ZAGREB
Piše: Mile Franičević
Glavni vatrogasni zapovjednik pojačava zaštitu najugroženijih područja. Sve što Hrvatska ima trenutno je ispravno za borbu s požarima. Uz 12 kanadera i zračnih traktora, na 24 dodatne baze idu nove postrojbe i oprema .
Glavni vatrogasni zapovjednik Mladen Jurin potvrdio je u petak Vjesniku da krajem ovog mjeseca na priobalje kreću dodatne vatrogasne snage. Nova oprema i sedamdesetak vatrogasnih vozila prebacuju se zajedno s gasiteljima na 24 lokacije. Ponajprije na otoke za koje vatrogasci procjenjuju da bi se ove sezone mogli biti na najvećem udaru požara.
Jurin procjenjuje da će najosjetljivije područje ovo će ljeto biti otoci srednje i južne Dalmacije. Posebno visoka opasnost od požara očekuje se i na zaštićenim područjima, nacionalnim parkovima i parkovima prirode te na poluotoku Prevlaci. "Puno nam je jeftinije ojačati na ovaj način snage na terenu. Prebacit ćemo kompletnu logistiku, što naravno košta, ali se i vrlo brzo isplati. Te postrojbe su sposobne same pogasiti i brzom intervencijom zaštiti ljude i imovinu", objašnjava Jurin.
Prema njegovim riječima,svakih 15 dana u dodatnim bazama radit će se rotacije, a ako se pokaže da za to ima potrebe, one će se nastaviti i u listopadu.Vremenske prilike, uz obilje oborina, omogućile su vatrogascima da mjesec dana odgode punu spremnost.- "Imamo najave da bi mjesec kolovoz mogao biti natprosječno topao, a to za nas vatrogasce znači da nas čeka visoka opasnost od požara i puno posla«, upozorava Jurin.Ove godine visoko raslinje je dodatna prijetnja zbog koje bi sezona mogla potrajati i dulje nego što je to uobičajeno.
- "Trava je već natprosječno visoka, a dobro se zna da se po njoj požar najbrže prenosi i širi. Visoka suha travu donosi nam dodatne nevolje", upozorava Glavni zapovjednik.Već standardno, požari na miniranim područjima se teže gase jer je vatrogascima zapravo onemogućen pristup.
- "Tu moramo mijenjati taktiku. Imamo najnovije karte Hrvatskog centra za razminiranje, a poslali smo ih i svim županijskim zapovjednicima«, objašnjava Jurin. Na terenu su i kontakt osobe HCR-a koje zapovjednik vatrogasne postrojbe može pozvati da se uključi u intervenciju ako je to potrebno.Osim toga, predstavnici hrvatskog vatrogastva sastali su se ovaj tjedan u Sarajevu sa bosansko-hercegovačkim kolegama. Prema međudržavnom sporazumu, hrvatski vatrogasci mogu ući deset kilometara u prostor susjedne države, uz prethodnu najavu.
»Radi se o području koje je također dijelom minski sumnjivo. Na nekim mjestima ne znamo prilazne puteve pa smo na sastanku u Sarajevu tražili da nam se osiguraju kontakt osobe s kojima i to možemo provjeriti«, kaže Jurin.Prema njegovim riječima, sve hrvatske vatrogasne letjelice su u potpunosti spremne.- "Sve što hrvatska ima u ovom trenutku je ispravno za borbu s požarima. Uz šest kanadera, šest zračnih traktora, četiri, a po potrebi i više helikoptera, pojačat ćemo se i sa sedamdesetak novih vatrogasnih vozila«, tvrdi Jurin.
Sustav vatrogastva gradi se od 1993., od ove godine jači je za jedan kanader i još dvije dodatne vatrogasne lokacije, Lovinac i Oklaj.- "Jači smo za iskustvo, a sve ostalo su već dobro poznati standardi. Imamo posebne postupke koji se uvježbavaju pa je tako bilo i ovaj put«, poručuje Jurin, dodajući kako ne postoje dva ista požara. Svaki je poseban, drugačiji i traži različit pristup gašenju.Upozorava kako je već navikao da se o vatrogastvu priča samo u sezoni, u tri ljetna mjeseca.- "To je naš posao cijele godine. Ovo su samo pojačane mjere za jedan dio naše zemlje. Cijeli sustav je postavljen tako da ćemo i ovo ljeto biti jedna vatrogasna postrojba od Pule do Dubrovnika, koja se koordinira samo sa jednoga mjesta, iz Divulja«, zaključuje Vjesnikov sugovornik.
Vojni specijalci obučeni za najteže akcije
Tim vojnih specijalaca prošao je prije nekoliko dana zajedničku obuku s vatrogascima Državne interventne postrojbe te pripadnicima Gorske službe spašavanja. U Divuljama su, koristeći dva vojna helikoptera Mi-8 MTV, uvježbavali zajedničko djelovanja u najzahtjevnijim akcijama spašavanja osoba ugroženih požarom. Tim Bojne za specijalna djelovanja HV-a uvježban je i za krizne situacije u kojima se izvlači posada iz srušene letjelice u moru. Riječ je o intervenciji kod koje, nakon dolaska na mjesto nesreće, specijalci iskaću iz helikoptera u more i izvlači unesrećene uz pomoć pojasa ili posebne košare za izvlačenje unesrećenika. Pripadnici HGSS-a proveli su obuku vatrogasaca DIP-a, koji su usavršili vještine desantiranja, odnosno spuštanja užetom iz helikoptera. Za potrebe moguće evakuacije civila i spašavanje vatrogasaca iz opožarenog područja i ove sezone Hrvatska na rapolaganju ima helikoptere Oružanih snaga.
Četiri "zlatna sata"
Kod većeg dijela javnosti prošlog se ljeta stvorio dojam kao da na našem priobalju gotovo da i nije bilo većih požara. Statistika, međutim, pokazuje posve drugačiju sliku. Na otvorenom prostoru lani je gorjelo više od 2100 puta. Vatrogasci kažu da su njihove pravodobne intervencije ključni razlog zbog kojeg nijedan požar nije eskalirao niti poprimio razmjere velikih ili katastrofalnih. Još važnije, nitko nije stradao i nijedna građevina nije oštećena. "Nama vatrogascima važan je podatak da je više od 90 posto prošlogodišnjih požara ugasili unutar četiri sata", kazao je Vjesniku Mladen Jurin, napominjući kako je unutar tog vremena požar uočen, angažire su potrebne snage a onda i ugašen. Čak 88 posto od svih prošlogodišnjih požara nije se proširilo na površinu veću od pet hektara. vjesnik
|