... da se jedan primjerak jedne od najvažnijih liturgijskih knjiga in Bosna othomana, izdanje poslanica i evanđelja kroz crkvenu godinu Ivana Bandulavića (Uskoplje, oko 1591. – sredina XVII. stoljeća) iz 1773. godine čuva u svetištu Gospe Olovske.U naslovu starom grafijom zabilježene su obavijesti o dopunama, dijelovima Rituala Rimskoga, kalendaru i različitim molitvama, te dužnim i doličnim dozvolama crkvenih autoriteta za tisak: PISCTOLE, I EVANGELJA Priko svegga godiscta NA NOVI NACIN ISTOMACENA PO RAZLOGU PO RAZLOGU DVORA RIMSSKOGA, Od svih pomagnanjah, koliko je moguchie bilo, ocistjena: i sasvimih, koja dosad nebiahu, s velikom pomgnom u Slovinski jezik istomachena, i virno prenesenna. S PRILOXKOM RAZLIKI BLAGOSLOVA: Nacina Karsctenja male dicze iz Rituala Rimskoga: i Kalendara Pape GARGURA XIII s brojniczom Blagdana pomicni. I S RAZBRAJANJEM DANA U KOJIMSE CINI MINA MISECZA. U MLETCZIH, MDCCLXXIII. PO IVANU NOVELLU, S Dopusctenjem Stariscina i s privilegiom. ... da je na predstavljanju projekta Zaštita biotopa i vrste velikog tetrijeba od nestanka s područja Bosne i Hercegovine, koje je održano u općini Uskoplje-Gornji Vakuf rujna 2004. g., iznijet podatak da je na prostoru Federacije Bosne i Hercegovine ustanovljeno 285 pjevališta tetrijeba gluhana s procjenom brojnosti populacije od 1053 kljuna. ... da je pojava bolesti raka na području Uskoplja u godinama nakon rata čak 700 puta učestalija nego u godinama prije rata?
Komentari
Komentari odražavaju mišljenje posjetitelja koji ih ispisuju, te autor bloga ne odgovara za njihov sadržaj, niti je na bilo koji drugi način povezan s njima
Lektira
***
- Ante Škegro: Uskoplje I. Uskoplje na Vrbasu od prapovijesti do kraja austro – ugarske uprave (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1996.
***
- Nevenka Budimir – Nada Plejić – Josip Kolak: Prosinac pozdravlja Uskoplje (pjesme), Hrvatska uzdanica,Uskoplje, 1996.
***
- Josip Mlakić: Puževa kućica (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1997.
***
- Ante Šarić: Tko je kršćanin? (članci), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
***
- Milan Bešlić: Bugojno i okolina, Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 1999.
***
- I]Petnaestorica[/I], Zbornik književnih radova autora rođenih u Skopaljskoj dolini (zastupljeni autori: Z. Antunović, N. Budimir, S. Džalto, F. Jezidžić, M. Kaser, J. Kolak, A. Lučić, J. Mikulić, J. Mlakić, I. Pavlović, N. Plejić, M. Radić, T. Šarić, H. Šenda, I. Tvrtković), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
***
- Stjepan Džalto: Spaljeno ognjište (kratke priče), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2000.
***
- Ante Škegro – Anto Šarić – Slavica Buljan – Tomislav Šarić : Ruža na vjetru, Župa Sv. Male Terezije od Djeteta Isusa u Bistrici na gornjem Vrbasu (monografija), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2003.
*** Hrvati Uskoplja - okolnosti i perspektive, Zbornik radova s okruglog stola održanog 9. veljače 2002. g., (zastupljeni autori: Ivan Šarić, Zdenko Antunović, Zdenko Malnar, Fabijan Trbara, Niko Budimir, Anto Alvir, Stipo Zečić, Tvrtko Krajina, Jozo Jurina, Josip Mlakić, Josip Šenda, Anto Šarić, Josip Lebo) Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
*** Janja Mikulić: Magdalena popravlja svijet (priče za djecu), Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
*** Janja Mikulić: Ana Trepavičarka (priče za mladež i odrasle); Hrvatska uzdanica, Uskoplje, 2005.
***
Dan od ognja strašnom silom
Razrušit će svit pepelom:
David pravi sa Sibilom.
Kolik trepet tad će biti
Kad će nagli sudac priti,
Sve potanko razviditi.
Trublja čudni zvekne zukom,
Po svi grobi strašeć bukom,
Sbere prid sud svih jaukom.
Smrt I narav uzčude se
Kada mrtvi ustanu se,
Da njih dila razvide se.
Knjige će se otvoriti
U kih će se sve viditi
Kako će se svit suditi.
Sudac dakle kada side,
Sva otajna tad se vide,
Ništar skrovno ne odtide.
Što ću grišnik tada reći,
Ali k komu ću tad priteći
Gdi će drhtat vele veći.
Kralju strašne veličnosti,
Ki shranjuješ tu nje dosti,
Srani me, vrutče ti milosti.
Mili Isuse, spomeni se
Da ti za me uputi se,
Ta dan na me posmili se.
Ištuć mene trudan side,
Rad grišnika na križ pojde,
Zaman ta trud da ne pojde.
Pravi Sudče osvećenja,
Da mi stvori odpuštenja,
Pri vrimena razsuđenja.
Kako krivac uzdahnjujem,
Radi griha oblidnjujem,
Smil se mojim jur molenjem.
Koji Mariju odrišio si,
Razbojnike uslišio si,
Ufanje podilio si.
Nisam grišnik ja dostojan,
Da ti stvori dobrovoljan,
Da ne žge me vični oganj.
Meju ovcami misto zajmi,
Meju kozlići stat ne daj mi,
Postavi me na desnu s vami.
Kad osudiš jur proklete,
Ognjem vičnji gor će šćete,
Tad me stavi meju svete.
Molim ti se tad priklono,
Pozri srdce moje pokorno,
Ter me usliši dobrovoljno.
Mnogo plača tad postane,
Strašni drhat srdce gane
Kada s praha mrtvac stane.
Kad se osudi čovik krivi,
Ti mi prosti, Bože živi,
Ne osud me vičnjemi gnivi.
Daj mu Bože Gospodine,
Vičnji pokoj za tvoje ime,
Isukrste, sine Marije. Amen.
Ivan Bandulavić (Uskoplje, 1591.(?) - sredina 17. st.)
Nedjelja
Samo nedjelja ispuni naš dom.
Tu su sestre i starija mi braća,
Svatko po dio sreće, nedjeljom
Donese u obitelj kad se vraća.
Otac, svakako, dođe s terena
Pa mu se baka na leđa žali:
mi gledamo kad će svakog trena
započeti s njom da se šali.
A mama rasprema vedra lica,
sva je sretna od neke dobrote,
zapovijeda oko sitnica.
Slatke li nam nedjeljne divote!
I svečani mir je u kući cijeloj.
Djed mota škiju na stolcu,
ukočio se u čistoj košulji bijeloj
i nešto važno priča mom ocu.
Nedjeljom je tjedan na vrhuncu
Nedjeljom se nadamo gostima
Nedjelja se pamti po suncu
Nedjelja živi s radostima
Frano Jezidžić (Glavice,1954.) Krećem na put
Ničim izazvane
u meni već davno
doživljene i proživljene slike
s vremena na vrijeme
kao ponornice nalaze put
do površine moje svijesti
i nižu se – bez mojih želja – na nevidljivu vrpcu
... Hotelska soba u Petersburgu,
obala Vrbasa iz djetinjstva,
otok u blizini Irske,
mlada Crnkinja u autobusu za Atlantu,
groblje Sumpetra u sutonu,
pijani vojnik u vlaku za Lisabon,
motorkotač dobiven na nagradnoj igri...
Duboko, vrlo duboko u meni
skriveni doživljaji žive.
Da ne stanem – DA SE NE ZAČAHURIM –
krenem tražiti nove, meni dostupne,
slike života...
Miroslav Radić (Bugojno, 1960.)
RUJAN JE u Uskoplju.
Među golim zidovima brže se smrkava,
na pustim ulicama svaka misao postaje ruševina.
Iza nekog zida prizor pred kojim je teško
suspregnuti drhtanje: zahrđala ukosnica,
prljav zeleni sapun obavijen dlačicama,
izlizana kožna narukvica koja je zadržala
oblik sitne ruke i jeftini ženski sat. Kuca.
Rujan je u Uskoplju.
Bio je ožujak, a potom je bio kolovoz.
U jedinom mjestu u kojemu kuće
u potpunosti sliče ljudima
koji u njima stanuju.
I bio je rat, a onda su ljudi počeli umirati
prirodnom smrću.
Tomislav Šarić (Bistrica, 1967.) Laž
Laž je međusobno proždiranje ljudi,
natjecanje tko će komu više krvi popiti.
Ljudi jedu ljudsko meso
pod izgovorom da ga ispituju.
Istina ne može ništa laži, jer ona zna za njene tajne!
Kad nestane života
istina će stavljati laž u epruvete,
i tako će doći kraj
međusobnom davljenju.
(Ivo Tvrtković, Bugojno, 1952.) Na Vranici na visokoj gori
Na Vranici, na visokoj gori,
tri su orla gnijezdo savijala.
Prvi or’o na visokoj grudi,
gdje se sunce odmara u podne.
Drugi or’o na visoku boru,
gdje oblaci međ’ granama kruže.
A treći se dugo dvoumio,
cjelu goru tri put preletio,
dvaput širom, a jednom poprijeko.
Na kraju je gnijezdo napravio
gdje se gora u Vrbas obara,
odakle se sva dolina vidi.
A kada se gora zapalila,
prvi or’o dig’o se visoko
sve do sunca i bijela dana,
a drugi se međ’ oblake vin’o
kao magla međ’ gole vrhove.
Trećega je vatra ufatila,
dok je gled’o gore u visine.
Letio je zapaljenih krila,
dok ga nije nemoć obuzela.
A kad ga je nemoć obuzela,
padao je dole u dubinu.
Padao je dugo i duboko,
kao pogled sa visoke gore.
Josip Mlakić (Bugojno, 1964.) Žena
Ženu mi naslikaj prijatelju
Ženu na odru od uvela cvijeća
U tami u iskrenju svijeća
Tuđim očima ću je gledati
Na oltar staviti
Među anđele
Ženu mi iskleši prijatelju
U stijeni nad provalijom
Tuđim rukama ću je milovati
Dušu u kamen udahnuti
Kamen oko vrata vezati
I usnuti sretan
Među školjkama
O ženi mi pjevaj prijatelju
O ženi nepoznatoj
Pjesmu nek drugi slušaju
Mojim ušima
Pjesmi tvojoj će vjerovati
Dok čekam trepereći
Među zvijezdama
Hrvoje Šenda - Pero (Uskoplje, 1945.) Legija
Mnoštvo ljudi
u velikoj povorci
prođe.
Unese strah, nemir,
slutnju.
Pogreb ili rat -
ili nešto treće?
Ništa.
Tek tako
mnoštvo ljudi
u velikoj povorci
prođe.
I unese strah, nemir,
slutnju.
Zdenko Antunović (Bugojno,1960.) Uskoplje
O kamenje i potoci
čuvajte mi zrelo
zemlje vam na kojoj
pradavnu žrtvu činite
čuvajte mi rekoh
slatku djedovu krušku
Možda da odem negdje podaleko
da ne čujem plač majke
da stvaram obraze drage
i dva joj bedra objavljena
skladbu tu ljubim
Imam puno toga reći govorom otaca
od nevještog napisa Etrurca na vazi:
TRGOVAC DARUJE OVU METALNU VAZU
JANU I JATURNI
Ostadoh da govorim stoga
o kamenje i potoci Uskoplja
čekam da u očevom bunaru
bućne moja sjenka
otežala pijavica
Želite li objaviti na ovim stranicama neku vijest ili, pak, najaviti neki događaj vezan za Uskoplje pišite nam na gornje adrese - uskoplje.blog.hr – OKUS USKOPLJA
USKOPALJSKA PREZIMENA:
- ALVIR
Alviri su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Zadra. Razmjerno najviše Alvira u proteklih sto godina rođeno je u Zemuniku Donjem kraj Zadra, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Alvir. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Alvira u oko pedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno četrdeset, pa se njihov broj do danas učetverostručio.
Najveća dva migracijska pravca Alvira u prošlom stoljeću zabilježena su iz Bosanske Gradiške (BiH) i BugojnA (BiH) u Zagreb.
Alviri su prisutni u deset hrvatskih županija, u ukupno 19 općina i 22 naselja, znatno više u urbanim sredinama (72%).
Danas ih najviše živi u Zagrebu (45), Zemuniku Donjem kraj Zadra (45), Zadru (25), Samoboru (10) i u Koprivnici (7).
- AREŽINA
Arežine su velikom većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. Razmjerno najviše Arežina u proteklih sto godina rođeno je u srednjebosanskoj općini Kupres. U Hrvatskoj danas živi oko sto Arežina u oko četrdeset domaćinstava.
Arežine su prisutne u deset hrvatskih županija, u ukupno 16 općina i 19 naselja, znatno više u urbanim sredinama (76%). Danas ih najviše živi u Zagrebu (40), Čaglinu kraj Pleternice (10), Segetu Vranjici kraj Trogira (8), Kninu (6) i u Osijeku (5).