Čovjek je svojim aktivnostima utjecao na život mnogih vrsta flore i faune. Svojom gramzivošću mnoge je uništio ili doveo na sam rub nestanka. Jedna velika porodica, leptiri, također trpi naš utjecaj u prirodi. Sječa šuma, pretvaranje livada u oranicei monokulture, prekomjerna uporaba pesticida i insekticida velik dio ove porodice vodi ka njenom kraju.
U svojoj znatiželji krenuo sam ka upoznavanju prekrasnog svijeta leptira, izradi vlastite enciklopedije. Umjesto da nasumce skačem u potrazi za slikama, našao sam osnovnu podjelu vrsta i podvrsta i na temelju toga krenuo u potragu. Najveći mi je izvor Wikipedia.
Čitav jedan prekrasan svijet otvorio se predamnom. Podatci do kojih sam došao o Borovom četnjaku, borovom prelcu (Thaumetopoea pityocampa) mislim da će mnogima biti interesantni i zato mu posvećujem ovaj post.
Gnijezda borovog prelca mnogima su poznata. Evo par riječi o njemu koje sam našao na stranici Šumarskog fakulteta:
Ženka nakon kopulacije odlaže jaja. Mjesec dana nakon odlaganja jaja izlaze gusjenice. Zanimljivo je da se gusjenice jednog legla sve izlegu u isti dan, a rjeđe se to liježenje proteže na 2-3 dana. Kada gusjenice izgrizu iglice s jednog izbojka, prelaze na drugi i penju se na vrh stabla. Nakon drugog presvlačenja, gusjenice se smještaju pod vrhom bora ili na granama izloženim suncu. Tu načine trajno gnijezdo u kojemu se zadržavaju do pred kukuljenje. Gusjenice se u gnijezdu zadržavaju danju, a noću izlaze u noćno haračenje borovih iglica. Kod povoljnih klimatskih prilika, gusjenice uopće ne prolaze stadij anabioze, već se hrane svo vrijeme. U jednom gnijezdu zna biti i do 800 gusjenica, jer se gusjenice iz više legala udružuju u jedno gnijezdo. Za vrijeme prehrane, gusjenice u velikoj mjeri ovise o količini sunca te temperaturi, što i jest razlog zadržavanja u gnijezdu, u kojemu je temperatura znatno viša nego vani. Izraziti su socijalni kukci. U povoljnim prilikama, gusjenice već u ožujku napuštaju gnijezda i prelaze na kukuljenje u zemlji. Kod prelaženja na prežderavanje ili kukuljenje na zemlji, gusjenice uvijek idu jedna iza druge, a ne u više kolona kao kod hrastova četnjaka. Zanimljiv je podatak da, ako se ukloni jedna gusjenica iz sredine kolone, ostale čekaju da se začelje spoji s prednjim dijelom, pa tek onda nastavljaju put. Kolone gusjenica mogu biti duge i više metara. Kukulje se u površinskom sloju zemlje, također u skupinama. Stadij kukuljice, koja se nalazi u čvrstom kokonu, traje opet prema klimatskim prilikama od prljeća do polovice ljeta. Leptiri se obično javaljaju u polovici ljeta, bez većih vremenskih fluktuacija, kao što je to kod kukuljenja i pojave gusjenica. Borov je četnjak u prvom redu štetnik bora, ali ne napada sve vrste, već se najradije zadržava na crnom boru i njegovim varijetetima.
Mene je zaintrigirala upozorba na Wikipedii na opasnost od dlačica tih gusjenica. Opasnost je potanko opisana na stranici Thaumetopoeidae a ja ću ovdije dati tek sažetak.
U početku čovjek opisuje probleme koje je imao njegov pas sa gutanjem i disanjem (psa je vodio u šetnju borovom šumom koja je bila zaražena prelcem, a kao što je u tekstu prije spomenuto gusjenice silaze sa stabala i sigurno ostavljaju za sobom i trag dlačica). Dalje opisuje kako psi mogu imati i problema sa svrabom na nogama. U tekstu se također upozorava na probleme koje ljudi mogu imati prolazeči ispod ‘zaraženih’ stabala ili u njihovoj blizini. Čak i paljenje gnijezda, pri čemu plamen podiže dlačice gusjenica može biti opasno. Reakcije se kreću od laganih iritacija kože do vrlo ozbiljnog anafilaktičkog šoka. Posebnu pažnju treba posvetiti zaštiti djece.
Potvrdu sam našao i na našoj stranici fotke.hr:
Često kod ljudi izazivaju alergiju što sam osjetio na vlastitoj koži dok sam radio u HR šumama. Uglavnom izazivaju osip, a mogu izazvat i druge alergijske reakcije kao otežano disanje, crvenilo očiju i dr..
Još sam ružnije podatke našao o hrastovom prelcu za kojega kažu da može uzrokovati astmu.
Mislim da je ovo, pored zaštite stabala, više no dovoljan razlog da službe koje se bave održavanjem zelenih površina posvete više pažnje uništavanju gnijezda na borovima.