| < | lipanj, 2005 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | |||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
 Život je nastao u moru prije mnogo milijuna godina.Danas mora prekrivaju 71% površine planeta i stanište su bezbrojnim RIBAMA, GLAVONOŠCIMA, MORSKIM PSIMA, MEDUZAMA i SISAVCIMA.Najraznolikiji morski život buja u toplim plitkim vodama koraljnih grebena, gdje žive nevjerojatno obojene RIBE LEPTIRI i RIBE ANĐELI.U dubljim vodama plivaju KITOVI, DUPINI i PLISKAVICE.Većina biljaka i životinja živi bliže morskoj površini.Sunčeva svjetlost prodire kroz površinu, omogućujući bujanje mikroskopskih biljaka kao što su ALGE KREMENJAŠICE.Manje životinje žive hraneći se tim mikroskopskim biljkama.Njih jede veće životinje, a njih opet još veće životinje, i tako sve do velikih morskih predatora kakvi su morski psi.Danas su mnoge morske boljke i životinje ugrožene:ljudi u more ispuštaju kemijski otpad, umjetna gnojiva kojima su rijeke zagađene ubrzo dolaze do mora ulijevanjem rijeka, a i lov na ribu je prerastao svaku mjeru, tako da se morski sisavci koji se njome hrane, uključujući TULJANE i dupine, moraju neravnopravno nadmetati s ljudima za ulov, pri čemu često i pogibaju.  Ovdje su nabrojani neki od najpoznatijih živih bića u morima. RESOPERKE-živi ostaci pretpovijesnih vremena, iako su prvi put pronađene tek 1938. godine.Žive u blizini otoka COMORA uz obalu JUGOISTOČNE AFRIKE, u moru dubokom od 70 do 400 metara.Odrasla resoperka duga je oko 1,7 m.Danas je ugrožavaju skupljači prepariranih riba i lovci na suvenire.PLANKTONI-milijarde sićušnih biljaka i životinja lebde u morskoj vodi.Njihovo je zajedničko ime "planktos", što znači lutalica.Planktoni su hrana mnogim morskim ribama i organizmima.SJEVERI KIT-je drugo najveće živo biće na zemlji, odmah iza PLAVETNOGA KITA.On živi posvuda, od polova do tropskih područja.Naraste do 25 metara i teži oko 73 tone.Hrani se malenim lebdećim račičima, cjedeći ih pritom iz vode kroz usi do rožine, koje vise s gornje usne.HARINGA-zvan i SLEĐ.  Nekada su u oceanima živjela nepregledna jata haringa.Ona su bila lak ulov za ribarske brodove, a ljudi su ih cjenili zbog ukusna mesa.Danas je haringa izuzetno rijetka u oceanima zbog izlova.Haringe se hrane planktonom.MORSKI PAS PJEŠČAR-potječe iz porodice najagresivnijih živih bića u oceanima-morskih pasa.Nemilosrdni napadač pas pješčar lovi i prije nego što se rodi, još dok je u majčinoj utrobi.Ondje se nalazi 10-15 embrija koji se tijekom razvoja međusobno jedu dok ne preostanu samo dva.Oni se rađaju potpuno razvijeni i odmah otplivaju, te počnu loviti ribu da bi narasli do 3,5 m.SRDELA-PACIFIČKA SRDELA srodna je haringama.Istoj skupini pripadaju i PAPALINE i LOJKE.Njih love veći stanovnici mora, npr. tuljani.SABLJARKA-ima "nos" kao koplje i jedna je od najbržih riba.U naletima pliva i brzinom od 95 km/h.Izgledom je slična jednoj vrsti morskoga psa s velikom leđnom perajom i ribi MARLINU, a teži do 675 kg.  Sabljarka napada probadanjem plijena sa strane, a zatim tako nabodeni plijen proguta.RAŽA-raža MANTA lelujajući "krilima" kruži blizu površine mora, svojim ustima poput lijevka crpi vodu s manjim morskim bićima.Ovu ražu negdje još nazivaju i "VRAŽJOM RAŽOM" jer na glavi ima dva "roga".Najveće narastu do 6 metara, mjereno od jednog do drugog vrha "krila", a mogu težiti i do 1600 kg.KORALJNI GREBENI-koralji rastu uglavnom u plitkim vodama gdje je temperatra uvijek iznad 17 stupnjeva celzija.Najbolje bujaju na temeraturama iznad 20C.  Većina koralja građena je od sićušnih životinjica, POLIPA, koje izgledaju kao malene vlasulje.Svaka od njih izlučuje oko svojega mekanog tijela tvrdi kostur u obliku čašice.Kako koraljni polipi odumiru, njihove kolonije srastaju s kolonijama drugih koralja i životinja, pa tako nastaju krhki koraljni grebeni.RIBA ANĐEO-oko koraljnih grebena žive jarko obojene ribe.Takve blještave boje privlače spolne partnere, omogućuju prikrivanje i drže podalje suparnike za teritorij.  Riba anđeo hrani se manjim biljkama i životinjicama koje se zadržavaju u pukotinama i rupama.MEDUZA-mnoge meduze mogu plivati naizmjeničnim snažnim ritmičkim stezanjem i opuštanjem mišiča klobuka(glavni dio tijela).Lovkama koje vuku sa sobom omamljuju manji plijemn, kao što su ribe i kozice, i privlače ga prema želucu koji se nalazi u središtu klobuka.KIRNJA-Kirnje žive oko koraljnih grebena i mog biti duge i do 3 metra.Kirnja u usjeklini vreba na plijen i često ga proguta cjeloga, jednim zalogajem svojih golemih usta.Točke koje se ističu na njezinom tijelu omogućuju joj da se prikrije među mnogim jarkim bijama koraljnoga grebena.  MURINA-premda su murine na glasu kao ljuti grabežljivci, one se najradije zadržavaju u rupama i pukotinama morskoga dna te ujedaju obično samo kada su napadnute.Murine su grabežjivci; neke među njima love ribu, a druge jedu rakove i školjkaše.DALLOVA PLISKAVICA-postoji šest vrsta pliskavica.Najveća je dallova pliskavica.Teži i do 250 kg.Živi u sjevernom TIHOM OCEANU, od KALIFORNIJE do JAPANA.Pliskavice se obično zadržavaju bliže obali gdje love manju ribu, LIGNJE i druge morske životinje.PLAVOPRSTENASTA HOBOTNICA-ovaj zastrašujući stanovnik Tihogga oceana veoma je opasan.Njegov otrovni ugriz može ubiti čovjeka.Kad je u opasnosti, nejasno obojeni prstenovi na njenu tijelu poprimaju, kao znak upozorenja, plavu boju.BRZAN-brzani skladno lete, a zatim se obrušavaju na plijen uz morsku površinu.Oni također gnjave i dosađuju drugim morskim pticama sve dok one ne ispuste svoj plijen.Za vrijeme sezone parena brzani se gnijezde na malenim otočićima u tropskim područjima.  |