Kroz trenutke hodam
17.02.2015., utorak
Izlistanje krivice i kajanja.....učahureno u zabludi, probudilo je vrijeme , na obali nekoga grada kraj mora.......
Izlistat će vrijeme krivicu i kajanje Ispisati greške na platnu neba.... I znam neće biti isprika ni laži Svaka izgovorena riječ imat će snagu oštrice noža I rezati će, Vaditi Želje i čežnje, Bez milosti im se izrugivati, Nazivati ih slabošću i grijehom I bol će biti jedino što će živjeti poslije mene..... Na zgužvanoj postelji života Od suza,znoja i krvi okorjeloj Biti će moje kucanje razliveno Poput opomene i gorkog okusa zabluda, smijati će se mojim zatvorenim očima što htjele su samo dodirnuti izvore pod majčinim prsima obećane.... tražene... Nisam ih našla, Nisam se napila ,ni žeđ ugasila, Tek opekla me hladnoća i čistoća njihove neoskvrnjenosti mojim dodirom dlanova i tabana koji su im hrlili, da saperu vreli pijesak pustinja kojima me vodili dani života..... u bespuća u nedodire vječnosti neba.... I suze što će ih svi vidjeti Klizit će poput teškog brokatnog zastora Da pokriju izlizane daske velike pozornice što je životom zovemo.... Zbogom je jedina riječ koja daje mir.... Jer, nisam postojala ni živjela nisam.... Sve ovo što mišljah da sam ja.... moje misli,duša tek sudaranje je besmislenosti u beskrajnom lancu rođenih.... Ne postoji sreća, tek tuga, ta kreativna dama, lukavo se smješi sa svojega prijestolja satkanog od boli,zabluda i laži..... Iz zajedničke zbirke "More na dlanu" 2013 |