25.06.2007., ponedjeljak
15. GESCO simpozij Poreč 2007
|
Kako i dolikuje pravim blogerima, počinjem pisati komentare o simpoziju GESCO koji je održan u Poreču, od 20.-23.06.2007 (nažalost zbog prometne nesreće malo kasnim u komentarima, ali mislim da će biti zanimljivi za čitanje). GESCO - što je to? GESCO je skrećenica od francuskih riječi; akornim, od slijedećeg teksta: Groupe d'Etude des Systemes de Conduite de la vigne, ili u slobodnom prijevodu, stručna/znanstvena grupa koja poručava problematiku uzgojnih oblika vinove loze. Prvi GESCO održan je 1980. godine u Francuskoj, kada je prof. Alain Carbonneau, okupio grupu istomišljenika i održao, sad već povjesni prvi GESCO. Organizaciju GESCO-a čine: Predsjednik - prof. A. Carbonneau, Francuska Dopredsjednici - prof. H.R. Shultz, Njemačka i dr. G. Cargnello, Italija Koordinator odobra: dr. G. Cargnello, Italija Ukupno postoji 7 odobra, koji se bave različitom tematikom vezano uz uzgoj vinove loze, a to su: 1. Gospodarenje zelenom masom (canopy management), mehanizacija, inovacija, socio-ekonomija, ekonomija - voditelj odbora dr. G. Cargnello, Italija 2. Ekofiziologija vinove loze - voditelj odbora prof. H. R. Schultz, Njemačka 3. Istraživački rad, vinogradi na strmim terenima - prof. F. Murisier, Švicarska 4. Kontrola i kakvoća prinosa - prof. R. de Castro, Portugal 5. Stolno grožđe - prof. V. Sotes, Španjolska 6. Vinogradarski okoliš - prof. D. Moncomble, Francuska 7. Nove tehnologije - prof. F. Sevila, Francuska Znanstveni odbor čine 78 znanstvenika iz 20 vinogradarskih zemalja, a kao raritet navodim; Južna Koreja, Kina i Maroko. GESCO Poreč 2007 Kao i kod sličnih manifestacija, zadnja održana je uvijek najveća i najbolje organizirana. Tako je i sa simpozijumom koji je održan u Poreču. Čista petica u odnosu na prijašnje GESCO skupove. Mjesto održavanja hotel Dijamant (Valamar grupacija) sa 4*, ugodan prostor, dobra stručna podrška, prije svega volontera (znanstvenika i tehničara) Instituta za poljoprivredu i turizam iz Poreča u svakom organizacijskom dijelu, na čelu sa dr. Đ. Peršurićem i dr. Barbarom Sladonja, te kvalitetan rad agnecije Atlas. U brojkama, je to 153 radova kroz 6 sekcija te znanstvenici iz 22 zemlje, novost svakako radovi iz Armenije i Rumunjske, zemlje koje nemaju predstavnika u Znanstvenom odobru. Zbornik radova u dva volumena sa ukupno 1.500 stranica. Dok se ne održi slijedeći GESCO skup, ovo je uzor za sve. GESCO u Hrvatskoj Nažalost vrlo mali odjek, i to mi je žao. Ako isključimo znanstvene radove djelatnika Instituta, onda je to vrlo mali odjek; V. Šimunović i I. Veić "Nacionalni program podizanja novih vinograda u Hrvatskoj", Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu i Vitanović i sur. "Bakar u vinogradarskim tlima Primoštenskog vinogorja", Institut za melioraciju krša, Split i Zavod za Pedologiju, Agronomski fakultet Zagreb. U "kategoriji" zajedničkih radova - Institut za poljoprivredu i turizam i ostale hrvatske institutcije 3 rada. To su: M.Herak-Čustić i sur. "Prinos i kvaliteta grožđa cv. Sauvignon bijeli na karobnatnim tlima Pleševićkog vinogorja", Zavod za Ishranu bilja, Agronomski Fakultet Zagreb, Zdunić i sur. "Ampelografske karaktersitike i zdravstveno stanje hrvatske autohotne sorte grožđa Prč bijeli", Institut za melioraciju krša, Split te Ganić i sur. (Prehrambeno-biotehnološki Fakultet Zagreb) sa dva rada: "Utjecaj opterećenja na količinu aminokiselina i aromatski sastav sorte CHardonnay" te "Utjecaj opterećenja i odstranjivanja grozdova na kvalitetu grožđa i vina sorte Teran". I to je to. Ako je vinogradarstvo strateška grana Nacionalnog programa poljoprivredne proizvodnje, onda je to premalo radova, a ako to nije, onda je raodva bilo dovoljno. No ono što nije bilo dobro, je prisustvo hrvatske znanosti i struke na takvom skupu. Malo, gotovo ništa. Nažalost nisam bio svo vrijeme na skupu, ali primjetio sam samo dvoje i to gosp. Šimunović (HZPSS) i mr.sc. Zdunić iz Splita. Možda još netko, ali ih ne prepoznajem. Aktivni dopirnos Hrvatske vinogradarske struke u raspavama pojedinih sekcija, ako izostavimo znanstvenike Instituta iz Poreča; minoran, ravan nuli, dok je sa druge strane bilo više od 100-tinjak znanstvenika iz svih vinogradarski važnih zemalja Europe i Svijeta. Šteta. Hrvatska struka i znanost, mogli su jako profitirati, jer imalo se je koga pitati, od koga čuti odogovor i raspravljati sa kime. Stara balkanska boljka... mi sve znamo, nitko nama nije potreban. GESCO na Web-u Malo ili ništa. Na adresi www.gesco.com nalazi se nešto drugo, www.gesco.info isto tako, neki drugi sadržaj, www.gesco.org isto tako, ništa, pa ni na www.gesco.fr nema ništa. Domena www.gesco.hr je slobodna i prazna, a www.gesco.cc ne postoji. Niti na google-u ništa bolje. Prvih 10 linkova imaju sasvim drugu temu. A i na wikipedii, ništa. Doista šteta, ako je medij današnjice Internet, a na njemu nema/tj. nisu dostupne u prvom "nivou" inforamcije o GESCU. A ako ništa ne ide onda www.pogodak.hr i tamo se može vidjeti bar malo; www.totalportal.hr prenosi vijest iz Vjesnika te se nalaze i stranice Instituta za poljoprivredu i turizam o GESCO skupu, koja je i službena stranica 15. GESCO skupa. I naravno ovaj mali blog. (u slijedećm nastavku; Politika vs. struka, te nekoliko riječi o pojedinim sekcijama i radovima). |
