Vranjic kraj Splita

utorak, 26.09.2006.

SOLINSKI PEJZAŽ

Olinko Delorko

Ko što drugi pejzaž rađa žitom,
tako ovaj rađa kamenom i lozom,
niz strmi puteljak što ka moru ide
spušta se težak s magarcem i kozom.
U svakoj grudi zemlje sakriven je kip,
ili sarkofag, ili zabat vrata,
ili neki stup, ili dio hrama.
Izgled zemlje kaže da je život hip,
da odmiče, žuri te da od sveg blaga
ostaje samo krnjatak lubanje, pocrnio, tuo.
(Pod veče bi ćuk se sigurno tu čuo!)
Pogled luta, traži neki ljepši kutić,
ah šta kažem ljepši, svaki je za sebe
u toj tuzi lijep,
tu nalazim kamenčić iz starog kupatila,
tu vidim rub groba, tu vjenči, tu crijep.
I sva je zemlja puna takvih stvari,
na koje pod motikom nailazi kopač.



Kako da izrazim tugu ovog kraja,
ovaj pejzaž stare mrtve Dalmacije,
ovaj kutić smrti al i stvarnog raja,
ovu pjesmu cvrčka
što neče da stane,
ovaj vršak brda
baš do samog Klisa
što će sad u zadnjem sunlevom ruju,
prije neg se pjesma odmota slavuju,
ko alem da plane?

Tu je u blizini grob starog mornara
(ah, te lađe što se vraćaju il odlaze,
ah, to mrko lice žilava ratra,
ah, ti vedri dani što ko blijesak prolaze!)

četvrtak, 21.09.2006.

Neki su ZA neki PROTIV

napisao: Duško ČIZMIĆ MAROVIĆ, SD 18.04.2006.

Slučaj vranjičkog Salonita na najstrašniji mogući način u sebi sabire sva najveća zla hrvatske tranzicije: ugroženost radnika, zloupotrebe vlasnika, nemoć građana i neodgovornost vlasti. ’Slobodna’ je o svemu pisala na vrijeme, istinoljubivo i žestoko: o više od 200 onih koji su umrli od azbestoze, i o više od 200 tisuća onih koji su ugroženi od azbesta; pisala je o državnim dužnosnicima protiv kojih su podnesene prijave USKOKU za zločinačko udruživanje oko Salonita. "Tičju gripu su razbubali na velika zvona, zato šta je u pet godin na deset iljad kilometri udaljenosti umrlo 50 ljudi, a ovde, isprid nosa, ljudi umiru leva-leva, i niko ništa. Molin ove iz Zavoda za zdravstvo da nan reču šta nan je činit. Oćemo li sanirat tu tvornicu i dobro je zakopat, a dok je ne zakopamo, oćemo li ić s maskama po gradu, ili ćemo Šarca zvat na odgovornost radi uznemiravanja javnosti? Jer, kad on stavi naslov 'Azbestoza ubija Splićane', to je za opću mobilizaciju ili za opću zajebanciju", piše Čićo Senjanović.
I zaista, Hrvatska se hvali da je Europi dala primjer kako treba s ptičjom gripom. A Vranjic? Promet i upotreba azbesta trebalo je zabraniti pred godinu dana. Zbog raznih pritisaka zabrana je najprije prolongirana do početka 2006., da bi - navodno zbog interesa zaposlenih - ministar zdravstva dopustio da se radnici i građani nastave trovati dok ne potroše zalihe azbesta. Tko je odgovoran za azbest i sudbinu radnika? Premijer Sanader je tek u siječnju ove godine obećao rješenje kojim bi se sačuvala radna mjesta, te poštovala zaštita okoliša. Što je dosad napravio? A što njegov brat, župnik u Solinu? Što njegov prezimenjak, župan? Na koji je način splitsko-makarska nadbiskupija oprimjerila brigu HBK za okoliš? Što je glavni državni odvjetnik Bajić poduzeo da prijave oko mutnih poslova u vranjičkom Salonitu USKOK do sada riješi? Koji je dalmatinski saborski zastupnik zaprijetio ostavkom? S kojim pravom hrvatska država tjera svoje građane da umiru od azbestoze kako ne bi skončali od gladi?

Slike

Božićni ugođaj


Betlehem u crkvi


Spomenik Don Frani Buliću


Iz Splita


Zalaz sunca


Otok Sv. Barbare - Barbarinac


Zastava navijača Omladinca

srijeda, 20.09.2006.

Crkveni pjevački zbor iz Vranjica

Muški Crkveni pjevački zbor iz Vranjica u svom stoljetnom djelovanju nastupao je diljem naše domovine. U svom početku je svoju aktivnost vezivao za bližu okolicu (područje bivše općine Split), a kasnije, iza 70-ih godina ovog stoljeća, odlazi na gostovanja i u susjedne gradove.
Počnimo od najudaljenijih krajeva Hrvatske. Još tijekom domovinskog rata bio je (kao uži sastav) gotovo uz crtu bojišnice u Cerni (Slavonija) rigodom žetelačkih svečanosti. Isto tako nakon oslobođenja Istočne Slavonije skupa s udrugom “Hrvatska žena” iz Splita, posjetio je Okučane, Vukovar i Ilok. Tada je nastupio u crkvi i na prigodnim koncertima.
Godine 1999. na zamolbu vetrana hrvatske vojske sudjelovao je na spomen misi za poginule na Bleiburgu. Nastupio je i u Varaždinu u Župi sv. Ilije po Obrežom. Tom je prigodom posjetio i Krašić, a na Plitvicama je oao počast prvom poginulom hrvatskom branitelju Josipu Joviću.
Više puta nastupio je u našoj metropoli – Zagrebu. Prvi put u sklopu Pasionske baštine u Studenskom centru, zatim na hipofromu prigodom prvog posjeta Svetog ca našoj domovini, kao predstavnik Južne Hrvatske metropolije. Nastupio je u Zagrebu i kod izborne konvencije HSS, a dva puta i na pogrebnim svečanostima prvaka HSS-a g. Mačeka i g. Krnjevića. Tada je nastupio u staroj gradskoj vijećnici i katedrali.
Ovaj sastav nastupio je više puta u Zadru i Šibeniku, a zatim u Kninu, Trogiru i Sinju. Gotovo sigurno nastupio je u svim većim crkvama u gradu Splitu (Sv. Dominik, Gospa od zdravlja, kod časnih sestara “Ančele”). Bio je nekoliko puta gost u splitkoj katedrali sv. Petra (u svim korizmenim pučkim napjevima).
Predstavnici ovog zbora još su 70-ih godina nastupali, skupa sa splitskim sjemeništarcima u opereti “Narod svetoga Petra”, zatim u velikom broju sudjelovali su 1976. godinu solinskim slavljima (XIII stoljeća kršćanstva u Hrvata, 1986. godine o 10-oj godišnjici solonskog jubileja, zatim za drugog pohoda Svetoga oca Hrvatskoj u Splitu i Solinu).
Posebno ističem tradicionalno sudjelovanje u svečanostima Male Gospe u Solinu. Može se slobodno kazati da o broju nastupa u Solinu nemmo evidenciju, ali bilo ih je podjednako mnogo i sakralnog i svjetovnog sadržaja.
Pjevači svojom aktivnošću, a posebno zborovođe i orguljaši su poticali i druge zborove u našoj okolici na sličnu aktivnost. Napominjem da je iz ovakvog odnosa proizašla suradnja zborova u ovoj okolici (Klis, Solin, Mravince, Kućine, Kamen, Stobreč), a ona se naročito očituje prilikom sprovoda za pjevale i zaslužne članove u spomenutim župama.
Vranjički crkveni pjevači nastupali su i na otocima: dva puta na Hvaru, tri puta na Šolti, pa u Korčuli (Lumbarda) i Drveniku. Nastupali su i u Omišu (crkvi) i na Omiškom festivalu. Imali su nekoliko nastupa i u Makarskoj, Baškoj vodi te Kuli Norinskoj (kod Metkovića).
Ovaj zbor je skupa s pjevačima Solina, Stobreča i Velog Varoša (Split) snimio ploču “Puče moj”, a također je snimio i kazetu starih crkvenih pučkih napjeva. Sudjelovao je i u radio emisijama i mnogo je puta bio pred TV kamerama.
Zbor je više puta nagrađivan i pohvaljivan.
Bivši dirigent zbora, g. Toma Bulić, dobio je 1978. odlikovanje Sv. Oca Pape, a zbor 1996. godine Nagradu grada Solina.


Dr. Mirko Mikelić (iz putopisa "S Vranjičkim crkvenim pjevačima u Europi)

četvrtak, 14.09.2006.

Novi chat!

Izvorno sam ga vidio na blogu mog susjeda i svidio mi se (pozdrav Beni!), pa sam postavio i na ovi blogic. Eto društvo, za dinamičniju komunikaciju" Prijedloge saljite, naravno. . .

utorak, 12.09.2006.

Pitalica

Joj sta mi se svidjaju ove pitalice, bas su cool! Da vas vidimo:

<	rujan, 2006					>
P	U	S	Č	P	S	N
				1	2	3
4	5	6	7	8	9	10
11	12	13	14	15	16	17
18	19	20	21	22	23	24
25	26	27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari da/ne?