iako su mogla bez ikakve kaznene odgovornosti biti predana najbližoj policijskoj postaji.

Okovi

U prodaji 36. broj Vrgoračkih novina

U prodaji je 36. broj Vrgoračkih novina – prvih novina Vrgoračke krajine. U ovom broju, povodom pedesete godišnjice, donosimo veliki članak o Vrgorcu tijekom biokovskih potresa 1962. godine. Istražili smo i pribavili vrijednu novinsku i fotografsku arhivu iz vremena potresa, kako bi što bolje dočarali događaj koji je promijenio Vrgorsku krajinu. Vjerujemo da će te biti zadovoljni. Aktualiziramo priču o nikad započetom projektu eksploatacije gline u Rastoku, za što se zalažu brojni elaborati i stručnjaci poput ing. geo. Milana Rakića. U razgovoru sa strukom ugostili smo ravnatelja Srednje škole Tin Ujevića Jozu Gašpara. Tu je i reportaža u zaseoku Dubrava u Dragljanima.
Prenosimo i sve podatke o referendumu za pristup Europskoj uniji u Vrgorcu. U ovom broju možete pročitati i opširan izvještaj sa 20. sjednice Gradskog vijeća na kojem je donesena odluka o izboru koncesionara za linijski prijevoz građana Vrgorca.

Uz sve navedeno, u novini se nalazi i cijeli niz vijesti i vjestica iz Vrgorske krajine, osvrt na sportske događaje, kolumne „Pogled unazad“, „Rock tragovi“, filmska preporuka, nagradna križaljka, rubrika „Bez komentara“ i slično.

Svoj primjerak Vrgoračkih novina u Vrgorcu možete kupiti u trgovinama Jukić, diskontu Pivac, trgovini Ante, trgovini Mario i pekarni Jadran.
Izvan Vrgorca novine će biti dostupne za nekoliko dana i to u: Makarskoj (Diskont Pivac, Zrinsko Frankopanska 36), Splitu (Mesnica Pivac, Stari Pazar bb), Zadru (Mesnica Pivac, Dalmatinskog sabora 2) i Zagrebu (Profil Megastore, Bogovićeva 7).

KLIK na natječaj u kojem sudjeluje Dječji vrtić Pčelica

Dječji vrtić Pčelica sudjeluje u natječaju DM-a i Pampersa "Ja volim vrtić" u kojem se natječe za dobivanje financijskih sredstava za opremanje vanjskog djela vrtića i opremu logopedskog kabineta za djecu s poteškočama u razvoju.
Ukoliko želite pomoći da se ideja ostvari, kliknite na poveznicu ispod i glasujte. Od vas će biti zatraženo da upišete svoj e-mail i potvrdite svoj glas i to je to. Čas posla. Što više glasova, to bolje!

Za sudjelovanje u natječaju kliknite OVDJE.

Može se glasovati i SMS-om slanjem poruke sadržaja: ime vrtića, mjesto, ime i prezime (npr. Pčelica, Vrgorac, Iva Ivić) na broj 61005.

REFERENDUM Vrgorčani rekli DA Europskoj uniji

Priznajem da je anketa na blogu potpuno zakazala. Prema potpunim podacima sa referenduma o pristupu Hrvatske Europskoj uniji Vrgorčani su rekli DA Europskoj uniji. ZA pristup Europskoj uniji glasovalo je 60,14%, dok ih je 39,25% bilo PROTIV. Nevažećih listića bilo je 0,61%. Na izbore je izašlo 41,63% upisanih birača, no kako je svaki treći birač fiktivni, ta statistika puno i ne pomaže. Uglavnom ZA Europsku uniju glasovao je 1771 glasač, a PROTIV ih je bilo 1156. Nevažećih listića bilo je 18.

ANKETA Vrgorčana o Europskoj uniji - 27% ZA, 73% PROTIV

Nakon tjedan dana provođenja ankete o mišljenju Vrgorčana o pristupu Europskoj uniji, objavljujemo konačne rezultate. Na anketu se odazvalo ukupno 180 čitatelja ovoga bloga, a rezultati su više nego zanimljivi. Samo 27% glasača ove ankete na referendumu će podržati ulazak Hrvatske u Europsku uniju, dok ih je čak 73% protiv. Zanimljivo je da se ova anketa potpuno razlikuje od sličnih na razini države koje prognoziraju da će preko 60% građana Hrvatske podržati ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Za vidjeti će koliko će se anketa slagati sa rezultatima referenduma.

Kretanje broja stanovnika Vrgorske krajine od 1857. do 2011. godine

Od 1857. godine do danas na području današnje Hrvatske provedeno je ukupno 16 cjelovitih popisa stanovništva. Na prvom Popisu stanovništva 1857. godine Hrvatska je imala 2,2 milijuna stanovnika, a na zadnjem iz 2011. godine Hrvatska je brojila 4,29 milijuna stanovnika. Takav intenzitet rasta smješta našu zemlju u u grupu država sa spororastućim stanovništvom.

Općina Vrgorac brojila je 1857. godine ukupno 7618 stanovnika, a na zadnjem popisu iz 2011. godine popisano ih je 6501. Najveći broj stanovnika Općina Vrgorac je pokazala na Popisima iz 1910. (12859) i 1921. (12838) godine, što znači da je Vrgorska krajina prije sto godina imala dvostruko više stanovnika nego danas.

Kakvu budućnost možemo očekivati pokazuje broj učenika u osnovnoj školi. Godine 1962. osnovne škole u Vrgorcu i Dragljanima, sa svim svojim područnim školama na području Općine Vrgorac, brojile su više od 2200 učenika, a danas Osnovna škola Vrgorac, koja pokriva cijelu Vrgorsku krajinu, broji 765 učenika, od kojih dio ne živi na području Grada Vrgorca.

ANKETA Referendum o pristupu Europskoj uniji - DA ili NE?

Molio bih da u što većem broju odgovorite na ovu anketu. Glasovati se može samo jednom. U komentarima ispod možete obrazložiti svoj odabir. Hvala.

Vrgorac - Klobuk (BiH) 18 km!

Na izlazu sa autoceste A1 u Vrgorcu, iza naplatnih kućica, nalazi se zanimljiv smjerokaz. Međugorje, Ljubuški, Mali Prolog, Vrgorac, Staševica, Otrić-Seoci... sve OK, ali da mi je znati odakle su iskopali Klobuk? To mora da je neko mjesto od posebne državne v(l)ažnosti, kad je dobio samostalni znak na izlazu sa autoceste! :)

Sačuvajmo izvore za povijest Vrgorske krajine!

U prošlom sam razdoblju u više navrata u tiskanim i elektroničkim medijima slao pozive za suradnju po pitanju izvora za povijest Vrgorske krajine. Naime, u brojnim obiteljskim arhivima naših građana nalaze se različiti tekstovi, fotografije, razglednice, predmeti i sl. vezani za povijest našega kraja u 20. stoljeću, ali i ranije. Dosad mi se javio određen broj pojedinaca. Neki su se javljali preko rubrike „Bez komentara“ u Vrgoračkim novinama, dok su drugi već ranije znali za moj istraživački hobi, pa su me zvali ili zaustavljali na cesti sa željom da pogledam njihove obiteljske arhive (od fotografija, ne zanimaju me obiteljske, već šire društvene). Svima sam srdačno zahvalan na pomoći, jer istraživanje lokalne, a i svake druge povijesti modernog doba, je nemoguće bez pomoći ljudi sa terena, aktera povijesnih događaja ili njihovih potomaka. Puko kabinetsko istraživanje takve povijesti bilo bi manjkavo i nedostatno.

Moj poziv za suradnju je trajnog karaktera. Kako u Vrgorcu nemamo institucije koja se bavi skupljanjem povijesne građe, to su u prošlosti, a i danas, uvijek radili voljni pojedinci. Zbog toga bi sve vas, koji čitate ovaj tekst, zamolio da potrošite malo svog slobodnog vremena i pretražite svoje obiteljske albume, škrinje i tavane. Kada govorimo o vrgorskoj povijesti, najveću vjerojatnost posjedovanja nekih povijesnih izvora imaju potomci nekoliko najstarijih obitelji koje imaju stoljetnu povijest življenja u Vrgorcu, točnije na Pijaci, tijekom dugih stoljeća, najvažnijoj ulici u Vrgorskoj krajini. U njoj su u prošlosti postojali različiti trgovci, obrtnici, činovnici i drugi, a oni su bili jedini koji su si mogli priuštiti neku fotografiju, oni su čuvali pisma, slike i druge predmete. Ostatak krajine bio je naprosto presiromašan za nabavljanje i čuvanje nečega luksuznog kao što su fotografije. Tek nakon Drugog svjetskog rata takve stvari se pojavljuju i po selima. Naravno, to ne znači da nitko na selu nije imao ništa. Postojala su obiteljska pisma i slični tekstovi, pojedine rijetke fotografije gdje se vidi dio nekog sela ili zaseoka, ili fotografije članova pojedine obitelji. Ali svega je toga u Vrgorskoj krajini premalo, ako ju uspoređujemo sa nekim drugim dalmatinskim krajevima. Zbog toga je još važnije sačuvati ono što imamo, i tako ga spasiti od propadanja i zaborava. Taj zadatak je na svima nama, a budući da sam se tim poslom već odavno počeo baviti, zahvalan sam na svakoj pomoći. Sve što posudite vraćam odmah nakon kopiranja. Hvala.

U požaru izgorio pogon za rasijecanje mesa industrije Braća Pivac

Sinoć u 1.30 sati izbio je požar u prostorijama mesne industrije Braća Pivac u Vrgorcu. U požaru je izgorio pogon za rasijecanje mesa površine više od 1000 metara kvadratnih, a šteta bi bila i veća da dim nisu primijetili radnici treće smjene koji su potom obavijestili vatrogasce. U jednoj od najtežih intervencija dosad, vrgorski vatrogasci su do 2.45 sati lokalizirali, a do 6.45 i potpuno ugasili požar. Time je spriječeno njegovo širenje na druge prostorije tvrtke i tako spriječena katastrofa.
Kako ističu u tvrtki, ozlijeđenih na sreću nema, ali je pričinjena velika materijalna šteta. Tvrtka je ostala i bez struje, pa su ostali pogoni i odjeli tvrtke počeli raditi tek nakon njezinog ponovnog uključenja u podne. Uzrok požara je nepoznat, međutim, pretpostavlja se da je krivac kvar na instalacijama. Točan uzrok nesreće utvrditi će policija koja je izašla na teren i izvršila očevid.

Grupacija Pivac jedna je od najvećih mesnih industrija u Hrvatskoj i zapošljava preko tisuću radnika.

PRIOPĆENJE MESNE INDUSTRIJE BRAĆA PIVAC