Free counters MAGICA 2: PONOR by Vic - Diabolica - Blog.hr

srijeda, 28.01.2009.

MAGICA 2: PONOR by Vic

tajna Svjetla i njegova odraza u Luciferu

Pogledaj me u oči.
Da ti u njih prodrem.
I snagom te iznutra ispunim.

Pogledaj me u oči sada, dok se spremam proniknuti u tvoje tajne.
Čvrst je stisak ruke koji te vodi duboko u vlastiti bezdan. Pusti da ti lice obuzmem dlanovima i prstom dotaknem osjetljivu točku između očiju. Ovuda ću ući u tebe i spustiti se na samo dno Bezdana. Pođi sa mnom.

Razaznaj vatru u kojoj gori tvoja svijest. Upoznaj kroz sebe elementarne zakone prirode i spoznaj što je đavlovo ishodište odakle proniče sve što te okružuje. Prodri u suštinu prirodne matrice koja se kroz tebe očituje i spoznaj da si dijete Zla koje je nastalo u vatri pradavnog Protivljenja.

Na dnu tvog vatrenog stupa nalazi se Vatrena jezgra koju prekriva jezero moćnih plamenova. Kako oni palucaju, tako se jedna po jedna ideja odvaja od Suštine i potiče Stvaranje. Oni kažu da je Bog stvorio svijet, ali to je laž: svaka religija djelo je đavla. Svijet koji vidiš, onaj tvoj unutarnji i ovaj vanjski, nastali su iz vatre tvoje svijesti koja stvara privid, a unutar njega nastalo je sve prolazno. I kako se hrani tvoj životni stup tako se hrani stup Prirode koja te okružuje, podjednako pothranjena vatrama milijardi svijesti koje je sačinjavaju.

Skup udruženih plamenova svijesti čini jednu Stvarnost zarobljenu matricom svih onih koji u njoj sudjeluju. Tako Stvarnost ne postoji odvojeno od svijesti, a sve što pojedinačna svijest zamjećuje izvan sebe nije ništa drugo do ono što je po sebi.



Pogledaj me u oči.

Pogledaj me u oči sada.

Znaš li što su životna iskustva? Znaš li da je svaka teškoća s kojom se suočavamo nastala iz nas i da ne postoji ništa što nije dio nas samih. Kad prolaziš kroz patnju, obično optužuješ sudbinu, ali tvoj je život zbir svih iskustava proživljenih kroz dugu prošlost od Lemurije do danas i s pravom se može reći da je ono što sada žanješ jednom uistinu posijano. To što nisi svjesna uzroka ne znači da posljedice nisu opravdane.

Ponovno promotri ove sjajne iskre što blješte. To su tvoje misli. Kad se više tih iskri sastane, na jednom mjestu pali se vatra: to su tvoja djela proizišla iz misli. Kad se djela udruže, mnoštvo zajedničkih vatri sačinjavat će Sudbinu, a unutar te Sudbine vatra se gasi i postaje žarom. A kad se tijelo odbaci i kad se sastavni dijelovi čovjeka u Čistilištu raspadaju, sve što od smrtnog čovjeka ostaje je žar iskustva. On tinja sedam do osam stotina godina, da bi se nanovo zapalio u vatri jedne nove svijesti. Tada se ponovo rađaš.

Dijete zla u vatri se rađa.
Mi smo djeca vatre, ali ne prvobitnog ignis elementaris, već ignis mercurialis iz sekundarne vatrene jezgre zvane Satan. Sagledaš li rad svijesti, spoznaješ da je ona plod izgaranja vatrenih elemenata koji s dna stupa preko leđne moždine putuju do mozga i ondje se u sedmerostrukom svijećnjaku oblikuju u jasan doživljaj tebe i stvarnosti što te okružuje.

Đavo si ti. Đavo su tvoje oči, tvoja svijest zarobljena čarolijom materie magice. Izvan tebe ne postoji ništa đavolsko što se u tebi samoj već ne nalazi jer ti možeš vidjeti i osjetiti samo ono što si sama, kao što vječno kušaš samo ono što jesi. Iz đavolske svijesti, koja sebe naziva jastvom proizlazi borba za opstankom jer se svaka nanovo probuđena vatrena jezgra trudi što duže sagorijevati. U toj borbi nastalo je zlo koje jedni drugima čine zato jer moraju gaziti preko drugih da bi opstali. Nijedna đavolska svijest, opterećena sobom i svojim ciljevima, nije svjesna što sve mora činiti drugima, da bi sama opstala.

Tako je ono što smatraš životom obično prokletstvo.



Pogledaj me u oči.

Na trenutak sam izišao izvan tebe.
Reci mi što sada vidiš. Ne zamjećuješ li da je boja mojih očiju nestala i da umjesto nje u zjenicama opažaš plamene jezike koji ti poručuju svoje neskrivene jasne poruke. Čitaš li žudnju, nezajažljivu, inače tako dobro skrivenu? Promotri me probuđenim očima i unutar mene pronaći ćeš sve skriveno, prokleto i prljavo.

Siđi u mene. Zaviri mi u srce gdje je zarobljeno Dijete svjetla. Promotri obilježje zapisano u paukovoj mreži kojom je ono okovano: 666. To je broj čovječanstva. Žig zvijeri u stvari je ogledalo trostruke svijesti i razbijeno trojedinstvo. Mi smo dušo raslojeni i u sebi ne nosimo pomirenje elemenata, već raskol. Svaka jedinka razbijena na troje živi svojim vlastitim promašenim životom u oholosti i sve dok među njima nema sinteze, ne postoje ni preduvjeti za oslobađanje Djeteta svjetla. A tek ono je Život.

Siđi dublje u mene.
Siđimo do gospodara Zemlje, boga ovoga svijeta.
Počuj što ti Đavo kaže:


Ja sam zarobio Dijete svjetla u srcu; paukova mreža u kojoj je ono zarobljeno ispletena je mojom rukom. Ispisao sam 666 jer je to broj mene i ljudske djece koju sam ja sačinio iz vatre Protivljenja. Vi ste moja djeca i nazivam vas nevjernim židovima.

Ja sam zatočio čistu Spoznaju u bezdanu vlastite Tame i svijetu ponudio gomile intelektualnih spekulacija koje su zatrovale prvobitnu Mudrost, raslojile je te razbile prvobitno Znanje.
Ja sam Vatra kojoj se sve ovdje vraća, ali ujedno ona iz koje sve nastaje. Ja sam gospodar Regeneracije.
Vi ste moja djeca, a ja sam vaš bog.
Iznad mene bogova nema.
Ja sam bog ljubomorni, da, ja sam Jahve, ja sam lažni crkveni Krist i Allah muslimana:; ja sam jednom riječju Đavo takozvanih vjernika, tih svinja nevjerničkih. Ja sam svako monoteističko božanstvo koje je čovjek stvorio na svoju sliku i priliku. Ja sam otac svih zastrana i stojim iza svake Prevare koja se kiti intelektualnom spoznajom.

Ja sam ti.
Ja sam tvoje ja: ja sam tvoj plexus sacralis, tvoje sam srce i glava. Ja sam zarobio Evu srca i prevario Adama glave, a jabuka kojom sam ih zaveo je požuda koju redovno, u svakom trenutku, podižem iz same Suštine vatrenog jezera i tako trujem srce i svijest.
Ja sam ti.
Ja sam tvoja svijest i svako tvoje djelo, dobro ili loše. Ja sam ujedno nakupina svih tvojih djela, gospodar sam onoga što ovdje uzmeš, da bi me time s one strane hranio.
Ja pijem krv koja hrani etersko i astralno tijelo i zato te potičem da razmišljaš i osjećaš kao ja, jer samo kad si mi sličan, stvaraš ono što je meni potrebno.



Pogledaj me u oči.
Zar ne vidiš da sam ja đavo? Zar u zrcalu mojih očiju ne vidiš da smo oboje đavo?
Što je naša ljubav nego do krajnjeg dometa visoko dotjerana prijevara i što naši osjećaji ako ne samo varka trenutka koja nas pokušava uvjeriti da su naša osjećajna stanja trajna!? Što su naše čisti misli i što naša inteligencija ako ne djelo razvrata prvobitne Mudrosti? I što je naš osjećaj čvrstoće ako ne privid, jer u svijetu gdje sve prolazi ne postoji ništa za što bi se moglo reći da je trajno. Ne veži se, dušo, ne veži za prolazno jer sve je prijevara. Osjećaji su mač u rukama đavla i za što god se vežeš postaješ mu robljem. Najplemenitije ovdje nosi snagu najvećeg prokletstva.

I da te na kraju poučim tajnama smrti:

Nakon što umreš preostaju samo dvije stvari. Jedna je žar iskustva, a druga je – Dijete svjetla. To su dvije različite suštine jednog te istog bića, od kojih se prva, što čini svijest, zrcali u drugoj – kao Lucifer. Ignis mercurialis je zrcalni odraz ignis elementaris otprilike kao što konkavno ogledalo prenosi svjetlost sunca i na tamnom zidu stvara sekundarni blještavi sjaj kao odraz. I kao u Platonovoj pećini, reci mi što pod svjetlošću te krinke vidiš osim iluzije? Misleći da svjetlost vidiš, to samo njegovu odrazu svjedočiš.



O vrati se sada na površinu i živi svoj svakodnevni život. Moraš biti uvjerena da je ovo stvarnost i ne smiješ se buniti protiv đavlova svijeta takvoga kakav je jer su svi tvoji svjesni i nesvjesni mehanizmi podešeni u skladu s krinkom.

O vrati se na površinu sada i uzmi svjetlo Uvida da bi se izvana, s površine, postupno raskrinkala. Ne, nećeš osloboditi Dijete svjetla ako ne postaneš svjesna sebe. Nećeš moći probuditi Svjetlo istinske spoznaje ako najprije ne budeš bačena u najdublje bezdane vlastite tamnice. Svaka spoznaja koja ne pođe odavde je spekulacija. A svaka ona koja proizlazi iz dubine, tamo gdje je plač i patnja, istinska je Mudrost.

Vrati se sada i ostavi moje oči. U njima je vatreni sjaj uminuo. Za tebe postajem tek čovjek, kažu – od Boga stvoren. Zapamti vatru što si je u meni doživjela, jer to je istina o meni. Ja sam đavo, ti si đavo, i sve je ovdje Đavo.

Pozdravljam te pala dušo tvojim uobičajenim pozdravom:

666

28.01.2009. u 21:13 • 6 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< siječanj, 2009 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Svibanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Veljača 2009 (5)
Siječanj 2009 (12)
Prosinac 2008 (11)
Studeni 2008 (13)
Listopad 2008 (6)
Rujan 2008 (4)
Kolovoz 2008 (1)
Srpanj 2008 (14)
Svibanj 2007 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Prethodnik ovog bloga:

blog OPIRANJE

E-mail adresa:

diabolica@mail.inet.hr

lyrics