Biokovski dekanat

Biokovski dekanat je administrativna jedinica Katoličke crkve u koju su uključene župe Vrgorske krajine: Dusina-Veliki Prolog (Uznesenja Blažene Djevice Marije), Kozica (sv. Ilije, proroka), Orah (sv. Marka, evanđelista), Poljica Vrgorska (Gospe od Zdravlja), Rašćane (sv. Mihovila Arkanđela), Ravča (sv. Mihovila Arkanđela), Stilja (sv. Ivana Krstitelja), Vrgorac (Navještenja Blažene Djevice Marije) i Zavojane (Rođenja Blažene Djevice Marije) te župu Staševica (sv. Anastazija, solinskog mučenika) koja spada pod Grad Ploče i župu Župa Biokovska (sv. Ivana Krstitelja) koja je dio Općine Zagvozd.
U dekanatu se tako nalazi ukupno jedanaest župa. Od toga deset župa spada pod Splitsko-Dalmatinsku županiju, a jedna (Staševica) pod Dubrovačko-Neretvansku.
Kod Biokovskog dekanata je zanimljivo što on ne poštuje niti županijske, niti gradske i općinske niti povijesne granice graničnih krajina. Crkvena administrativna podjela je po tome pitanju autonomna, sve u skladu sa potrebama i mogućnostima crkvene organizacije u ovome području.
Biokovski dekanat je osnovan 1954. godine. Njegove župe su dotad bile u sklopu tri različita dekanata. Tako je osam vrgorskih župa do 1954. pripadalo Makarskom dekanatu, Rašćane i Župa pripadale su Imotskom dekanatu, a Staševica (Pasičina) Neretvanskom dekanatu.
Osnovni razlozi osnivanja posebnog Biokovskog dekanata leže u lošoj prometnoj povezanosti Vrgorskog Zabiokovlja sa Makarskim primorjem, te prema tome lošoj povezanosti svećenika u Vrgorskoj krajini sa sjedištem dekanata u Makarskoj.
Službeno sjedište dekanata ne postoji, već su tu službu obnašali župnici iz više župa ovog dekanata. Prvi dekan je bio župnik Ravče don Ljubomir Madunić (1954.-1955.), a nakon njega don Danko Vlašić, također župnik Ravče. Nakon njega dekani su bili: don Kajo Marović (Orah), fra Ivan Glibotić (Vrgorac), don Ante Dukić (Župa Biokovska), fra Vjeko Vrčić (Vrgorac), don Stjepan Barišić (Dusina – Veliki Prolog), don Mladen Margeta (Dusina-Veliki Prolog).