Svemirska plesačica

nedjelja, 23.09.2007.

sitnica najljepša

avra mi je indigo boje

izljev oraha

orah može da bude veliko stablo. lješnjake još nisam upoznala toliko velike kao orahe. lješnjaci su mi uvijek bili predstavljeni kao grmolika stabalca u kojima se možeš fino sakriti da te nitko ne vidi. kod oraha je drugačije. neki su gostoljubivi iz prve pa možeš s lakoćom izvesti pokret i već si na njima, dok su drugi ponosno izvitopereni uvis do te mjere da trebaš pomoć prijatelja. može se naravno prislonit lojtru (ljestve rvacki) do prve grane pa se penjati dalje sam, al ta praksa baš i nije od pomoći ako lojtra nije u blizini. stoga je preporučljivo biti inovativan i improvizirati kako znaš i umiješ. između mnogih drugih mogućnosti koje se nude na orasima,improvizacija je jedan od najboljih načina za istražit vlastite penjačke i prostorno vremenske sposobnosti.
grane znaju bit zajebane. ukoliko se penjač ne spoznaje na stadije rasta i starenja grana može i hoće napravit barem jednu grešku. kardinalne greške dakle mogu bit pogubne ili štetne za kosti, kralješke, mišiće i kožu. ajd okej za kosu isto, al to samo onda kad je kosa predugačka pa ti zapne za granu dok padaš. pritom se možeš samoinicijativno iskalpirati do lubanje ili spasiti vlastitu glavu, al to opet ovisi od mase koja pada, broja grana koje te dočekuju pri tom padu i snalažljivosti te iste mase unutar stabla orahovog.
grane isto tako mogu biti veličanstvene.poput kakve litice ili mosta. ovisno u koju se perspektivu postaviš. pružaju uistinu brojne mogućnosti.posebno one velike.
lišće orahovo ima mnoštvo namjena.sjećam se jednom kad je stric pričao kako se zaljubio u pokojnu strinu i pokušao joj dvoriti. ona se zaljubila u njega i pokušala se napraviti najljepšom, pa je dan prije nego su se dogovorili naći na proščenju (ono kad je blagdan na selu pa crkva napravi proštenciju u slavu dotičnog sveca, a kramari; današnji kinezi, cigani i šverceri, postave oko crkve mnoštvo štandova sa pregršt gađeta koje blistaju na sve strane) nabrala lišća orahovog, iskuhala ga u vodi i močila kosu u tu vodu dok kosa nije bila najžuća na cijeloj proštenciji. stric je tog dana nije mogao naći ni prepoznati i bilo mu je teško. al je spazio tu žutu glavu i to ga je kopkalo. kasnije se ona pojavila ispred njega i srce mu je stalo od smijanja. od tog dana strinu je zvao Žuta i taj je se, pokojne, naziv drži još dan danas kad se o njoj priča.
stare su babe znale praviti pripravke i izvarke na sve varjacije i kombinacije boleština koje su u tim vremenima harale.
plodovi orahovi jako su fini i volim ih puno. volim raspucati ljusku onim smješnim kleštima (najviše volim da su klješta u obliku neke životinje čija se usta koriste za stavit orah između pa se pritisne ko da ta usta zagriznu i onda ljuska kvrcne). isto tako volim brati nezrele plodove, položit ih u staklenku xxl veličine i zalit šljivovicom. orahovac imenujemo taj pripravak.
volim si i pojesti neki kolač orahov ali bez šečera (naglašavam šečera) i margarina. nevalja mi tako. kekse mi je fino praviti od mljevenih plodova orahovih uz dodatke nekih esencija ili herba koje rastu vani na suncu.
fauna orahova je isto tako zanimljiva. koga sve može čovjek upoznati na tim orasima. srela sam jednom tako jednu vjevericu što si je skrivala lješnjake u jednu rupicu na stablu orahovu. možda nisam baš svaki put srela tu istu jer vjeverica je puno i sve su sklerotične na isti način.
srela sam i neke bube razne, neke ljepše druge manje vidljive. i neke ptičice sam isto sretala po raznim orasima. imale su male garsonjere na granama orahovim u koje su šuškale familije. hranile su se bubama koje su živjele u neboderima stabla orahovog. par sam puta susrela neke divlje gusjenice čije su mi nožice samom svojom formom imale obilke najugodnijih cipelica ikad. a bome i najljepših. sve neke zelene i crvene i taman s pravim završetkom na prstima. i velika je većina tih gusjenica hodala na prstima, a na petu se samo oslanjala kod sljedećeg koraka.
bilo je tu i nekih leptira, najvjerojatnije potomaka gusjenica koje sam sretala. oni ne trebaju fine cipelice jer imaju krila. super su mi bili oni jednostavni nježno žućkasti s sitnim crnim pikicama. bilo je u par zgoda i nekih divovskih noćnih kojima se čuo lepet krila. oni tipa dva raširena dlana zajedno. neko sam vrijeme čak mislila da iz onog leptir praha na krilima prave sjenila za oči. ono uzmu leptira pa mu postružu prah dolje. super mi je bilo lovit te leptire jer dok se ekipa ganjala s mrežicama po livadama ja sam zenovski sjedila na granama i čekala da dođu sami. jedino i samo tako možeš upoznati leptira. sve ostalo su bezuspješni pokušaji svojatanja tih lepršavih bića prirode. ako ga uloviš kao djete suviše si neoprezan i leptir ostane mrtav ili unakažen bespovratno. ako si ekspert za lov na leptire možeš ga uloviti da ga ne oštetiš i neozljediš ali leptiru nije baš drago da te vidi, pa to nema previše smisla.

inače, orahe možeš sresti bilo gdje bilo kad. njemu bude drago ako se hoćeš popeti na njega. a isto tako i ako ga ostaviš na miru. ne voli jedino da ga se reže, rezucka i sječe. no to malo koji poganin ne zna. civilizirane sjenke prebivatelja svakako nisu najboje što se orahu može desiti tokom života, no ni to ga ne pogađa previše, osim ako ga ubiju.

a što kaže znanost o orahu?

Orah obični
(Lat. Juglans regia, engl. walnuts)

Ovu vrstu nama poznatog oraha ne treba posebno predstavljati. U našem jeziku je cijela skupina plodova po njemu dobila ime - orašasti plodovi.
Postoje mnoge podvrste u čijem imenu možemo prepoznati mjesto uzgajanja i podrijetla - npr. engleski orah, pariški orah, kalifornijski orah i slično.
Orasi su veoma bogati mnogih hranjivim tvarima. U njimu su zastupljene sve potrebne aminokiseline, čak i one esencijalne, tako da je on odlična nadopuna bjelančevina u vegetarijanskoj prehrani.
Što se tiče masnoća, obični orah nema u svom sastavu kolesterola, a njegove su masne kiseline u najvećem postotku nezasićene.
Od mnogostruko nezasićenih masnih kiselina nalazimo omega 3 i omega 6 masne kiseline. Omega 3 masne kiseline su dosta rijetke u našoj prehrani, a veoma su važne naročito za pravilan rast i razvoj djeteta, imaju zaštitnu ulogu protiv srčanog infarkta i moždanog udara, smanjuju sklonost infekcijama jačajući imunitet, pružaju određenu zaštitu protiv autoimunih bolesti, smanjuju rizik za određene vrste raka. Dakle, iako je veoma bogat masnoćama, orah ih sadrži u najzdravijem obliku, tako da je u biti njegov utjecaj na kolesterol u krvi pozitivan. Orah snižava kolesterol u krvi i spada među preporučenu hranu za ljude koji imaju problema sa povišenim masnoćama.
Određeni vitamini i minerali su također značajno zastupljeni u orahu - tiamin, vitamin B6, folna kiselina, željezo, cink, bakar, magnezij, fosfor i kalij.
Količina natrija je veoma niska u orahu, a istovremeno on donosi organizmu veoma potrebna biljna vlakna.



NAČINI SADNJE:
• pojedina stabla oraha sadimo tako, da svojom sjenom ne štete drugim biljkama, posebice stoga što cijepljen orah ne raste toliko u visinu kao necijepljen orah.
• isto tako sadimo orah na manje primjeren teren – kamenit, glinen, te sjeverniju stranu sa slabijom osunčanošću;
• orah možemo saditi i u drvored - uz cestu, ogradu ili kao zaštitu za vrt;
• možemo saditi i čiste orahove nasade – po sustavu istostraničnog trokuta zbog boljeg osvjetljenja. Razmak između sadnica ovisan je o položaju, nagibu terena, bujnosti sorti i kvaliteti zemljišta;
• nasad oraha sadimo zajedno s nasadima drugih voćnih vrsta. Cijepljeni orasi dosižu punu rodnost poslije 15 godina, kada krošnje popune cijeli prostor. Do tada možemo redni i mogući međuredni prostor popuniti nekom drugom voćnom vrstom koja će roditi u najkraćem vremenu. Poslije petnaestak godina možemo je postupno iskrčiti iz nasada oraha. Među mladi nasad oraha sadimo breskve, marelice, višnje i lješnjake. U prvim godinama možemo uzgajati jagode, maline, ribizl i slično.
• i stari vinograd, kojega namjeravamo u nekom vremenu iskrčiti, možemo zasaditi s orasima, te ga postupno, po potrebi krčimo (vadimo staro trsje).


• Orah je podrijetlom iz Azije, gdje i danas na podnožjima Himalaje postoje šume oraha. U Europu su ga prenijeli rimski legionari.
Ruski znanstvenik Mičurin nazvao je orah voćka - kombinat zbog toga što se od njega koristi sve: lišće, pupoljci, mladi orasi, ljuska mladih oraha, zreli plodovi i drvo. Bere se od početka svibnja do kraja lipnja.
S obzirom na izgled, orah podsjeća na ljudski mozak te su ga u stara vremena smatrali lijekom za mozak.
U svom sastavu jezgra oraha sadrži najviše ulja 55-65%, koje se sastoji od zasićenih masnih kiselina 7%, jednostruko nezasićenih masnih kiselina 10% i višestruko nezasićenih masnih kiselina 44%, gdje je linolna kiselina zastupljena sa 38%; ne sadrži kolesterol.
Važan je izvor visokovrijednih bjelančevina 15% te ugljikohidrata 10% i 6,5% biljnih vlakana. Mladi orah sadrži 25% vode, a suhi samo 5%. Energetska vrijednost u 100 je grama 2898 kJ (690 kcal). Plod oraha bogat je i vitaminima grupe B - B1, B2, nijacinom, naročito folnom kiselinom 66 mg%, vitaminom E, vitaminom A, a ima i nešto vitamina C. Nedozreli plodovi sadrže puno vitamina C, ali se tijekom sazrijevanja taj sadržaj znatno smanjuje. Bogat je mineralima: kalijem, magnezijem, fosforom, kalcijem, željezom, cinkom, a sadrži i klor, sumpor, mangan, bakar.
U prehrani se orasi mogu koristiti u mnogim jelima, kao dodatak u kombinaciji sa žitaricama, mahunarkama i raznim povrćem i voćem te za razne vrste slastica. Zeleni orasi ukuhavaju se u kompot, marmeladu, slatko ili se konzerviraju na druge načine te prave razne ljekovite tinkture.
Orahovac - liker od oraha priprema se od zelenih oraha namočenih u rakiji, uz dodatak šećera, i izlaže se sunčevoj svjetlosti. Koristi se protiv želučanih tegoba, ali u malim količinama.
Orahovo lišće sadrži znatne količine vitamina C, tanin i eterična ulja. Koristi se za čajeve, fermentirane napitke i sl.
Bubrežni ga bolesnici mogu koristiti u svojoj prehrani zbog niska sadržaja natrija, kao i bolesnici oboljeli od šećerne bolesti. U prehrani rekonvalescenata i pothranjenih osoba preporuča se uzimanje oraha u umjerenim količinama. U narodnoj medicini koristio se u liječenju kod upala sluznica usne šupljine i ždrijela te crijevne sluznice, zatim radi otklanjanja probavnih smetnji, pročišćavanja organizma, protiv crijevnih parazita, hemoroida i proljeva.
Čaj od lišća oraha - 2 žlice suhih narezanih listova oraha prelije se s 3 dcl hladne vode i kuha oko 5 minuta. Pusti se da odstoji 15 minuta, procijedi i pije 2-3 šalice na dan.
Orah za jačanje kose - samelje se 10 žlica jezgre oraha i stavi u jednu litru alkohola. Boca se dobro zatvori i ostavi na toplom mjestu da stoji dva tjedna. Tekućinom se masira koža glave svako veče i poslije masaže kosa se osuši.
Kombinacija samljevene ili narezane jezgre oraha, pomiješane s medom ima dobro djelovanje kod slabokrvnosti te na živčani sustav.

utorak, 11.09.2007.

orah

lako zastati u priči kad je priča gotova.

imaš tri godine. stojiš u hodniku kuće. vani na dvorištu sunce u nekoj toploj žutoj boji oko oraha s puno grana. gledaš taj orah i vidiš kako je velik. puno puno veći od tebe. mama ti se u prolazu nasmije i pomiluje kosu. tata je negdje u pozadini. čuješ kako govori. dan je počeo svima.
susjedi te zovu van da se igraš s njima. ti dođeš s očima punim oraha i ispričaš im kako se želiš penjati. penjati gore gore. svi se smiju i govore ti da si premala. osim Tomislava. Tomislav je velik, skoro poput oraha. uzima te za ruku bez riječi i dovodi do stabla. saginje se prema tebi i podiže uvis. tvoje se ruke odjednom ispruže prema nebu i ulove granu. čvrsto najčvršće ne puštaju. nebo je daleko iznad tebe. ne vidiš. pogled ti je spušten prema susjedima kraj stabla. svi su nekako manji nego inače i šutke gledaju tvoja stopala. tebi se čini da vidiš sve. mamu na vratima koja glasno zove tatu da odmah dođe. male ljude iz susjedstva koji polako zamjećuju tebe kako visiš s grane orahove. Tomislava kako se smije glasno prema tebi. smiješ se i ti dok tata nosi ljestve po kojima će se popeti malo i skinut te s grane.



mogu čak izgubiti tlo pod nogama bez straha, ali u tom slučaju želim fin i pristojan orah s kojeg mogu visjeti i jednu finu i pristojnu osobu koja će me podići da se mogu uhvatiti za granu.

srijeda, 05.09.2007.

interier hedonist

još jedan film završen. linčev film. prepun likova i uloga koje se izmjenjuju i poistovjećuju do te mjere da si više ne znaju imena.
dani su došli iznenada. uvjerenje o istima, kako će prolaziti, kakvi će biti i gdje će svemoguće završiti, raspršilo se se. polutame i sumraci, skoro isto. posebno za kratkovidno oko. leće i naočale kroz koje gledamo također.
zamalo sam pala. možda i jesam. nikako da vidim istinu , ni ono daleko od nje.

izračuni mi nikad nisu pristajali. moglo bi se reći da zbog toga padam preračunata uvijek iznova. proračunata. ni to ne pojmim najbolje.

fleš: podne ili čak jedan. sunčan dan. neka isforsirana kava uz koju ne vodiš opušten razgovor. čekam da čujem kako sam postala marginalac. mali komunikolog u meni upravlja govorom tijela. nesretna djevojčica pokušava iskontrolirati grimase. dobro surađuju sve dok biće cijelo ne počne slušati . ono što čuje prelazi granice izdržljivosti. takav trenutak uljeće unutar cijele djevojčice, žene, bića i odjednom postaje jasno. sve je ovo samo formalnost. još jedna u nizu. stvari se odvijaju glede i unatoč. nema to veze s njom, njim, drugima. jednostavno je iz nekog razloga tako i to je to. on čeka da da mu kažem ono što želi čuti. surovost je prisutna od samog početka. ne može. nije čak ni da ja odlučujem o tome što ću ispričati. sve izlazi van samo od sebe. gdje bi došla da žalim? sebe samu recimo. postavlja pitanja od kojih mi je mučno. rječi nisu njegove. ni jedna od njih. u jednom trenutku klonem i prepustim se. da razumjem te. ti ne čuješ. da pokoravam se. ne vidiš. o da i ponizna sam uz to. koji dio toga nije jasan?

vozimo se čamcem po smrznutoj riječici. ti ne možeš da veslaš, ja ne mogu da vrištim. ništa se neće dogoditi. shvati.

lažno je previše da bi bilo prepoznato kao takvo. koliko dugo ti to radiš? vodiš poslovne ljude na ručak i jako si super. vodiš obične ljude na burek i jako si super. vodiš curu za ruku i jako je super. a ti? jednom ti je izletjelo na krovu one jebeno super zgrade, s jednako super stanom za mene unutra, kako je teško da budeš iskren i kako je teško tebi, koji sad eto stoji ovdje preda mnom, sročiti jednu opuštenu i iskrenu rečenicu. i morala sam biti tiho u tom jednom trenutku, da bi ti mogao pljunuti van svu gorčinu tvojih dugih sedam godina. ona mi je kasnije dopunila drugu stranu kovanice. ne znaš ti to. ne zna ni ona tvoju priču. i sad ja tu gutam neku drugu priču iz tvojih oralnih organa...i dobro mi ide. može eksperiment. pokazat ću ti što znači dehumanizacija. degradacija čovjeka. da i to vidiš. da i to znaš. ne trebam ja učiti tu lekciju. odrasla sam na njoj. i tebi nikako jasno. tebi treba najviše. i pošto te volim čovjek lijep dopuštam i eksperiment. drugima u slast. da zadovoljim gladne pre no što odem. i ovaj put nisam bježala. sretna i ponosna. pustila sam da se dogodi. ježim se...

<	rujan, 2007					>
P	U	S	Č	P	S	N
					1	2
3	4	5	6	7	8	9
10	11	12	13	14	15	16
17	18	19	20	21	22	23
24	25	26	27	28	29	30

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv