Vijeće roditelja OŠ Brda - Split

utorak, 02.02.2016.

TEME ZA NOVU, 4. SJEDNICU... PUCAJTE!

Evo nekoliko prijedloga, ovaj nulti je neizostavan:

0 - izbor novog predstavnika roditelja u Školskom odboru OŠ "Brda" - Split. Možda imate prijedlog, bilo koji roditelj u školi ima pravo kandidiranja..

1 - besplatna radionica gitare, plesa, pletenja ... ako imamo nekog voljnog za održavati sate mjesečno, tjedno?.. po uzoru na momka koji besplatno u crkvi radi pripremu zainteresiranih iz 4.razreda srednje za maturu, iz matematike i fizike

2 - kako poboljšati komunikaciju između roditelja, da li 'otvoriti' postojeći forum na stranicama škole, (to je trenutno blokirano / ne koristi se)?
Vidite da li je na ovim stranicama jednostavnije komentiranje ...

3 - akcija doniranja kose za djecu oboljelu od malignih bolesti.. možda već imamo jednog donatora i jednog frizera, koji bi besplatno šišao ... inače jedne perike košta oko 6.500 kn..

Zovnite me, pišite na e-poštu ili ostavite komentar.. sjednica bi bila vjerojatno u srijedu, 17.3.2016.

02.02.2016. u 18:39 • 0 KomentaraPrint#

utorak, 12.01.2016.

"Rasprava o ekskurziji u 4.r., 8.r."

Sedam škola u Splitu i Solinu ne ide ide na ekskurzije u 4.r.
Neke škole u 8.r. idu na ekskurzije 3 dana. Neke imaju 2-dnevni izlet u Vukovar.
Prema trenutnom raspoloženju roditelja s kojima sam razgovarao, većina ih podržava ukidanje ekskurzije u 4.r. ako se umjesto toga uvedu 2 ili 3 jednodnevna izleta!
Po vašem mišljenju, koja je ekskurzija 'važnija'? Na posljednjoj ekskurziji sadašnjih osmaša, nije išlo 19 djece ili 24%, skoro svako četvrto dijete.


Podatci u tablici niže su prema podatcima dostupnim na internetu, sukladno kurikulumu za 2014/15, 2015/16 ili prema stvarnoj realizaciji.

Stanje u osnovnim školama u Splitu (plus Solin); plan ili realizacija ekskurzije / škole u prirodi / višednevne terenske nastave (težište je na 4.r.):


značenje: '0' - ne ide se, '+' - ide se ali su nepoznati uvjeti


Prijedlozi terenske nastave i izleta na koje idu ostale škole, posebno one koje nemaju ekskurzije u 4.r.:
- Čišćenje Park šume Marjan
- Akvarij, Salona
- Zvjezdano selo Mosor
- Tvornica tjestenine Cetina, Cetinski kraj
- Makarska – Vepric
- Crveno i Modro jezero
- Muzej Poljičke Republike, Antoničin mlin
- Gradski bazen – plivanje i škola plivanja
- Pantana – Mlinice, Trogir
- Pustinja Blace, Pučišća
- Klis
- Lika, Gacka, Gorski Kotar
- NP Mljet

Po vašem mišljenju, koja je ekskurzija 'važnija'? Na posljednjoj ekskurziji sadašnjih osmaša, nije išlo 19 djece ili 24%, skoro svako četvrto dijete.

Oznake: socijalna osjetljivost

12.01.2016. u 17:17 • 0 KomentaraPrint#

subota, 19.12.2015.

"OSVIJESTIMO SE O SIROMAŠTVU"

Problem s kojim se moramo suočiti i otvoreno razgovarati. Pomoći koliko možemo.
Niže navedeni podatci su iz Državnog zavoda za statistiku i prema istraživanjima koja je proveo UNICEF
U OŠ Brda evidentirano je više od 30 djece koja su gladna. Što mi možemo učiniti? Razgovarajmo i predlažimo!


Linija siromaštva je razina dohotka / potrošnje ispod koje pojedince ili kućanstva smatramo siromašnima. Relativna linija siromaštva: U EU svaka zemlja članica određuje vlastitu granicu minimalno pristojnog životnog standarda, a definiranu kao 60% od prosjeka nacionalnog dohotka. Osobe koje se nalaze ispod ovako definirane linije nazivaju se relativno siromašne osobe ili osobe u riziku od siromaštva:


2.483 kn 1 roditelj + 1 predškolsko dijete
3.055 kn 1 roditelj + 2 predškolske djece
3.437 kn 2 roditelja + 1 predškolsko dijete
4.010 kn 2 roditelja + 2 predškolske djece
4.583 kn 2 roditelja + 3 predškolske djece


Međutim, ovako postavljena granica siromaštva je izrazito nisko postavljena, pokazuju i posljednji dostupni podaci za prosječnu mjesečnu potrošačku, odnosno sindikalnu košaricu iz 2013. godine. Podaci za 2015. godinu nisu dostupni, a prema ovima iz 2013. prosječna četveročlana obitelj u Hrvatskoj mjesečno u prosjeku ostvari 7.830 kuna prihoda, dok joj je za sve životne potrebe i troškove potrebno u prosjeku 11.130 kuna, dakle 3.300 kuna više od ostvarenih prihoda.


Ako se uzme u obzir da ni prosječna četveročlana obitelj ne ostvaruje dovoljno prihoda za pokrivanje svih mjesečnih troškova, može se zaključiti da je granica siromaštva izrazito konzervativno postavljena te da se ne radi zapravo o granici siromaštva, već o pravom siromaštvu.


STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA – za 2011.g.


• za dob od 0-17 godina - 21.5%
• kućanstva s uzdržavanom djecom – 19.8%
• jedan roditelj s jednim ili više uzdržavane djece – 42.7%
• osobe u riziku od siromaštva ili soc.isključenosti – 32.7%


STOPE RIZIKA OD SIROMAŠTVA, PODATCI DZS za 2014.g.


- Stopa rizika od siromaštva, 19,4%
- Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, 29,3%
- Stopa rizika od siromaštva, nisu uključene mirovine i socijalni transferi (soc.naknade), 45,2%

Veza: DSZ, UNICEF Hrvatska Roditelji.hr Portal dobrote

Oznake: socijalna osjetljivost

19.12.2015. u 17:17 • 0 KomentaraPrint#

četvrtak, 19.11.2015.

"Vijeće roditelja, tko smo i što smo?"

NE: nemamo moć donošenja odluka, ne zastupamo nastavnike, nemamo mentalitet nemiješanja u stilu 'baš nas briga', ne šutimo,... :))
DA: zastupamo roditelje cijele naše škole, posredno zastupamo i našu lokalnu zajednicu, oko 500 obitelji sa Brda. Imamo moralnu odgovornost, kao i obvezu da mislimo jedni na druge, umrežavamo se, uvažavamo i razgovaramo, postupamo po svojoj savjesti. Predlažemo i dajemo mišljenje.
Evo i zakonske osnove za sve navedeno:

IZ NACIONALNOG KURIKULUMA:

I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPĆE OBVEZNO I SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

1. Što je Nacionalni okvirni kurikulum?

Opis, ciljevi i očekivana učenička postignuća odgojno-obrazovnih područja te opis i ciljevi međupredmetnih tema pomažu školama da lakše povezuju nastavne predmete, racionaliziraju
nastavu te ju obogate izbornom i fakultativnom nastavom i izvannastavnim aktivnostima sukladno
svojemu profilu i prioritetima, potrebama učenika i lokalne zajednice.


II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTI I OPĆI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI

1. Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti


Solidarnost pretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, za
obitelj, za slabe, siromašne i obespravljene, za međugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupno
životno okružje.

2. Odgojno-obrazovni ciljevi

Odgojno-obrazovni ciljevi su:

- ...
- ...
- odgajati i obrazovati učenike u skladu s općim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,
ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za življenje u multikulturnom svijetu, za
poštivanje različitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomu
razvoju društva

- ...
- ...
- poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u učenika

III. NAČELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA

- ...

- ...

- visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve – osiguravanje materijalnih, tehničkih,
informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviših obrazovnih
standarda, kao i visokih stručnih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti
- jednakost obrazovnih mogućnosti za sve – svako dijete i svaki učenik ima pravo na svoj
najviši obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogućnosti temelji se na društvenoj
pravednosti; obrazovanje i školovanje ne može biti povlastica manjine niti se može umanjiti
prema razlikama – etničkima, spolnima, rodnima ili drugim društveno uvjetovanima
- ...
- obveznost općeg obrazovanja – stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obveza
svakoga čovjeka, daje svakome temeljna znanja za život i osnova je za daljnje učenje
- ...
- uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav – uvažavanje odgojno-obrazovnih
potreba svakoga djeteta, učenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloženi marginalizaciji
i isključenosti

V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA ZA PREDŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPĆE OBVEZNO I SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE

3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj školi


Školski kurikulum odnosi se na načine na koje škole implementiraju kurikulumski okvir uzimajući u
obzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete učenika i škole te sredine u kojoj škola djeluje. Izrađuje
se u suradnji s djelatnicima škole, učenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. Školski kurikulum
se odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnih
programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekte škole, razreda, skupine učenika, ekskurzije, izlete, izvannastavne i izvanškolske aktivnosti. Programi školskoga kurikuluma nisu obvezni.
...PRIMJERICE, NIJE REALIZIRAN ZA OVU, 2015.GODINU 2-DNEVNI IZLET U VUKOVAR IAKO JE U KURIKULUMU... (osobni komentar)

ŠKOLSKI KURIKULUM OŠ BRDA - SPLIT 2015/16:

...
Središte i polazište rada na sadržajima školskog kurikuluma jesu potrebe i interesi naših učenika,

roditelja i lokalne zajednice.
...
Bitne pretpostavke ostvarivanju ciljeva postavljenih u kurikulumu su: postojanje stručne kompetencije

učitelja, kvalitetna suradnja na relaciji roditelji – škola, podrška i pomoć lokalne zajednice.
...
STATUT OŠ "BRDA" SPLIT
...
XIII. VIJEĆE RODITELJA
...
Članak 156.
U Školi se ustrojava Vijeće roditelja radi ostvarivanja interesa učenika i povezivanja Škole sa društvenom sredinom.
...
Članak 161.
Vijeće roditelja raspravlja o pitanjima značajnim za život i rad Škole te:
- daje mišljenje o prijedlogu školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada,
- raspravlja o izvješćima ravnatelja o realizaciji školskog kurikuluma, godišnjeg plana i programa rada Škole,
- razmatra pritužbe roditelja u svezi s odgojno-obrazovnim radom,
- imenuje i razrješuje jednog člana Školskog odbora iz reda roditelja,
- glasuje o kandidatu za ravnatelja škole,
- predlaže mjere za unapređivanje odgojno-obrazovnog rada,
- raspravlja o prijedlogu Etičkog kodeksa neposrednih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i Kućnog reda,
- daje mišljenje i prijedloge u svezi s organiziranjem izleta, ekskurzija, sportskih i kulturnih sadržaja Škole,
- daje mišljenje i prijedloge u svezi s uvjetima rada i poboljšanjem uvjeta rada u Školi,
- daje mišljenje i prijedloge u svezi s osnivanjem i djelatnosti učeničkih zadruga te sudjelovanjem učenika u njihovu radu,
- daje mišljenje i prijedloge u svezi sa socijalno-ekonomskim položajem učenika i pružanjem odgovarajuće pomoći.
...
Članak 162.
Ravnatelj škole dužan je u najkraćem mogućem roku izvijestiti Vijeće roditelja o svim pitanjima od općeg značaja za Školu. Ravnatelj škole, Školski odbor i osnivač dužni su u okviru svoje nadležnosti razmotriti prijedloge Vijeća roditelja i o tome ga izvijestiti

Oznake: demokracija

19.11.2015. u 09:17 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.



< veljača, 2016  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29            

Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (1)
Prosinac 2015 (1)
Studeni 2015 (1)

Pretraži blog

Loading

Istaknute objave

TEME ZA 4. SJEDNICU...
RASPRAVA O EKSKURZIJI...
O VIJEĆU RODITELJA...
O SIROMAŠTVU...

Kontakt

e-mail: borratko@gmail.com

Veze na teme

o komunikaciji roditelja i profesora