paleontologija, geologija, neka nova sranja idr.
nedjelja, 14.12.2008.
Dinosauri
Isto ovo sranje imate na wikipedij... Samo sto sam to ja malo uredila, maknula ono plavo, linkove itd. Nis posebno.
Dinosauri su prapovijesne životinje nastale prije dvjestotinjak milijuna, a nestale prije
65 000 000 godina. Ime im dolazi iz grčkog, a znači strašni gušter. Bili su najbrojnija životinjska skupina u mezozoiku, koji se dijeli na trijas, juru i kredu.
Uglavnom su bili biljožderi, a otkriveno je tek nekoliko vrsta mesoždera. Osim kopnenih, postojali su i morski i leteći dinosauri, što ide u prilog teoriji o spoju dinosaura i ptica.
Uglavnom se vode kao hladnokrvni gmazovi, ali postoje indikacije da su bili toplokrvni, slični više pticama, nego gmazovima.
Obilježja:
Supersaur, najveći dinosaur
Kompsognatus, najmanji dinosaur, u odnosu na čovjeka
Neki dinosauri su, uz kitove, najveće životinje koje su ikad postojale na Zemlji. Za najvećeg se smatra diplodok, dug 25 metara, duga vrata i male glave. Postoje indikacije da su ipak veći supersaur i ultrasaur, no do danas nije nađen velik broj njihovih fosila. Mamenčisaurov vrat je bio dug 11 metara.
Najmanji je dinosaur kompsognatus, veličine purana.
Od mesoždera se kao najomraženiji ističe tiranosaur, dug 15 metara i zuba od kojih neki strše 20 centimetara. Postoje dokazi da je veći mesožder karharodontosaur, ali je ovaj daleko omraženiji. Premda je prikazan kao zastrašujuć lovac, postoje indikacije da je spor i nespretan, pa čak i da je strvinar. Tomu u prilog ide brzina jednaka čovjekovoj i slab vid, kao i mišljenje da mu je trebalo nekoliko sekundi da pokrene glavu za 45 stupnjeva.
Evolucija:
Eoraptor lunensis
Rekonstrukcija arhaeopteriksa, dokaz spoja dinosaura i ptica
Evolucija dinosaura počinje u trijasu, prije skoro 250 000 000 godina, kada se od primitivnih tekodonta počinje razvijati dinosaur i neke druge grupe arhosaurija. Najstariji poznati predstavnik dinosaura ili je Eoraptor lunensis - što znači jutarnji kradljivac, pronađen u Argentini 1991. Pronašao ga je Paul Sereno, paleontolog iz Chicaga. Njegova starost se procjenjuje na oko 235 000 000 godina. Od tog vremena dinosauri počinju naglu ekspanziju i zauzimaju sve dijelove tadašnjeg kopna. Još na početku svog razvoja dijele se na dvije velike grupe:
Saurischia,sa karličnim pojasom kao kod gmazova (pubis je uperen prema naprijed)
Ornitischia, sa karličnim pojasom kao kod ptica (pubis je okrenut unazad).
Oba dvije skupine daju niz ogranaka koji zauzimaju sva kopnena staništa i potiskuju sisavce, te im neomogućuju daljnji razvitak. Sisavci su se pojavili, približno, kad i prvi dinosauri i od tada nisu ni malo napredovali čitavih 170 000 000 godina, sve dok dinosauri nisu izumrli. U periodu jure, a možda još i u trijasu, Saurischia daje ogranak iz koga nastaju prve ptice. Dalje usavršavanje dinosaura trajalo je i tijekom perioda krede kada su bili na vrhuncu svog razvoja, a onda misteriozno nestali ostavljajući za sobom jedino ptice kao najprilagođeniju grupu celurosaurija. Nestanak dinosaurusa, drugih krupnih mezozoičkih gmazova i opće 65% tadašnjeg živog svijeta, dovodi se u vezu sa padom ogromnog asteroida koji je prije 65 000 000 godina pao na poluostrvo Jukatan u Meksiku. Zbunjujuća je činjenica da su preživjeli neki organizmi vrlo bliski dinosaurima, kao što su i njihovi primitivniji srodnici - krokodili i evolucijski potomci dinosaura - ptice.
Otkriće:
Okamenjeni dinosaur
Jaja dinosaura
Robert Plot, engleski prirodoslovac, otkrio je 1667. prvu kost dinosaura. Tada su ljudi mislili da je svijet nepromjenljiv. Znanstvenici su smatrali da se radi o kosti nekoga slona ili čak diva. 145 godina poslije, žena engleskog liječnika, Mantella, nalazi ogromne zube u hrpi kamenja. Mantell je sakupio toliko fosila da je svoju kuću pretvorio u muzej. Vidjeli su te velike zube i nisu znali odrediti kome pripadaju. Njegovi pomagači, znanstvenici, zaključili su da se radi o velikim sisavcima. Mantell je primijetio da ti ogromni zubi sliče zubima južnoameričkih leguanima (Iguanidae). Pomislio je da su to zubi fosilnog guštera kojeg je nazvao iguanodon-engleski: "leguanov zub". Znanstvenici su mislili da je riječ o zubima nekog krokodila ili nosoroga.
Konačno, 1841. godine, veliki stručnjak Richard Owen prvi put potvrđuje da je riječ o davno nestalim gmazovima. Nazvao ih je dinosauri što na grčkom znači "strašni gušteri". Otada su dinosauri popularni.
Izvor:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Dinosauri
FOSILIZACIJA (procesi fosilizacije)
Eto, kako nema niceg o ovoj temi na internetu sto bi pomoglo i jednom normalnom stvoru, zato sam ja tu da prosirim vec poznato... Nadam se da pomazem.
Uvod:
FOSILI:
Fosili:ostatci životinja I biljaka iz proteklih razdoblja zemlje,danas se koriste kao dokumenti za rekonstrukciju razvoja Zemlje
I uvjeta života na njoj.
Petrifikacija:-okamenjivanje, vrlo malo izmjeni ljušture,kućice I oklope.
Provodni fosili: oni se koriste pri određivanju starosti pojedinih slojeva sedimnetnih stijena.
Ere: prekambrijska,paleozojska,mezozojska,kenozojska.
Prekambrijska:razdoblje Zemlje od 4,5 milijardi god,a prestalo 570.mil.god.,tamo je bilo stijena eruptivne I metamorfne.(ostatci prvog k
opna-štitovi;Kanadski,platforma;Ruska),prvi tragovi života:južna Afrika stari 3,5 milijardi god.to su bile modrozelene a
lge,meduze,koralji,spužve.
Paleozoik: kaledonska orogeneza,hercinska orogeneza.Stariji paleozoij obilježava bujan život beskralježnjaka u
morima,u mlađem;morski kralježnjaci,prve kopnene biljke,vodozemci,gmazovi.
Pangea: zemljin prakontinent,to je postojalo prema A.Wegeneru,a kasnije se kao razlomio u manje kontinente kao danas.
FOSILI (“OKAMINE”) - sačuvani ostaci organizama; najčešće onih sa čvrstim skeletom (ostalo je izuzetak); vrlo često su
nepotpuni ostatak organizma
FOSILIZACIJA - iznimni procesi kojima se sačuvaju organizmi
- petrifikacija (okamenjivanje), mumifikacija, karbonizacija…
Načini fosilizacije:
1.PETRIFIKACIJA ili OKAMENJIVANJE – najčešći način fosilizacije prilikom kojeg se organski materijal potpuno zamjeni anorganskim najčešće CaCO3 ili SiO2. Na ovaj način fosilizira većinom životinjski materijal.
Voda s otopljenim mineralnim tvarima ulazi u pore skeleta. Organske tvari koje su nastale iz skeleta zamjenjuju se anorganskim, te na taj način nastaje prava okamina. Ovim procesom potpuno se sačuva oblik, a skelet postaje teži i čvršći. Naj češći minerali koji sudjeluju u petrifikacij su natrij, kalcit, aragonit, kvarc pa željezni minerali; paratit, pirit, hematit... Primaju boju minerala koji ih impregnira.
2.INKRUSTRACIJA – proces fosilizacije koji se dešava najčešće u krškim vodama, toplim izvorima i špiljama, a prilikom kojeg se na površinu skeleta istaloži mineralna masa koja ga izolira od daljnjeg razaranja. Proces inkrustracije može biti vrlo brz. Minerali koji stvaraju mineralne kore su: kalcit, aragonit i kremen.
3. KARBONIZACIJA ili POUGLJENJIVANJE – najčešći način fosilizacije biljaka. Zbiva se u slučajevima kad organizam dospije u gusti medij – mulj, smola – koji ga potpuno izolira od utjecaja zraka. Najprije nastaje treset, zatim smeđi ugljen, kameni ugljen i u izuzetnim slučajevima, grafit. Prilikom karbonizacije važan čimbenik je TLAK.( karbonizaciji je slična bitumenizacija – kad je kisik potpuno isključen)
Razlikujemo brzu i sporu karbonizaciju. Brza se događa tijekom požara i izljeva lave, a spora se naj češće odvija u močvarama gdje se ostaci organizma izoliraju od zraka i izloženi su pritisku krovinskih naslaga. Sporom karbonizacijom nastaju treset, lignit, smeđi ugljen, mrki ugljen, kameni ugljen i antracit. Karbonizacijom se naj češće sačuvaju biljni ostaci, no mogu biti sačuvani kukci, ribe i druge životinje.
4.KONZERVIRANJE – 3 načina: mumificiranje, smrzavanje i u vodi niskog pH.
a)MUMIFIKACIJA (isušivanje) – proces fosilizacije koja se dagađa u sušnim područjima ili naglim isušivanjem organizma
b)KONZERVACIJA – sprječavanje truljenja mekanih djelova organizma. To je moguće u ledu, ulju I soli.
Osim fosilnih ostataka, nalazimo i otiske. Održava negativni izgled vanjske forme.
Fosili:
1)IHNOFOSILI – bilo kakav trag aktivnosti organizma (tragovi kretanja, odmaranja, hranjenja...)
2)PSEUDOFOSILI – lažni fosili (teksture koje izgledaju poput organskih ostataka, ali su anorganskog podrijetla).
3)PROVODNI FOSILI – fosili koji imaju vrlo kratak vremenski raspon i izuzetno su korisni za određivanje starosti.
4)FACIJALNI FOSILI – ostaci organizma osjetljivi na uvijete u okolišu. Oni omogućuju rekonstrukciju nekadašnjih biotopa.
5)LITOGENETSKI FOSILI – fosili koji se javljaju u velikoj masi u stijeni pa ju izgrađuju većim dijelom.
