timelapse
18.09.2005., nedjelja
Budući Time Lapse projekti (6/6)
|
O dosadašnjim nastavcima je opisano kako snimiti najjednostavniji Time Lapse video. Upoznavši tu osnovnu tehniku, možemo maštu pustiti s lanca. No, pod time ne podrazumjevam smo odabir scene za snimanje, već i modifikaciju same tehnike snimanja. Stop motion animacija Ova tehnika animacije je prvi put svjetlo dana ugledala davne 1902. u filmu Put na mjesec (Le voyage dans la lune), Georgesa Méliesa. Tehnika funkcionira tako da se kamerom uslika jedna sličica (frame). Nakon toga se predmet koji se želi animirati animira malo pomakne. Zatim se slika slijedeća sličica i postupak se nastavlja. Možda jedan od najpoznatijih crtića na našim prostorima "A je to!" je sniman tom tehnikom. Bez PCa Ponekad bi poželjeli svoju opremu smjestiti negdje u prirodu. To na žalost nije moguće, ako je fotoaparat kablom vezan za PC. Većina digitalnih fotoaparata ne posjeduje mogućnost automatskog snimanja Time Lapse fotografije. Osim tog ograničenja, problem predstavlja i kratak vijek trajanja baterija. Potrebno je dakle riješiti problem okidanja fotoaparata u ravnomjernim vremenskim razmacima, te osigurati mu vanjski izvor napajanja. Lemilicu u ruke! Problem napajanja je relativno lako riješiti. Na tržištu postoje manji olovni 12V akumulatori kapaciteta 7Ah, pristupačne cijene. Potrebno je samo prilagoditi i stabilizirati napon kako bi bio prikladan za napajanje foto-aparata. Rješavanje problem okidanja fotoaparata u jednakim vremenskim razmacima je nešto složeniji. Jedno od mogućih rješenja je upotreba mikrokontrolera. Za one koji se prvi put susreću sa ovim terminom, radi se o jednostavnim računalima smještenim u jednom čipu. Fotoaparat koji posjedujem (FujuFilm Q1) se prilično lako da rastaviti, pa spajanje žica okidača sa mikrokontrolerom ne bi trebo biti problem. Kod skupljih i složenijih fotoaparata okidanje bi se moglo napraviti npr. IR putem. Mikrokontroler Dobar izbor bi bio mikrokontroler iz Atmelove serije AT89. Njegove prednosti su što za njegovo programiranje nije potreban skupi programator, već je to moguće obaviti preko paralelnog porta PCa. Druga velika prednost je postojanje C-kompajlera, tako da se ne mora gubiti vrijeme na savladavanje njegovog asemblera (strojnog jezika). Program za miktokontroler bi mogao biti tako koncipiran da koristi interni counter-timer sklop. Svaki put kada bi timer digao interupt, program bi trebao okinuti fotoaparat. Kako ne bi za svaku prgodu morali reprogramirati chip, zgodno bi bilo dodati mogućnost podešavanja periode okidanja putem vanjskog DIP-switch jumpera. Nije sve u vremenu Samo ime ove tehnike snimanja sugerira da se radi o igranju s vremenom. No, zašto se ograničavati? Uopće, zašto bi morali okidač kamere vezati za vrijeme? Na primjer, mogli bi ga vezati za prostor. Nije vam jasno na što ciljam? Sjetite se specijalnih efekata iz filma Matrix. U nekoliko scena borbe vrijeme bude zamrznuto dok se kamera šeće oko glavnog glumca. Ti efekti su snimani korištenjem velikog broja kamera tako da su ih pordali jednu do druge. Kamere istovremeno snime jednu sličicu, a animacija se postiže slaganjem tih sličica u sekvencu. Tako se dobiva efekat zamrznutog vremena a pomične kamere. Ovaj oblik snimnja bi mogli nazvati npr. Space Lapse. Kako mi, za razliku od prebogatih Hollywoodskih studija, ne raspolažemo velikim brojem kamera, morat ćemo smisliti nešto drugo. Problem koji moramo riješiti je vezanje okidač kamere za prostor. Na dva kotača Vozeći se svakog dana na posao, na biciklu provodim dosta vremena. Stoga je logično da mi je slijedeća ideja prva pala na pamet: vezati okidač kamere na okretanje kotača. Većina nas biciklista posjeduje brzinomjer. Brzinomjer mjeri brzinu okretanja kotača tako što mjeri koliko je vremena potrebno da on napravi puni krug. Na žbicama kotača se nalazi mali magnetić. Kako se kotač okreće, svaki puni krug taj magnetić prođe pokraj senzora (reed sklopka) smještenog na vilici. Ako ovaj mehanizam vežemo za okidač kamere, dobit ćemo ono što nam treba. Sklop bi mogli obogatiti mikrokontrolerom opisanom u prethodnom poglavlju. M-kontroler bi mogao upravljati kamerom tako da broji okrete kotača, te npr. pri svakom 10. okretu slika jednu sliku. Tako bi mogli kontrolirati rezoluciju/učestalost snimanja. Koraci i motori Apsolviravši epizodu sa biciklom krećemo dalji u istom pravcu. Okidanje kamere ćemo i ovaj put vezati za prostor. Novost je što ćemo položaj kamere čvrsto vezati za vrijeme. Mikrokontroler kojim već suvereno vladamo će nam pomoći u ovom zadatku. Za sam posao pomicanja kamere će nam trebati koračajni ili step motori. Iako je ovo možda prvi put da se susrećete s ovim terminom, možete biti sigurni da ste se s njima već davno susreli. Tako ih možete sresti u svom računalu (disketni i CD pogon), printeru. Ono što koračajne motore razlikuje od drugih električnih motora je mogućnost preciznog određivanja položaja. Kada običan električni motor spojite na struju, on će se veselo zavrtjeti. Stepperi se ne vrte, već koračaju. Iz njih osim dvije standardnih žica koje služe za napajanje, viri još nekoliko upravljačkih žica. Putem njih upravljačka elektornika naređuje motoru da napravi slijedeći korak. Mislim da ste dobili grubu sliku o tome što je to koračajni motor. Više informacija možete naći na Wikipediji. Povežimo sada sve tri komponente zajedno: kameru, mikrokontroler i koračajni motor. Kameru montiramo na okretni stalak, koji je zupčanikom vezan za koračajni motor. Mikrokontroler spojimo na koračajni motor i okidač kamere. Moramo napisati i novi program za m-kontroler. Program bi u redovitim vremenskim razmacima za nekoliko stupnjeva okrenuo kameru i slikao jednu sliku. Ovim načinom snimanja bi mogli dobiti zanimljive efekte. Mogli bi objektivom pratiti sunce od zore do sumraka. Saznajte više o... - Stop motion fotografiji - Mikrokontrolerima - Stabilizaciji napona - Koračajnim motorima Programiranje mikrokontrolera - Elektronička brava - dobar primjer upotrebe mikrokontrolera - BASCOM Demo download - Basic compiler - Small Device C Compiler - besplatan C compiler - AVR Studio - Atmelovo razvojno okružje - AVR Freaks - dobar izvor informacija - Priručnik za Atmel AT98 (PDF) - Kontroliranje koračajnog motora putem atmel AT89 Linkovi - Stabilizatori napona temeljeni na 890x - PC program za koračajne motore - Á je to - službena stranica |