Izrael, 1964. Crno Bijeli, 110 minuta
Scenario i rezija: Efraim Kishon
Glume: Haim Topol (Salah), Geula Nuni (Habuba), Gila Almagor (Batsheva), Arik Einstein (Zigi), Shraga Friedman (Neuman), Shajke Levi (Shimon Shabati) i drugi
Nagrade i priznanja: Zlatni globus za najbolji strani film (1965), Zlatni globus za najboljeg glavnog glumca (1965), nominacija za Oskar za najbolji strani film (1965)

Radnja filma se desava u Izraelu 1949, porodica zidovskih izbjeglica iz arapske zemlje (nije specificirana) dolazi u maabara, tranzitni centar u jezivom stanju, sastavljen od drvenih prljavih koliba koje prokisnjavaju. Susjedni kibuc odluci "usvojiti" stanovnike maabara. Salah, autoritativni pater familias pokusava izaci iz maabara i dobiti stan u stambenom projektu. Za to je potreban novac za taksu kojeg on nema a kako je ljen, nije mu jednostavno zaraditi. Istovremeno se u njegovu kcer Habubu (Geula Nuni) zaljubi kibucnik Zigi (Arik Einstein) a kibucnica Batsheva (Gila Almagor) dodje pomoci porodici kao socijalna radnica i zaljubi se u njegovog sina Shimona (Shajke Levi) kad primjeti slicnost izmedju njih dva. Istovremeno Salah pokusa zaraditi novac za taksu prodajuci svoj glas na izborima, neuspjesno jer za svaki slucaj glasa za sve stranke, radeci u posumljavanju, radeci kao nosac, pronalazeci izgubljene pse, "pronasao" je psa cuvara mjesanca velicine doge umjesto izgubljene pudlice Puci i ostavio ga u kuci ucviljenih psoljubaca. Kada cuje da se njegova Habuba i kibucnik Zigi hoce vjencati, trazi od kibuca da mu isplate "odstetu" sto je odgojio dako divnu kcer koja moze raditi kao mazga. Socijalistickim kibucnicima ne pada na pamet da kupuju zene kao krave ("kako kao krava, za kravu bi trazio duplo" im je rekao Salah). Nakon sto Zigi zaprijeti da ce napustiti kibuc, odobre svotu, ali taman kad mu isplate, njegov sin Shimon dodje ruku pod ruku sa Batshevom i kibuc mu trazi "naknadu" za tako divnu djevojku koja moze raditi kao mazga... Nasao se u bezizlaznoj situaciji, ali se dosjeti organizirati demonstraciju "Necemo stanove, ostajemo u maabara", nasto birokracija poludi i posalje policiju da ih na silu odvede u stambeni projekt.

Film je komedija o sukobu kultura, socijalistickog evropskog drustva i orijentalnog mentaliteta. Kishon ne stedi ni jedne ni druge ali ima i ozbiljnu poruku, nekoliko ozbiljnih monologa koji razjasnjuju razlicite stavove. Film toplo preporucam i ljubiteljima Kishona i onima koji (jos) to nisu. Likovi su vrlo karikirani u Kishonovom stilu dovodjenja svakodnevnih situacija do apsurda. To je jedan od dva najbolja Kishonova filma, i po mom misljenju i najbolja izraelska. Ime Salah Shabati je iskrivljeno hebrejski za slah shebati, izvini sto sam dosao. (*****)