Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

---

Click here: Moderna vremena :: Bogatsvo naroda : Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

---

Najpoznatije od njih je kritičko izdanje koje je uredio profesor s London School of Economics, Edwin Cannan, a objavio 1904. Njegovo peto izdanje, objavljeno 1789.

Također, odnos između podjele rada i zamjene robe postavlja obrnuto. Da bi neko zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrednišću, čime i nesvjesno i nevoljno potpomaže njihove interese.

Bogatstvo naroda - istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda - Budući da sadrži prvo sustavno znanstveno izlaganje načela političke ekonomije, postalo je temeljem ekonomske znanosti i jednim od ključnih djela svjetske društvene misli.

Mnoge od važnih ideja postojale su i prije Smita, ali ih je on iskoristio na dobar način stvorivši sveobuhvatno i uvjerljivo dijelo. Njegovo Bogatstvo naroda predstavlja osnovno dijelo klasične političke ekonomije i pripada grupi knjiga sa najvećim uticajem u istoriji. Ta knjiga je izvršila prevrat u ekonomskim idejama s kraja XIX vijeka, odbacujući merkantilizam, i intelektualno utemeljila savremeni kapitalistički ekonomski poredak. Tokom jednog dijela XX vijeka u vrijeme širenja državnog intervencionizma i komunizma, Smitova slava bila je pomračena, ali je obnovljena tokom 1980-tih godina i kasnije, sa širenjem liberalnih ideja na zapadu i padom komunizma na istoku. Osnovna Smithova ideja, koja ga je učinila slavnim, jeste da rad pojedinca u racionalnom sopstvenom interesu u slobodnoj ekonomiji vodi povećanju blagostanja svih. Ta ideja predstavlja temelj tržišne privrede, odnosno pokazuje kako naizgled haotičan tržišni sistem posjeduje unutrašnju logiku, i pokorava se regulaciji tzv. Da bi neko zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrednišću, čime i nesvjesno i nevoljno potpomaže njihove interese. Znači, ukoliko se poštuju tuđi život, imovinaugovori na osnovu kojih ljudi trguju dobrima, obezbjeđen je osnovni način usklađivanja različitih interesa - tržište. Polazeći od svog interesa, pojedinci će sami znati šta se može prodati i to će proizvoditi, prema tome nema potrebe da se bilo ko sa strane miješa u tržišnu razmijenu i određuje pojedicima šta da proizvode, u kojim količinama i po kojim cijenama. Veliku ulogu u stvaranju i povećavanju bogatstva naroda, prema Smitu, ima podjela rada. Sa podjelom rada je povezana i veća produktivnost i obim proizvodnje. Smit smatra i da je rad izvor svog bogatstva. Podjela rada ograničena je veličinom tržišta, i to tako da je podjela rada razvijenija što je tržište veće. Za Smita, nevidljiva ruka je kreacija sopstenog interesa, takmičarskog duha i ponude i tražnje svakog pojedinog učesnika na tržištu. Adam Smit je vjerovao da nevidljiva ruka omogućava maksimiranje koristi svakog učesnika, kao i cjelokupne koristi bogatstva društva, pri čemu u dobijanju tog rezultata postojeća vlast nije učestvovala sa svojim intervencijama. To je postao osnov za nastanak laissez faire ekonomske filozofije. Obrada problema Prema Smitovom shvatanju postoje dvije ruke, ona koja je vidljiva i ona koja je nevidljiva. Vidljiva ruka se oslanja na poreze. Visina poreza se može odrediti dobrovoljno i isto tako naplatiti. Odgovornost za određivanje poreza je na vlasti. Zbog toga se to zove vidljiva ruka. Nevidljiva ruka se oslanja na cijene i ona se formira na tržištu. Smitovo shvatanje nevidljive ruke, ali i funkcionisanja privrede izgledalo je otprilike ovako. Svaki pojedinac teži da postane bogatiji, gledajući samo sebe i svoj interes. Da bi povećao svoje bogatstvo on mora da izvrši razm jenu na tržištu gde se to što nudi vrjednuje. Ako svaka jedinka tako razmišlja, slijedi da će na tržištu doći do zajedničkog povećanja korisnosti i bogatstva cijelog naroda. Smit je bio religiozan čovek i nevidljivu ruku je video kao mehanizam kojim Bog upravlja univerzumom tako da se ljudska korist maksimizuje. U svojim spisima je naglasio da je potrebno da postoji određena struktura u društvu kako bi mehanizam postojao. Takođe moralne norme moraju biti široko rasprostranjene, kao što su zabrane krađa i lažnih prikaza. Krađa je prema Smitu najgori zločin od svih, iako siromašan čovjek krađom sebi može da poveća korisnost. Išao je toliko daleko u svojim izjavama da je govorio da je svrha vlasti da štiti bogate od siromašnih. Još jedan razlog zbog kog se najveći efekti nevidljive ruke ostvaruju na otvorenim tržištima jeste način razmišljanja učesnika. Zapravo radi se o kooperaciji učesnika na tržištu radi ostvarivanja zajedničkih interesa, iako učesnici nekad niijsu ni svjesni te kooperacije. Zaključak Adam Smit tvrdi da se najbolji rezultati ostvaruju na slobodnom otvorenom tržištu. Razlog je njegova pretpostavka da će kupci birati najniže cijene, a investitori najviše profite. Zato će potrošači usmjeriti investitore da investiraju u najprofitabilniju industriju. To su industrije koje proizvode dobra koja se najviše vrjednuju od strane potrošača, pa dolazi do povećanja opšteg bogatstva ljudi.

Velika Slika (The Big Picture, Max Igan, srpski/serbian sub)
Zaključak Adam Smit tvrdi da se najbolji rezultati ostvaruju na slobodnom otvorenom tržištu. Svaki pojedinac teži da postane bogatiji, gledajući samo sebe i svoj interes. Htio je prikazati i njegovu unutarnju povezanost te pronaći odgovarajuće pojmove i definicije. Ako svaka jedinka tako razmišlja, slijedi da će na tržištu doći do zajedničkog povećanja korisnosti i bogatstva cijelog naroda. Adam Smith 1723-1790 , škotski ekonomist. Podjela rada ograničena je veličinom tržišta, i to tako da je podjela rada razvijenija što je tržište veće. Veliku ulogu u stvaranju i povećavanju bogatstva naroda, prema Smitu, ima podjela rada. U prve dvije knjige Adam Smith iznosi teorijske postavke, a u preostale tri na osnovi povijesnog materijala i na mnoštvu svakodnevnih primjera objašnjava fenomene kao što su različit napredak bogatstva kod različitih naroda, sustavi političke ekonomije i učinci koje su te teorije proizvele u različitim vremenima i narodima, te financije, odnosno prihodi i rashodi vladara ili države, te državni dugovi.

[Hr central|Sex oglasnik hr|Larin izbor niksa]

Oznake: Bogatsvo, naroda, &, istraživanje, prirode, i, uzroka, bogatstva

Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

---

Click here: Moderna vremena :: Bogatsvo naroda : Istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda

---

Najpoznatije od njih je kritičko izdanje koje je uredio profesor s London School of Economics, Edwin Cannan, a objavio 1904. Njegovo peto izdanje, objavljeno 1789.

Također, odnos između podjele rada i zamjene robe postavlja obrnuto. Da bi neko zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrednišću, čime i nesvjesno i nevoljno potpomaže njihove interese.

Bogatstvo naroda - istraživanje prirode i uzroka bogatstva naroda - Budući da sadrži prvo sustavno znanstveno izlaganje načela političke ekonomije, postalo je temeljem ekonomske znanosti i jednim od ključnih djela svjetske društvene misli.

Mnoge od važnih ideja postojale su i prije Smita, ali ih je on iskoristio na dobar način stvorivši sveobuhvatno i uvjerljivo dijelo. Njegovo Bogatstvo naroda predstavlja osnovno dijelo klasične političke ekonomije i pripada grupi knjiga sa najvećim uticajem u istoriji. Ta knjiga je izvršila prevrat u ekonomskim idejama s kraja XIX vijeka, odbacujući merkantilizam, i intelektualno utemeljila savremeni kapitalistički ekonomski poredak. Tokom jednog dijela XX vijeka u vrijeme širenja državnog intervencionizma i komunizma, Smitova slava bila je pomračena, ali je obnovljena tokom 1980-tih godina i kasnije, sa širenjem liberalnih ideja na zapadu i padom komunizma na istoku. Osnovna Smithova ideja, koja ga je učinila slavnim, jeste da rad pojedinca u racionalnom sopstvenom interesu u slobodnoj ekonomiji vodi povećanju blagostanja svih. Ta ideja predstavlja temelj tržišne privrede, odnosno pokazuje kako naizgled haotičan tržišni sistem posjeduje unutrašnju logiku, i pokorava se regulaciji tzv. Da bi neko zaradio novac u sopstvenom interesu, on mora da na konkurentskom tržištu pruži drugima nešto što oni cijene i smatraju odgovarajućom protivvrednišću, čime i nesvjesno i nevoljno potpomaže njihove interese. Znači, ukoliko se poštuju tuđi život, imovinaugovori na osnovu kojih ljudi trguju dobrima, obezbjeđen je osnovni način usklađivanja različitih interesa - tržište. Polazeći od svog interesa, pojedinci će sami znati šta se može prodati i to će proizvoditi, prema tome nema potrebe da se bilo ko sa strane miješa u tržišnu razmijenu i određuje pojedicima šta da proizvode, u kojim količinama i po kojim cijenama. Veliku ulogu u stvaranju i povećavanju bogatstva naroda, prema Smitu, ima podjela rada. Sa podjelom rada je povezana i veća produktivnost i obim proizvodnje. Smit smatra i da je rad izvor svog bogatstva. Podjela rada ograničena je veličinom tržišta, i to tako da je podjela rada razvijenija što je tržište veće. Za Smita, nevidljiva ruka je kreacija sopstenog interesa, takmičarskog duha i ponude i tražnje svakog pojedinog učesnika na tržištu. Adam Smit je vjerovao da nevidljiva ruka omogućava maksimiranje koristi svakog učesnika, kao i cjelokupne koristi bogatstva društva, pri čemu u dobijanju tog rezultata postojeća vlast nije učestvovala sa svojim intervencijama. To je postao osnov za nastanak laissez faire ekonomske filozofije. Obrada problema Prema Smitovom shvatanju postoje dvije ruke, ona koja je vidljiva i ona koja je nevidljiva. Vidljiva ruka se oslanja na poreze. Visina poreza se može odrediti dobrovoljno i isto tako naplatiti. Odgovornost za određivanje poreza je na vlasti. Zbog toga se to zove vidljiva ruka. Nevidljiva ruka se oslanja na cijene i ona se formira na tržištu. Smitovo shvatanje nevidljive ruke, ali i funkcionisanja privrede izgledalo je otprilike ovako. Svaki pojedinac teži da postane bogatiji, gledajući samo sebe i svoj interes. Da bi povećao svoje bogatstvo on mora da izvrši razm jenu na tržištu gde se to što nudi vrjednuje. Ako svaka jedinka tako razmišlja, slijedi da će na tržištu doći do zajedničkog povećanja korisnosti i bogatstva cijelog naroda. Smit je bio religiozan čovek i nevidljivu ruku je video kao mehanizam kojim Bog upravlja univerzumom tako da se ljudska korist maksimizuje. U svojim spisima je naglasio da je potrebno da postoji određena struktura u društvu kako bi mehanizam postojao. Takođe moralne norme moraju biti široko rasprostranjene, kao što su zabrane krađa i lažnih prikaza. Krađa je prema Smitu najgori zločin od svih, iako siromašan čovjek krađom sebi može da poveća korisnost. Išao je toliko daleko u svojim izjavama da je govorio da je svrha vlasti da štiti bogate od siromašnih. Još jedan razlog zbog kog se najveći efekti nevidljive ruke ostvaruju na otvorenim tržištima jeste način razmišljanja učesnika. Zapravo radi se o kooperaciji učesnika na tržištu radi ostvarivanja zajedničkih interesa, iako učesnici nekad niijsu ni svjesni te kooperacije. Zaključak Adam Smit tvrdi da se najbolji rezultati ostvaruju na slobodnom otvorenom tržištu. Razlog je njegova pretpostavka da će kupci birati najniže cijene, a investitori najviše profite. Zato će potrošači usmjeriti investitore da investiraju u najprofitabilniju industriju. To su industrije koje proizvode dobra koja se najviše vrjednuju od strane potrošača, pa dolazi do povećanja opšteg bogatstva ljudi.

Velika Slika (The Big Picture, Max Igan, srpski/serbian sub)
Zaključak Adam Smit tvrdi da se najbolji rezultati ostvaruju na slobodnom otvorenom tržištu. Svaki pojedinac teži da postane bogatiji, gledajući samo sebe i svoj interes. Htio je prikazati i njegovu unutarnju povezanost te pronaći odgovarajuće pojmove i definicije. Ako svaka jedinka tako razmišlja, slijedi da će na tržištu doći do zajedničkog povećanja korisnosti i bogatstva cijelog naroda. Adam Smith 1723-1790 , škotski ekonomist. Podjela rada ograničena je veličinom tržišta, i to tako da je podjela rada razvijenija što je tržište veće. Veliku ulogu u stvaranju i povećavanju bogatstva naroda, prema Smitu, ima podjela rada. U prve dvije knjige Adam Smith iznosi teorijske postavke, a u preostale tri na osnovi povijesnog materijala i na mnoštvu svakodnevnih primjera objašnjava fenomene kao što su različit napredak bogatstva kod različitih naroda, sustavi političke ekonomije i učinci koje su te teorije proizvele u različitim vremenima i narodima, te financije, odnosno prihodi i rashodi vladara ili države, te državni dugovi.

[Hr central|Sex oglasnik hr|Larin izbor niksa]

Oznake: Bogatsvo, naroda, &, istraživanje, prirode, i, uzroka, bogatstva