Vjerovati radosti...

Trinaest utoraka sv. Antunu - sedmi utorak

Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici.

More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci.

Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci!

More, lanci...

Slava Ocu.

More, lanci...

Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.



Krunica sv. Antuna

1. Slavni sveti Ante, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla grijeha i izbavi nas iz najstrašnije opasnosti – smrti vječne. Slava Ocu...

2. Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu...

3. Dobri sv. Antune! Ti si svojom ljubavlju prema svima pritjecao u pomoć u nevoljama, tješio u žalostima, izbavljao iz tjeskoba. Budi i nama u pomoći u svim potrebama! Izmoli nam milost da strpljivo s Isusom nosimo svoj križ. Slava Ocu...

4. Sv. Petar nas opominje da budemo trijezni i da bdijemo jer "naš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždre". Sv. Antune, ti si strah i trepet zlih duhova. Štiti nas od svih njihovih nasrtaja i daj nam da ih pobijedimo jakošću vjere. Slava Ocu...

5. Naši su grijesi guba koja nagrđuje čitavo naše biće i stavlja u opasnost i samu našu vječnu sreću. Sveti naš pokrovitelju, izmoli nam da se očistimo od gube grijeha. Slava Ocu...

6. Najveće vremenito dobro jest zdravlje. Možda smo ga često puta pokvarili svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Antune, izmoli nam trajno zdravlje duše i tijela. Slava Ocu...

7. Naš je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete našem spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu...

8. Naši grijesi i zle navike sputaše nas u lance. Sv. Antune, izmoli nam milost da se oslobodimo okova grijeha i zlih navika i da uživamo potpunu slobodu djece Božje. Slava Ocu...

9. Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu...

10. Sv. Antune, tvoja se slava raširila po svem svijetu jer pomažeš da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i duševni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada više i izmoli ih onima koji ih još ne posjeduju. Slava Ocu...

11. Mnoge nam pogibli prijete na putu zemaljskoga života. Sv. Antune, čuvaj nas od svih pogibli i izmoli nam milost da radosno služimo Bogu i bližnjemu i sretno prispijemo u vječnu domovinu. Slava Ocu...

12. Milostivi sv. Antune! Ti pomažeš svima koji se k tebi utječu. Sličan si suncu koje sve obasjava. I meni siromahu pruži pomoć i usliši me kad te molim. Slava Ocu...

13. Sv. Antune, ti nisi svetac jednoga mjesta ili zemlje, ti si svetac gotovo čitavoga svijeta. Neka se tvojim zagovorom Božje kraljevstvo još više širi po svijetu i donese mir, ljubav i spasenje svim ljudima. Slava Ocu...

Molitva za sedmi utorak

7. Naš Gospodin i Spasitelj, Isus Krist, koga sluša vjetar i more, uslišuje i tebe, o sv. Ante, kad moliš za one, koji putuju morem. Vjetrovi i valovi slušaju tvoju riječ i voze mornare sigurno k luci. Uslišaj i našu molitvu, koju Bogu šaljemo za putnike na moru, prinesi je pred lice Božje, da oni tvojom pomoću, morno, zdravo i veselo dospiju do žuđene obale. Moli i za nas, o sv. Ante, koji po opasnom moru ovoga svijeta brodimo uz tako teške oluje, da sretno dođemo u luku vječnoga blaženstva. Amen.

Blažena Ozana Kotorska moli za nas!

Rođena je kao Katarina Kosić u selu Relezi (Lješanska nahija) kod Podgorice u siromašnoj pravoslavnoj obitelji stočara koji su imali tek malo stado ovaca. Nakon viđenja malog Isusa, a potom i Raspetoga, što ga je imala dok je čuvala stado, i nakon smrti svoga oca, 1507. odlazi u Kotor gdje je bila primljena u kuću Aleksandra Buća. Njegova žena poučila ju je katoličkoj vjeri i privela katoličkim sakramentima. Već se tada Katarina isticala brigom za najsiromašnije.



Ubrzo odlučuje živjeti kao „zazidana djevica“ kakvih je u Kotoru tada bilo više, a živjele su sobicama od tek nekoliko četvornih metara, izgrađenima uz crkvu i s malim otvorom prema svetištu crkve. To joj i polazi za rukom 1514. po savjetu franjevca fra Tome Grubonje i kasnijeg njezina ispovjednika, dominikanca Vinka Buća, te nakon blagoslova kotorskoga biskupa Tripuna Bizantija. U međuvremenu je postala i dominikanska trećoredica te primila ime Hozana. Provela 7 godina u ćeliji uz kapelu Sv. Bartola, a potom se preselila u isposnicu uz crkvu Sv. Pavla, gdje se oko nje počinju okupljati i druge djevojke, te se osniva mali samostan.

Za vrijeme tursko-mletačkog rata (1538. – 1540.), turski admiral i gusar Hajrudin Barbarosa, doplovio je sa 70 galija i 30 000 vojnika pred Kotor. Opsada je trajala od 11. do 16. kolovoza 1539. U obrani je uz providura Ivana Bemba sudjelovao i kotorski biskup Luka Bisanti te blažena Ozana, koja je uvjeravala građane u sigurnost pobjede i poticala ih na molitvu i obranu grada. Hajrudin Barbarosa odustao je peti dan i povukao se s vojskom.

Budući da je glas o njihovu svetom životu stigao do Rima, general dominikanaca Francesco Romeo dopustio im je 1547. da smiju nositi bijeli škapular, što je bio znak pridržan sestrama drugoga dominikanskoga reda.

Umrla je 1565. u 72. godini života. Veličanstveni sprovod vodio je kotorski biskup Luka Bisanti. Njeno tijelo je bilo nošeno svim glavnim gradskim ulicama i položeno u crkvu sv. Pavla, a danas se štuje u kolegijatskoj crkvi sv. Marije u Kotoru. Hrvatski kipar Antun Augustinčić napravio je sarkofag, u kojem se od 1963. nalazi njeno tijelo. Štovanje se proširilo nakon njene smrti, po Italiji, Francuskoj, Španjolskoj, Njemačkoj i Nizozemskoj, a širili su ga dominikanci. Papa Pio XI. i službeno ju je 21. prosinca 1927. proglasio blaženom. Katolička Crkva slavi njezin spomendan 27. travnja. Zaštitnica je Kotora i Kotorske biskupije, za Splitsku metropoliju proglašena je zaštitnicom ekumenizma.

Sveti Marko

Sveti Marko († Aleksandrija, 25. travnja 68.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Marku, aleksandrijski biskup, utemeljitelj kršćanske zajednice u sjevernoj Africi, zaštitnik Venecije.

U Novom zavjetu nemamo previše vijesti o sv. Marku, premda je on jedan od četvorice evanđelista.
Sveti Marko po svemu je bio Židov koji je slijedio Isusa i prihvatio kršćanstvo. Deset puta spominje se u Novom zavjetu. Vjerojatno je on, mladić, koji je išao za uhićenim Isusom, zaogrnut plahtom, a kad su ga htjeli uhvatiti, ostavlja plahtu i bježi gol. Na drugom mjestu u Svetom pismu opet stoji da sv. Petar, čudesno oslobođen okova, dolazi u kuću majke Ivana Marka.



Predaja koja je slijedila novozavjetnim tekstovima mnogo je bogatija, već i stoga što se Marka smatralo osnivaćem jedne od prestižnih crkava s početka kršćanstva, one u Aleksandriji.Prema tim predajama, Marko je prešao na kršćanstvo pod utjecajem sv. Petra, kojemu od tada služi kao tumač, jer Petar nije govorio grčkim jezikom. Zajedno sa svojim rođakom Barnabom i sa sv. Pavlom putuje od Jeruzalema na svoje prvo putovanje u Antiohiju. Marko prati Barnabu oko 50. godine na njegovom putovanju na Cipar. Na daljnja putovanja ga Pavao nije htio voditi (o tome izvješćuju i novozavjetna Djela apostolska). Za vrijeme prvog Pavlovog zatočeništva u Rimu oko 60. godine Marko, koji se pripremao za svoje putovanje u Malu Aziju, susreće Pavla i tada su se pomirili. Prema legendi, Pavao ga je nagovorio da piše Evanđelje, najprije ga šalje u Agileju, a onda u Aleksandriju da propovijeda Evanđelje. Predaja kaže da oko 65. godine odlazi u Aleksandriju i tamo osniva Crkvu. Kao biskupa Aleksandrije napadaju ga na oltaru, neprijateljski raspoloženi stanovnici, vežu ga oko vrata i tako vuku dok nije umro. To je bilo 25. travnja 68. Nevrijeme je spriječilo ubojice da ga spale, njegovo je tijelo ostalo netaknuto, a kršćani ga zakapaju.

Marko je napisao Evanđelje, koje se, prema nekim drevnim zapisima koji su danas ipak diskutabilni, temelji na Petrovim propovijedima u Rimu, a koje po njemu dobiva ime Evanđelje po Marku ili Markovo evanđelje, najstarije je od svih Evanđelja. Marko više od drugih evanđelista ističe Isusovo čovještvo. I drugi evanđelisti naglašavaju da je Isus doista pravi čovjek, ali ga promatraju u svjetlu proslavljenoga Gospodina. Njegovo je evanđelje vjerojatno nastalo prije 70. godine, budući da ne pokazuje da je pisac znao za razorenje jeruzalemskog hrama. Evanđelist Marko postupno nas uvodi otkrivajući mesijansku tajnu što se posvema očituje u smrti i u uskrsnuću Isusovu, da je Isus iz Nazareta pravi čovjek i pravi Bog.

Ostaci sv. Marka u 9. stoljeću iz Aleksandrije su preneseni u Veneciju, te su najprije pokopani u duždevoj kapeli, gdje je između 1063. i 1073. godine sagrađena Katedrala sv. Marka. Prema legendi, jedan je zidar pri gradnji pao sa skele, ali je molitvom sv. Marku ostao nepovrijeđen. Zbog toga je sv. Marko zaštitnik zidara. Sv. Marka se na slikama obično prikazuje s krilatim lavom kako piše, jer on naglašava snagu uskrsnuća i savladavanja smrti. Zaštitnik je i odvjetnika, građevinskih radnika, zidara, staklara, pletača košara, notara i pisara, zatvorenika i Egipta. Njemu se utječe protiv nevremena, munje, tuče, protiv nepripravne smrti te za dobro vrijeme i dobru žetvu.

Blagdan mu je u Rimokatoličkoj Crkvi 25. travnja, a istoga ga datuma slave i pravoslavne crkve (ako koriste julijanski kalendar, onda je to 8. svibnja po gregorijanskom kalendaru).

hr.wikipedia.org

Trinaest utoraka sv. Antunu - šesti utorak

Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici.

More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci.

Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci!

More, lanci...

Slava Ocu.

More, lanci...

Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.



Krunica sv. Antuna

1. Slavni sveti Ante, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla grijeha i izbavi nas iz najstrašnije opasnosti – smrti vječne. Slava Ocu...

2. Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu...

3. Dobri sv. Antune! Ti si svojom ljubavlju prema svima pritjecao u pomoć u nevoljama, tješio u žalostima, izbavljao iz tjeskoba. Budi i nama u pomoći u svim potrebama! Izmoli nam milost da strpljivo s Isusom nosimo svoj križ. Slava Ocu...

4. Sv. Petar nas opominje da budemo trijezni i da bdijemo jer "naš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždre". Sv. Antune, ti si strah i trepet zlih duhova. Štiti nas od svih njihovih nasrtaja i daj nam da ih pobijedimo jakošću vjere. Slava Ocu...

5. Naši su grijesi guba koja nagrđuje čitavo naše biće i stavlja u opasnost i samu našu vječnu sreću. Sveti naš pokrovitelju, izmoli nam da se očistimo od gube grijeha. Slava Ocu...

6. Najveće vremenito dobro jest zdravlje. Možda smo ga često puta pokvarili svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Antune, izmoli nam trajno zdravlje duše i tijela. Slava Ocu...

7. Naš je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete našem spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu...

8. Naši grijesi i zle navike sputaše nas u lance. Sv. Antune, izmoli nam milost da se oslobodimo okova grijeha i zlih navika i da uživamo potpunu slobodu djece Božje. Slava Ocu...

9. Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu...

10. Sv. Antune, tvoja se slava raširila po svem svijetu jer pomažeš da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i duševni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada više i izmoli ih onima koji ih još ne posjeduju. Slava Ocu...

11. Mnoge nam pogibli prijete na putu zemaljskoga života. Sv. Antune, čuvaj nas od svih pogibli i izmoli nam milost da radosno služimo Bogu i bližnjemu i sretno prispijemo u vječnu domovinu. Slava Ocu...

12. Milostivi sv. Antune! Ti pomažeš svima koji se k tebi utječu. Sličan si suncu koje sve obasjava. I meni siromahu pruži pomoć i usliši me kad te molim. Slava Ocu...

13. Sv. Antune, ti nisi svetac jednoga mjesta ili zemlje, ti si svetac gotovo čitavoga svijeta. Neka se tvojim zagovorom Božje kraljevstvo još više širi po svijetu i donese mir, ljubav i spasenje svim ljudima. Slava Ocu...

6. Prokušani liječniče duše i tijela, sv. Ante, zdravlje bolesnika, koji se tvome zagovoru preporučuju, obrati oko svoga milosrđa na mene, svog štićenika i na sve bolesnike , koje je teška bolest napala te k tebi uzdišu! O veliki prijatelju Božji po tvom moćnom zagovoru i po tvojim zaslugama bolesnici ne samo ozdravljaju, nego se i samoj smrti otimaju. Soiga te molim, po tvojem milostivom srcu prema bolesnicima, sliluj mi se, prinesi moje uzdisaje i molitve prijestolju Božjem, da me od moje bolseti oslobodi. Istina, ja sam nevoljan grešnik i ne zaslužujem biti uslišan, no nadam se da ću tvojim posredovanjem ozdraviti. Predobri Isuse, čovječe boli, zaručniče krvi, koji si neizmjerne slabosti i boli podnosio, uslišaj me i smiluj se mojoj slabosti. Izliječi moju dušu, sagriješio sam pred tobom, ozdravi po zaslugama sv. Ante moje tijelo, da se otmem smrti i da Ti u tvojoj crkvi zahvaljujem. Amen.

Blagdan Božanskoga Milosrđa

Slavi se u nedjelju nakon Uskrsa. Posvećen je Božanskom Milosrđu, koje je promovirala poljska redovnica, sv. Faustina Kowalska. Neslužbeno je slavljen od 1985. g., a papa Ivan Pavao II., proglasio ga je blagdanom cijele Rimokatoličke Crkve, 30. travnja 2000., u godini Velikoga jubileja, na dan kanonizacije svete Faustine.

U Dnevniku sv. Faustine, napisana je Isusova poruka u vezi ovoga blagdana: "Ja želim, da Blagdan Božanskog Milosrđa postane utočište i zaklon svim dušama, posebno jadnim grešnicima. Ona duša, koja se ispovijedi i primi Sv. pričest taj dan, dobiva savršeni oprost od grijeha i kazni. Toga dana otvorene su sve Božje ustave kroz koje teku milosti. Neka se nijedna duša ne boji približiti Meni, pa makar njezini grijesi bili crveni kao skerlet."



Slika Božanskog Milosrđa, prikazuje Isusa, kako podiže desnu ruku kao znak blagoslova, a lijeva mu je ruka na prsima iz kojih izviru dvije zrake: crvena i bijela. Crvena zraka predstavlja Krv Kristovu, a bijela Vodu poteklu iz Isusovih Rana, za vrijeme muke na križu. Ispod slike piše: "Isuse, ja se uzdam u Tebe!" Cijela slika simbolički predstavlja milosrđe, oproštenje i Božju ljubav.

Prema Dnevniku sv. Faustine, Isus je obećao posebnu zaštitu i milosti, svakom gradu i svakoj kući, u kojima će biti izložena ova slika.

Trinaest utoraka sv. Antunu - peti utorak

Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici.

More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci.

Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci!

More, lanci...

Slava Ocu.

More, lanci...

Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo obećanja Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.



Krunica sv. Antuna

1. Slavni sveti Ante, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla grijeha i izbavi nas iz najstrašnije opasnosti – smrti vječne. Slava Ocu...

2. Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu...

3. Dobri sv. Antune! Ti si svojom ljubavlju prema svima pritjecao u pomoć u nevoljama, tješio u žalostima, izbavljao iz tjeskoba. Budi i nama u pomoći u svim potrebama! Izmoli nam milost da strpljivo s Isusom nosimo svoj križ. Slava Ocu...

4. Sv. Petar nas opominje da budemo trijezni i da bdijemo jer "naš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždre". Sv. Antune, ti si strah i trepet zlih duhova. Štiti nas od svih njihovih nasrtaja i daj nam da ih pobijedimo jakošću vjere. Slava Ocu...

5. Naši su grijesi guba koja nagrđuje čitavo naše biće i stavlja u opasnost i samu našu vječnu sreću. Sveti naš pokrovitelju, izmoli nam da se očistimo od gube grijeha. Slava Ocu...

6. Najveće vremenito dobro jest zdravlje. Možda smo ga često puta pokvarili svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Antune, izmoli nam trajno zdravlje duše i tijela. Slava Ocu...

7. Naš je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete našem spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu...

8. Naši grijesi i zle navike sputaše nas u lance. Sv. Antune, izmoli nam milost da se oslobodimo okova grijeha i zlih navika i da uživamo potpunu slobodu djece Božje. Slava Ocu...

9. Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu...

10. Sv. Antune, tvoja se slava raširila po svem svijetu jer pomažeš da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i duševni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada više i izmoli ih onima koji ih još ne posjeduju. Slava Ocu...

11. Mnoge nam pogibli prijete na putu zemaljskoga života. Sv. Antune, čuvaj nas od svih pogibli i izmoli nam milost da radosno služimo Bogu i bližnjemu i sretno prispijemo u vječnu domovinu. Slava Ocu...

12. Milostivi sv. Antune! Ti pomažeš svima koji se k tebi utječu. Sličan si suncu koje sve obasjava. I meni siromahu pruži pomoć i usliši me kad te molim. Slava Ocu...

13. Sv. Antune, ti nisi svetac jednoga mjesta ili zemlje, ti si svetac gotovo čitavoga svijeta. Neka se tvojim zagovorom Božje kraljevstvo još više širi po svijetu i donese mir, ljubav i spasenje svim ljudima. Slava Ocu...

Molitve za pojedine utorke:

5. Ti si o sv. Ante, od Boga dobio moć, da gubu tjelesnu liječiš. No mnogo je opasnija i pogubnija duševna guba, a to je grijeh; stoga te molim, o moj ljubezni zaštitniče, sačuvaj mi tijelo od tjelesne gube, ako je to volja Božja, ali još više dušu od grijeha. Ah! Ja sam sagriješio dušu svoju i srce okaljao; od množine grijeha ne osuđujem se oči k nebu podignuti. O revni sv. Ante revni ljubitelju čista srca, olakšaj mi svojim zagovorom pristup pri božanskom Srcu Isusovu, kojem se ponizno pod noge bacam i klečim: Gospodine, ako hoćeš možeš me očistiti. O moj Isuse, kajem se, mrzim sve grijehe svoje, stvori u meni čisto srce, izlij na mene kapljicu svoje dragocjene Krvi i ja ću biti čist. Prije želim umrijeti, nego tebe ikad više uvrijediti. To čvrsto odlučujem s tvojom milošću i po zagovoru sv. Ante. Amen.

Sretan Uskrs!!!

Veliki petak

Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje, već je drugačije bogoslužje: Služba riječ, Klanjanje križu i Pričest. Obavlja se pobožnost Križnog puta.

Na Veliki petak započinje devetnica krunice Božanskoga Milosrđa i traje do subote uoči Bijele Nedjelje (nedjelja nakon Uskrsa).Ta je nedjelja Blagdan Božanskoga Milosrđa.

Krunicu je izdiktirao Gospodin Isus sv. Faustini u Vilniusu, 13-14. rujna 1935., kao molitvu za smirenje i ublaživanje gnjeva Božjega, za naše i tuđe grijehe i grijehe cijeloga svijeta. “Ovom molitvom sve možeš izmoliti, kad se to što moliš slaže s Mojom voljom." Tko god je bude molio, doživjet će u svom smrtnom času Moje veliko milosrđe. Svećenici će ga pružati grešnicima kao posljednje sidro spasa. Ukoliko bi tko bio najokorjeliji grešnik - ako samo jednom izmoli tu krunicu, dobit će milost Mog beskrajnog milosrđa."

Moli se na običnoj krunici ovako:

Na prva tri zrnca moli se:
Oče naš, Zdravo Marijo, Vjerovanje.

Na svih pet desetica moli se:
a) na velika zrnca:
Vječni Oče, prikazujemo ti tijelo i krv, dušu i božanstvo tvojega preljubljenoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, kao zadovoljštvinu za svoje grijehe i grijehe cijeloga svijeta
b) na mala zrnca (10 puta):
"Po pregorkoj muci Njegovoj smiluj se nama i cijelomu svijetu."

Na kraju krunice doda se (tri puta):
"Sveti Bože, sveti jaki Bože, sveti besmrtni Bože, smiluj se nama i cijelomu svijetu."

Prije krunice Božanskog Milosrđa pročita se tekst za taj dan:

1.dan: Danas mi prinesi sve ljude ljude, naročito grešnike i uroni ih u more mojega milosrđa. Time mi smanjuješ gorčinu zbog izgubljenih duša.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ,...pa krunica Božanskog Milosrđa

2.dan: Danas mi prinesi duše redovnika i svećenika,uroni ih u moje beskrajno milosrđe. One su mi davale snage da izdržim svoju pregorku muku.Po njima će se izliti rijeke milosrđa na cijelo čovječanstvo.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa

3. dan: Danas mi prinesi sve vjerne i pobožne duše,uroni ih u more mojega milosrđa.Ove su me duše krijepile na mojem putu muke,one su bile kapljice utjehe u moru gorčine.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa

4. dan: Danas mi prinesi pogane i nevjernike, koji još nisu upoznali Božansko milosrđe.U svojoj pregorkoj muci ja sam na njih mislio,a njihov budući žar tješio moje srce.Uroni ih u more mojega milosrdja
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa

5. dan: Danas mi prinesi duše krivovjeraca i otpadnika,uroni ih u more mojega milosrđa.Za moje pregorke muke one su rastrgale moje tijelo i moje srce-moju Crkvu.Ako se one vrate u krilo Crkve,izliječit će moje rane i ja ću osjetiti utjehu u svojim bolima.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa

6. dan: Danas mi prinesi nježne i ponizne duše,kao i duše male djece,uroni ih u moje milosrđe.One su najsličnije mom srcu,i davale su mi snagu u mojoj pregorkoj smrtnoj muci.Bile su kao zemaljski andjeli koji bdiju na mojim oltarima.Na njih ću izliti slapove milosti,jer su samo ponizne duše u koje stavim sve svoje povjerenje u stanju primiti moje darove.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu ... pa krunica Božanskog Milosrđa

7. dan: : Danas mi prinesi one duše koje na poseban način štuju i časte moje milosrđe.Te duše najviše sudjeluju u mojim patnjama i najviše su prodrle u moj duh.One su živa slika mojega milosrdnoga srca.Ove će se duše u budućem životu pojaviti u posebnom sjaju i ni jedna od njih neće doći u pakao.U njihovom smrtnom času bit ću uz njih.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa

8 dan: Danas mi prinesi duše iz čistilišta,uroni ih u bezdan mojega milosrđa da bi rijeke moje Krvi ublažile i skratile njihove muke.Ove su mi mi siromašne duše drage dok zadovoljavaju Božanskoj pravednosti.Možete pomoći tim dušama da im ublažite patnje crpeći iz blaga Crkve oproste i prinoseći žrtve zadovoljštine.O,kad biste vidjeli njihove patnje ne biste im prestali prinositi darove svojih molitava kako bi otplatile dug mojoj pravednosti.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa

9. dan: Danas mi prinesi mlake duše i uroni ih u more mojega milosrđa.Ove mi duše najbolnije ranjavaju srce.One su me najviše rastužile u Maslinskom vrtu i istrgnule iz moga srca vapaj: ”Oče,neka me mimoidje ovaj kalež!Ali neka ne bude moja, nego Tvoja volja. Za njih je moje milosrdje jedini spas.
Oče naš, Zdravo Marijo, Slava Ocu... pa krunica Božanskog Milosrđa

Trinaest utoraka sv. Antunu - četvrti utorak

Ak’ čudesa tražiš, gle! Smrt i bludnja, nevolje, Vrag i guba nestaju. Zdrave bolesnici.

More, lanci padaju, Uda, stvari propale Mole i dobivaju Mladi pa i starci.

Iščezava pogibelj, Prestaju i potrebe. Neka kaže tko to zna, Pa i Padovanci!

More, lanci...

Slava Ocu.

More, lanci...

Moli za nas sveti Ante, da dostojni postanemo ob Kristovih. Crkvu tvoju, Bože, neka razveseli zavjetni spomen svetog Antuna, priznavaoca tvojeg i naučitelja da se uvijek utvrđuje duhovnom pomoći i bude dostojna uživati radost vječnu. Po Kristu Gospodinu našem. Amen.



Krunica sv. Antuna

1. Slavni sveti Ante, svetim i moćnim zagovorom kod Boga mnoge si sačuvao od zla i izbavio iz same smrtne opasnosti. Molimo te, čuvaj i nas od najvećeg zla grijeha i izbavi nas iz najstrašnije opasnosti – smrti vječne. Slava Ocu...

2. Krive nauke, zli primjeri i prividna sreća zemaljskih zavodljivosti odvode mnoge u zabludu i grijeh. Sveti Antune, propovjedniče istine i uzore svetosti, izmoli nam svjetlo prave vjere i ustrajnost u milosti Božjoj. Slava Ocu...

3. Dobri sv. Antune! Ti si svojom ljubavlju prema svima pritjecao u pomoć u nevoljama, tješio u žalostima, izbavljao iz tjeskoba. Budi i nama u pomoći u svim potrebama! Izmoli nam milost da strpljivo s Isusom nosimo svoj križ. Slava Ocu...

4. Sv. Petar nas opominje da budemo trijezni i da bdijemo jer "naš protivnik, đavao, obilazi kao ričući lav, tražeći koga da proždre". Sv. Antune, ti si strah i trepet zlih duhova. Štiti nas od svih njihovih nasrtaja i daj nam da ih pobijedimo jakošću vjere. Slava Ocu...

5. Naši su grijesi guba koja nagrđuje čitavo naše biće i stavlja u opasnost i samu našu vječnu sreću. Sveti naš pokrovitelju, izmoli nam da se očistimo od gube grijeha. Slava Ocu...

6. Najveće vremenito dobro jest zdravlje. Možda smo ga često puta pokvarili svojim neumjerenim životom. Ozdravitelju bolesnih, sv. Antune, izmoli nam trajno zdravlje duše i tijela. Slava Ocu...

7. Naš je život sličan lađi na uzburkanu moru: valovi neurednih strasti i oluje zlih primjera prijete našem spasenju. Divni sv. Antune, sjajnim svojim svjetlom privedi nas u luku vječnoga spasenja. Slava Ocu...

8. Naši grijesi i zle navike sputaše nas u lance. Sv. Antune, izmoli nam milost da se oslobodimo okova grijeha i zlih navika i da uživamo potpunu slobodu djece Božje. Slava Ocu...

9. Moćni sv. Antune, ti si čudesno iscjeljivao udove i oslobađao od svih boli. Čuvaj nas duhovno i tjelesno zdrave i postojane u jedinstvu vjere i ljubavi. Slava Ocu...

10. Sv. Antune, tvoja se slava raširila po svem svijetu jer pomažeš da se nađu izgubljene stvari. Svojim smo grijesima izgubili Božje prijateljstvo i duševni mir. Po tvom zagovoru daj da ih ne izgubimo nikada više i izmoli ih onima koji ih još ne posjeduju. Slava Ocu...

11. Mnoge nam pogibli prijete na putu zemaljskoga života. Sv. Antune, čuvaj nas od svih pogibli i izmoli nam milost da radosno služimo Bogu i bližnjemu i sretno prispijemo u vječnu domovinu. Slava Ocu...

12. Milostivi sv. Antune! Ti pomažeš svima koji se k tebi utječu. Sličan si suncu koje sve obasjava. I meni siromahu pruži pomoć i usliši me kad te molim. Slava Ocu...

13. Sv. Antune, ti nisi svetac jednoga mjesta ili zemlje, ti si svetac gotovo čitavoga svijeta. Neka se tvojim zagovorom Božje kraljevstvo još više širi po svijetu i donese mir, ljubav i spasenje svim ljudima. Slava Ocu...

Molitve za pojedine utorke:

4. O Gospodine Isuse Kriste, jaki lave roda Judina! Evo, naš neprijatelj đavao obilazi ričući i traži, ne bi li koga proždro, pomozi nam, da ne izgubimo. O Isuse, ti si svoga slugu sv. Antu oboružao protiv paklenih nasrtaja; ojačaj i moju slabost, da đavolske napasti pobijedim i u tvojoj milosti do smrti ostanem. Ti, pak sv. Ante uzmi oružje i štit, pohiti nam u pomoć, sačuvaj naše duše i tijelo od svih zasjeda đavolskih, da idemo putem Božjih zapovijedi te dospijemo cilju vječnog blaženstva. Amen

Cvjetnica

Kad se približiše Jeruzalemu te dođoše u Betfagu, na Maslinskoj gori, posla Isus dvojicu učenika govoreći: "Pođite u selo pred vama i odmah ćete naći privezanu magaricu i uz nju magare. Odriješite ih i dovedite k meni. To se dogodi da se ispuni što je rečeno po proroku: kćeri Sionskoj: Evo kralj ti tvoj dolazi, krotak, jašuć na magarcu, na magaretu, mladetu magaričinu. Učenici odu i učine kako im naredi Isus. Dovedu magaricu i magare te stave na njih haljine i Isus uzjaha na njih. Silan svijet prostrije svoje haljine po putu, a drugi rezahu grane sa stabala i sterahu ih po putu. Mnoštvo pak pred njim i za njim klicaše: "Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen Onaj koji dolazi u ime Gospodnje! Hosana u visinama!" Kad uđe u Jeruzalem, uskomešao se sav grad i govorio: "Tko je ovaj?"

Misli se Ti!

"Čin Predanja" (protiv tjeskoba i žalosti)


Don Dolindo Ruotolo, napuljski župnik, koji je živio i umro na glasu svetosti, napisao
je ovu pouku o predanju Bogu, koju je sam Isus nadahnuo:

Zašto se smućujete uzrujavajući se? Prepustite meni brigu za vaše
stvari i sve će se stišati. Zaista vam kažem da svaki čin pravog, slijepog,
potpunog predanja meni proizvodi učinak koji želite i rješava zamršene
situacije. Predati meni ne znači ljutiti se i očajavati, obraćajući se meni
uznemirenom molitvom da bih ja oponašao vas i tako izmijenio uznemirenost
u molitvu. Predati se znači blago zatvoriti oči duše, odvratiti misao od žalosti
i dati se u moje ruke, kako bih vas ja sam prebacio, kao zaspalu djecu u
majčinu krilu, na drugu obalu.

Ono što vas muči i od čega jako bolujete, to je vaše raspravljanje, vaša
misao, vaša želja što ćete svakako vi sami providiti; pobrinuti se za ono što
vas žalosti.

Koliko stvari ja činim kada se duša u svojim potrebama, bilo
duhovnim ili tjelesnim meni obraća, gleda me i kaže mi "MISLI SE TI", zatvori
oči i odmara se!

Malo milosti imate kada žarko želite (dosađujete) da ih zadobijete, a
imat ćete ih mnogo kada se u molitvi potpuno povjerite meni.

Vi u boli molite da vam je uklonim, ali da je uklonim kako vi hoćete.
Obraćate se meni, ali hoćete da se ja prilagodim vašim idejama; niste bolesnici
koji traže od liječnika liječenje, već mu ga vi sugerirate.

Nemojte činiti tako, nego molite kako sam vas poučio u Očenašu:
"SVETI SE IME TVOJE" tj. budi proslavljen u ovoj mojoj potrebi. "DOĐI
KRALJEVSTVO TVOJE" tj. neka sve vodi (pridonosi) ostvarenju kraljevstva u
meni i u svijetu. "BUDI VOLJA TVOJA" ili Misli se Ti. Ja posredujem sa
svojom svemoći i rješavam zamršene, nepristupačne situacije.

Evo, ti vidiš kako zlo napreduje umjesto da opada. Ne uznemiruj se,
zatvori oči i reci mi s pouzdanjem: "Budi volja tvoja, misli se ti! Kažem ti da ja
na to mislim i da posredujem kao liječnik, i činim čudo ako treba. Ti vidiš da
je bolesniku sve gore. Ne uzbuđuj se, nego zatvori oči i reci: MISLI SE TI.
Kažem ti da ću se ja misliti. Protivno je predanju zabrinutost, uznemirivanje, te misliti na
posljedice nekog čina. To je isto kao komešanje djece kada zahtijevaju da
mama misli na njihove potrebe i oni to hoće, uplićući svoje ideje i svoje dječje
kaprice, u njezin rad.

Zatvorite oči i pustite da vas nosi struja moje milosti, zatvorite oči i
pustite me da djelujem, zatvorite oči i ne mislite na sadašnji čas, odbijte misao
na budućnost kao napast. Odmarajte se u meni, vjerujući mojoj dobroti i
kunem se svojom ljubavlju da ako mi kažete s ovim raspoloženjem: "MISLI SE
TI", ja ću potpuno na to misliti, utješit ću vas, osloboditi i voditi. A kad vas
moram voditi drugim putem od onoga što ste vi zamislili, ja vas poučavam,
nosim vas u svom naručju, jer nema moćnijeg lijeka od mog posredovanja s
ljubavlju. Ali, mislim se samo onda kad vi zatvorite oči.

Vi ne možete spavati, vi hoćete sve procijeniti, sve ispitati, na sve
misliti, i tako se prepuštati ljudskim silama ili još gore ljudima pouzdavajući
se u njihovo posredovanje. To je ono što smeta mojim riječima i mojim
vidicima.

O, koliko ja želim od vas predanje, da bih vam mogao iskazati
dobročinstvo i kako se žalostim, kada vas vidim uznemirene. Sotona upravo
teži tome da vas uznemiri kako bi vas oteo iz mog djelovanja i učinio vas
plijenom (žrtvom) ljudskih inicijativa.

Pouzdajte se zato samo u mene, odmarajte se u meni, predajte se meni
u svemu. Ja činim čudesa srazmjerno potpunom predanju meni, a nikakvom
pouzdanju u sebe; ja posipam blago milosti kad ste vi u potpunu siromaštvu.

Ako imate vaše izvore, pa i neznatne, ili ih tražite, vi ste na ravnom
polju, slijedite dakle prirodni tijek u koji je često upleten sotona. Nitko od
onih koji su raspravljali ili mozgali, pa niti sveci, nisu činili čudesa. Djeluje
božanski onaj tko se prepušta Bogu.

Kad vidiš da se stvari kompliciraju, reci zatvorenim očima duše: ISUSE
MISLI SE TI! i rastresi se (skreni pažnju na drugo) jer je tvoja pamet
oštroumna .... Za tebe je teško vidjeti zlo (nesreću). Često se pouzdavati u
mene, rastresti se od sebe. Čini tako u svim tvojim potrebama. Činite tako svi
i vidjet ćete velika, neprestana i tiha čudesa. Kunem se svojom ljubavlju. Ja ću
misliti, budite sigurni.Molite uvijek s tim raspoloženjem predanja i uživat ćete velik mir i
velik plod, pa i onda kad vam dajem milost žrtvovanja, nadoknade i ljubavi,
što ih nameće trpljenje. Izgleda ti to nemoguće? Zatvori oči i reci svom
dušom: "ISUSE MISLI SE TI !" Ne boj se, ja ću misliti, i ti ćeš blagoslivljati
moje ime ponizujući samog sebe. Vaše molitve ne vrijede koliko vrijedi ovaj
ugovor pouzdanog predanja, sjeti se dobro toga. Nema devetnice učinkovitije
od ove:
"O Isuse, predajem se Tebi! Misli se Ti"
"Predaj se Mome srcu, i vidjet ćeš"