Kamo se Brgujci arivaju

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Planica, 2007.leta

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Roč, 2007.leta

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Rupa, 2007.leta (autocross)

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Buzet, 2007. leta (autocross)

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Vodice, 2007. leta (Sv.Martin)

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Fiorin

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Bohinj, 2007.leta

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Bled, 2007. leta

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Planica, 2008.leta


Gračišće, 2008. leta

Vodeći ljudi Brguda

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Oliver Afrić - MJESNI ODBOR


Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Edvard Radan - PUSNI ODBOR

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Vlč. Ante Zovko - ŽUPNIK





< prosinac, 2008  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (2)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (2)
Svibanj 2008 (7)
Ožujak 2008 (7)
Veljača 2008 (1)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari On/Off

by Jagermeister

Opis bloga

Važne stvari za Brgud i Brgujce by Željka

Za se prigovore, pohvale, predloge ili bilo ča drugo ča van rabi, javite se na: zeljka17brgud@hotmail.com

Sada ste ovde:


web stats













Evo malo slikic

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Naša crikva i del sela

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Del Brguda-slikano ziz aviona

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Del Brguda - slikano ziz turma

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Brgud va snigi, ča ni lipo?!

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Opet snig

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Malo proljeća

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Ono po čin smo najpoznatiji - BRGUJSKI KAPUZ

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Stara brgujska kartulina

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Stari brgujski oltar



ponedjeljak, 15.12.2008.

Članak va Primorsko-goranskin listi "Zeleno i plavo"

Mozart kugle iz Salzburga, pjenušac iz francuske pokrajine Champagne i grčki feta sir – neki su među europskim gastronomskim brandovima, a na toj bi se listi uskoro mogao naći i brgujski kapuz.
Ovaj se izvorni domaći proizvod od ostalih vrsta kupusa razlikuje svojim prepoznatljivim izgledom – velikim tvrdim glavicama I crvenom bojom, ali i procedurom sađenja I konzerviranja.
– Taj naš kapuz je otporan na bolesti I štetnike, tako da ga se ne šprica, a njiva se gnoji samo ziz stajskin gnojen, pa moremo reć da je stvarno “ekološki”. Sije se va josipovskoj šetemani (sredinom ožujka), na otprtoj njivi, a onda se presajiva ručno ziz prližon (poseban alat za presađivanje kupusa), od Ivanje do Petrove (kraj lipnja), kada se čeka veliki daž – biju naši nonići rekli – kapužnjar. Kapuz se je kiselil i još se vavik kiseli na stari način, va velikin drvenin čabri. Na dno se staviju glavice ke se posipaju ziz krupnu sol, na glavice se stavlja naribani kapuz i dobro se napešta, i tako do vrha. Se to se dela va pravoj brgujskoj konobi, kadi se i čuva priko zime – objasnila je Željka Brentin, članica skupine mladih stanovnika Brguda koji su prije nekoliko godina pokrenuli zanimljivu inicijativu.
Kako bi revalorizirali ovaj tradicionalni prehrambeni proizvod, oni za vrijeme lokalne proslave “Kuzmove” organiziraju “Kapuzijadu” koja je ove godine doživjela svoje treće izdanje. Uz tradicionalnu
gastronomsku ponudu, poput kupusa s palentom “konpiricun”, kobasicama ili suhim mesom, jote te kupusa na salatu i na padelu, ova je manifestacija oživjela i narodne stihove
“Prišal je h Matujan voz kapuza, voz kapuza brgujskega…”. Naime, prema starom običaju, za proslavu su se svi težaci iz svojih “leha I lešica” skupljali u zajedničku povorku – voz – koja je od vrha sela kretala prema njegovu centru, i u kojoj su prezentirali rezultate svog mukotrpnog cjelogodišnjeg rada. Njima bi opskrbljivali cijelo matuljsko područje, a o tome koliko su im se Matuljci radovali, svjedoče i citirani stihovi.

Ne uspijeva nigdje drugdje
Uz mlade Brgujce, na održavanju tradicije rade i oni nešto stariji. Zdenko Afrić, vlasnik oštarije “Veseljak”, jedan je od rijetkih preostalih uzgajivača brgujskog kapuza. Posao je, kaže, težak i zahtjevan, pa se sve manje ljudi želi njime baviti. – Posadio sam oko 1.200 sadnica ove godine, ali ostat će mi samo oko 150 kilograma kapuza, jer su mi tuča i nevrijeme praktički desetkovali urod. Čak i onaj kupus koji nije direktno uništen, slabije je rodio, pa glavice umjesto dva kilograma imaju kilogram do kilogram i pol – požalio se Afrić, ekspert po pitanjima sadnje i obrađivanja izvornog brgujskog kupusa. – Čujte, nije to jednostavan posao, treba puno toga znati. Sitnice su te koje određuju kvalitetu i uspjeh uroda. Brgujski je kapuz poseban zbog svog podneblja. On ne uspijeva nigdje drugdje. Čak i ako se premjesti iz lešice u vrt, on propada. Stvar je da u lešicama preko noći kondenzira vlaga, koju kupus treba, i to taman u dovoljnim količinama. To se ne može postići umjetnim zalijevanjem, jer od previše vode kupus istruli – kaže Afrić, i objašnjava koliko je procedura uključeno samo u dobivanje sjemena. – Kad se kapuz pobira, desetak glavica treba iščupat skupa s korijenom i ostaviti ih da se osuše. E, sad, tako sušeni kupus treba izdržat zimu, a da se ne pokvari, treba nekoliko mjeseci odstajati. Ja ga zato prekrijem piljevinom koja ga čuva. U ožujku taj kupus treba ponovo posaditi, i to zagrnut skroz do glavice. On će onda “potirat mladicu” i dobit ćemo sjeme – kazao je Afrić, uz napomenu da kapuz treba saditi “na široko” kako bi dobili velike i lijepo oblikovane
glavice.

Specifičan okus
Zahvaljujući povoljnom brgujskom podneblju i trudu koji Zdenko Afrić I njegovi kolege utroše u njegovo uzgajanje, crveni brgujski kapuz ima svoj jedinstven I prepoznatljiv okus.
– To je jedan specifičan okus, ljut, kao da ste papar stavili u njega. A što se recepata tiče, najbrže je uzeti kapuz iz bačve u kojoj se kiseli, hitit na malo masti ili ulja, dodati češnjaka i kratko popržiti... Uz to fantastično idu i domaće kobasice – otkriva Afrić tajne okusa i pripreme brgujskog kapuza. Osim mještana – mladeži i uzgajivača – koji se ponose svojim autohtonim gastronomskim unikatom, inicijativu za proglašavanje brgujskog kapuza brandom pokrenula je I Primorsko-goranska županija. Stvaranjem Proizvodno-trgovačke zadruge “Zeleno i plavo”, u koju su se ujednili pojedini proizvođači raznih autohtonih proizvoda s cjelokupnog županijskog područja, stvoren je okvir za zajedničku prezentaciju, promociju i brendiranje regionalnih proizvoda. Jedan od prvih značajnijih rezultata djelovanja udruge otvaranje je nekoliko trgovina ovim proizvodima, među kojima je i matuljska “Agroliburnia”. Njihov najznačajniji artikal upravo je brgujski kapuz, ali nude i puževe iz Rukavca, brokulu, cvjetaču i kelj, te domaće sorte jabuke i breskve. Osim kroz vlastitu trgovinu, “Agroliburnia” proizvode plasira I kroz mreže trgovačkih lanaca, omogućujući tako lokalnim sortama nacionalnu zastupljenost.

Kupusara na matuljskom području
Veliku ulogu u priči oko zadruge “Zeleno i plavo” odigrao je i Centar za brdskoplaninsku poljoprivredu PGŽ-a, čija je zadaća poticati i promicati gospodarstvo na tim područjima od posebnog značaja.
– Kupus s područja Brguda ukomponiran je u naš program zaštite autohtonih proizvoda, koji provodimo na lokalnoj razini u suradnji s Općinom Matulji, Agronomskim fakultetom u Zagrebu te Veleučilištem u Rijeci – kazao je v.d. ravnatelj Centra Dalibor Šoštarić. – Posadili smo pokusnu količinu da se vidi kvaliteta tog kupusa, odnosno čvrstoća glavica, koje smo na daljnja testiranja dostavili Agronomskom fakultetu, na kojem je voditeljica projekta prof. dr. Nadica Dobričević. Ona je zadužena i za izradu tehničko-tehnoloških uvjeta za kupusaru koja bi se trebala izgraditi na matuljskom području, i koja bi se bavila preradom kupusa koji uzgaja zadruga. Proizvodnju kontrolira dr. sc. Dean Ban s Instituta u Poreču, koje je pod nadležnošću Veleučilišta u Rijeci –
rekao je Šoštarić, te dodao kako sve projekte sufinanciraju PGŽ i Općina Matulji. – Konačni cilj je zaštita, proizvodnja I promocija brgujskog kupusa, koji će se zaštititi kao autohtoni proizvod, odnosno brand, na temelju uskog geografskog područja na kojem se uzgaja i svojih posebnih svojstava – zaključio je Šoštarić. Ideje o brandiranju i standardiziranju domaćih proizvoda, posebno brgujskog kapuza, dobivaju novu dimenziju u kontekstu skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, jer samo adekvatno zaštićeni, registrirani i prezentirani autohtoni proizvodi mogu uspješno konkurirati na prezasićenom europskom tržištu.

"Prišal je h Matujan voz kapuza, voz kapuza brgujskega..."



| Komentiraj (8) | Printaj | # |

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.